Župa Gospe od Otoka - Solinsolin gospa od otoka

Adresa: Gospin otok 1, 21210 Solin
Telefon: (021) 210-646

Župnik: don Ranko Vidović, župnik i dekan
Župni vikar: don Ivan Odrljin

Raspored sv. misa

Od 1. listopada do 31. svibnja
Nedjeljom: u 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 sati.
Radnim danom: u 7.00 i u 18.00 sati.

Od 1. lipnja do 31. kolovoza
Nedjeljom: u 8.00, 10.00 i 19.00 sati.
Radnim danom: u 7.00 i u 19.00 sati.

Od 1. rujna do 30. rujna
Nedjeljom: u 8.00, 10.00 i 18.00 sati.
Radnim danom: u 7.00 i u 18.00 sati.

Povijest

Solin je poslije Drugog svjetskog rata naglo rastao i sve više se razvijao u gradsko središte, pa je konačno 1992. godine proglašen gradom na čijem je području živjelo preko deset tisuća stanovnika. Uslijed naglog povećanja stanovništva i lakšeg zadovoljavanja vjerskih potreba solinskih vjernika već je 1967. godine na zapadnom dijelu Solina osnovana nova župa Svetog Kaja, pape i mučenika. Godine 1989. Solin je dobio i treću župu Solinskih Mučenika, koja obuhvaća sjeverni i sjeverozapadni dio Solina.  

Današnji je Solin nastao na mjestu stare Salone, koja je najprije bila ilirsko naselje i luka, pa grčka naseobina, te konačno za vrijeme rimske vladavine narasla u veliki grad u kojem je živjelo oko 60.000 stanovnika, koji je postao glavni grad rimske pokrajine Ilirika, a od 10. godine poslije Krista, nakon diobe Ilirika na Panoniju i Dalmaciju, bio je glavni grad rimske pokrajine Dalmacije. U Saloni, kao političkom i upravnom središtu rimske pokrajine, vrlo rano se pojavilo kršćanstvo. Već u 3. stoljeću u ovim stranama spominje se biskup i mučenik sv. Venancije. Prvi stalni biskup u Saloni bio je sv. Dujam, koji je mučen s ostalim salonitanskim kršćanima 10. travnja 304. godine, za vladanja cara Dioklecijana. Stara rimska Salona teško je stradala u avarsko-slavenskoj provali 614. godine i poslije toga grad se više nikada nije oporavio, a njegovu će političku i upravnu ulogu u novim vremenima sve više preuzimati novi grad Split, kojemu je temelje postavio car Dioklecijan sa svojom palačom. U prvoj polovici 7. stoljeća na područje stare Salone dolaze Hrvati, koji mijenjaju ime rimske Salone u hrvatski Solin i tu udaraju temelje svoje mlade države, najprije kneževine a potom kraljevstva. Starohrvatski Solin nastao je nešto istočnije od rimske Salone, uz rijeku Jadro.

Od starog Solina, rimskog i hrvatskog, ostale su samo ruševine, pronađene pod zemljom, koje govore o civilizacijskoj, kulturnoj, crkvenoj i vjerskoj razini toga grada. Solinske spomenike dijelimo u dvije skupine, one iz rimskoga i one iz starohrvatskog vremena. O tim spomenicima postoji bogata literatura i ovdje ih nećemo navoditi, nego samo spomenuti lokalitete na kojima se nalaze crkveni spomenici.

Najznačajniji starokršćanski spomenici nalaze se na lokalitetima: Manastirine (groblje s bazilikom), kompleks gradskih bazilika s katedralom, Marusinac s ostacima crkve sv. Anastazija (Staša), Kapljuč s crkvom Solinskih Mučenika. 

Starohrvatski spomenici nalaze se na lokalitetima: Rižinice, prvi benediktinski samostan iz 852., Gospin otok s Gospinom crkvom i crkvom Sv. Stjepana, Gradina, Krunidbena crkva kralja Zvonimira poznata kao Šuplja crkva, posvećena sv. Petru i Mojsiju.

Tijekom turskih provala crkve starohrvatskog Solina su uništene i može se reći da je stari Solin kroz prva tri desetljeća 16. stoljeća posve nestao. Tek poslije Kandijskog rata i oslobođenja Solina od Turaka oko polovice 17. stoljeća dolazi novo stanovništvo iz unutrašnjosti, ponajviše iz Petrova Polja, i uz dozvolu mletačke vlasti naseljava se na ovom opustjelom području, posebice u Vranjic i Solin. Ti novi stanovnici Solina na Gospinu otoku grade novu, malu crkvu posvećenu Gospi i oni će zajedno s doseljenicima u Vranjicu sačinjavati jednu župu sa župnom crkvom Sv. Martina u Vranjicu, gdje je bilo i sjedište župnika. Solin je ostao sastavni dio župe Vranjic sve do 1. travnja 1911. godine, kada je postao samostalna župa.  

Župna kuća na kat sagrađena je od klesanog kamena za župnikovanja don Mate Mihanovića 1937. godine. Uz kuću je 1993. godine, za župnikovanja don Tugomira Jovanovića (1963.-1995.), podignuta vjeronaučna dvorana. U podzemnoj prostoriji kuće nalazi se muzejska zbirka u kojoj se čuvaju razni predmeti poklonjeni prigodom velike proslave 1000. godišnjice prve Gospine crkve na Gospinom otoku i 1300. godišnjice pokrštenja Hrvata, podignute za vrijeme kraljice Jelene.

Matične knjige R od 1904. do 1946., pet svezaka; V od 1889. do 1946., za Vranjic i Solin; 1911. do 1946.; 1944. do 1946.; U od 1911. do 1946., tri sveska, nalaze se u MU Solin. Stanje duša iz 19. stoljeća nalazi se u ŽU.

Godine 1938. u župi je bilo 3.750 duša, a 2001. godine grad Solin sa svoje tri župe imao ih je 15.847.

U župi je samostan Služavki Maloga Isusa. One su došle u Solin 1937. godine i nastanile se u unajmljenoj kući. Godine 1940. podigle su vlastitu kuću, koja je u ratu bila oštećena pa su sestre neko vrijeme živjele u Kaštel Kambelovcu. Ponovno su došle u Solin 1945. godine i od tada pomažu u župi. Sestre katehiziraju, vode crkveno pjevanje i župnikovo domaćinstvo te obavljaju sakristansku službu. U svom samostanu njeguju mentalno retardiranu djecu. Imaju svoju kapelu posvećenu sv. Rafaelu, s velikom fresko slikom, rad ak. slikara Joke Kneževića.

Crkve

solin gospa od otoka1. Župna crkva Gospe od Otoka nalazi se na mjestu srušenih srednjovjekovnih hrvatskih crkava Gospe od otoka i sv. Stjepana. Crkva je sagrađena 1880., a posvećena je 1900. godine. Podignuta je na mjestu manje crkve sagrađene od kraljice Jelene, koja je 1875. godine stradala u požaru i na njezinom je mjestu 1878. godine započela gradnja današnje crkve. Crkva je podignuta od lijepo klesanog kamena. To je jednobrodna građevina s višekutnom apsidom. Veliki oltar izradio je klesar Pavao Bilinić iz Splita prema nacrtu E. Vecchiettija. Već je 1896. godine započela gradnja zvonika sa sjeverne strane apside, ali se naišlo na temelje starohrvatske bazilike, što je 1898. godine dovelo do otkrića groba kraljice Jelene, pa su radovi na tom mjestu bili obustavljeni i zvonik je sagrađen na današnjem mjestu s jugozapadne strane crkve 1907. godine. U crkvi su bila dva pokrajna oltara, koja su radi povećanja prostora uklonjena, prigodom obnove i novog uređenja unutrašnjosti crkve za župnikovanja don Tugomira Jovanovića. Tada je ispred glavnog oltara podignut današnji oltar okrenut prema puku. Oltarna menza postavljena je na kameni kapitel korintskog stupa, donesenog iz splitske katedrale. Vitraji na prozorima djelo su ak. slikara Josipa Botterija Dinija. Prijašnji drveni kor zamijenjen je betonskim. Iznad oltara prema puku visi odljev Gospinog lika iz Biskupije kod Knina, koji je odliven u zlatu i srebru, darom hrvatskih vjernika, za veliku proslavu 1976. godine pod nazivom Gospa Velikog hrvatskog krsnog zavjeta. Iste je godine ovo prvo hrvatsko Gospino svetište proglašeno prasvetištem. Na zidu lađe nalazi se kopija ploče kraljice Jelena s poznatim natpisom. 

P10707032. Nova bazilika u gradnji.Nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je 4. listopada 2013. godine gradilište i početak radova nove bazilike. Solinska bazilika, čiji je autor arhitekt Viktor Vrečko, duga je 45 metara, široka 34 metara te visoka u prosjeku 15 metara. Ukupna bruto površina crkve je 1100 četvornih metara sa 650 sjedećih mjesta. Za uređenje unutrašnjosti bazilike zadužen je jedan od najboljih suvremenih sakralnih umjetnika, slikar i kipar o. Marko Rupnik. Uz baziliku se gradi i pastoralni centar. Župa Gospe od Otoka okuplja oko 12 000 vjernika, a postojeća crkva ima samo 200 četvornih metara. Na vjeronauk svakodnevno dolazi više od 1000 djece iz osnovne škole i oko 500 srednjoškolaca, no nemaju uvjete za sve što im je za župne kateheze potrebno pa su se često, zahvaljujući gradu Solinu, koristili drugi prostori. Završetak gradnje i posveta nove bazilike planirana je za 2018. godinu, kada će se u Solinu održati 3. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji.

solin manastirine sv dujam3. Crkvica svetog Dujma na Manastirinama. Nalazi se na jugozapadnom dijelu starokršćanskog groblja. Sagrađena je od nepravilno klesanog kamena. Duga je 7 i široka 5 metara. Kako stoji na latinskom natpisu poviše vrata crkvicu je sagradio pobožni Bosanac Frane 1695. godine. Na vrhu pročelja je preslica za jedno zvono. Sa strana vrata nalazi se po jedan četvrtasti prozor, a na bočnim zidovima su dva prozora na luk. Misa se kod crkvice slavi u prvu subotu poslije blagdana sv. Dujma. 

solin sv juraj kozjak4. Crkvica svetog Jure na vrhu Kozjaka, na 677 metara nadmorske visine. Nije poznato kada je sagrađena, ali prema izgledu spada u starije crkvice. Duga je 5 i široka 4,90 metara. Visina do krova iznosi 2,50 metara. Oko crkvice je staro groblje sa stećcima, što upućuje na starost lokaliteta. Na vrhu pročelja bio je kameni križ, koji je prigodom posljednje obnove uklonjen i postavljena je preslica za jedno zvono. Pokrivena je kamenim pločama. U crkvici je obnovljen mali kameni oltar. Šematizam biskupije iz 1908. godine kaže da je sagrađena za vjernike zaselka Blace. U crkvici se slavi misa u subotu poslije Duhova nakojoj sudjeluju vjernici iz cijeloga Soplina sa svoja tri župnika.

solin blaca gospa od zdravlja5. Crkvica Gospe od zdravlja nalazi se u zaselku Blaca iza Kozjaka. Navodi je Šematizam biskupije iz 1925. godine, ali ne i onaj iz 1908. godine u kojemu piše da za vjernike zaselka Blace služi kapela sv. Jurja na Kozjaku. Po tome bi se moglo zaključiti da je sagrađena pred Prvi svjetski rat ili neposredno poslije njega. Blaca su danas napušteno seoce. U listopadu 2003. na crkvici je obnovljen krov i postavljena je nova preslica. U planu je pošumljavanje okoliša i podizanje novog ogradnog zida. Već je uređen put kojim se do crkvice može doći automobilom. Misa se u njoj slavi na blagdan Gospe od zdravlja u kojoj sudjeluju vjernici Solina sa svojim župnicima.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 155
 Prvopričesnici 175
 Krizmanici 180
 Ženidbe 66
 Sprovodi 44