Župa sv. Kaja m. - Solinsolin sv kajo

Adresa: Put sv. Nikole 10, 21210 Solin

Telefon: (021) 260-111

E-mail: [email protected]

Župnik: don Nikola Bodrožić-Selak

Raspored sv. misa

Zimski raspored svetih misa

Nedjeljom: 8.30, 10.30 i 18.00 sati
Radnim danom: u 18.00 sati, osim sijedom i subotom kada je u 7.30 sati


Ljetni raspored svetih misa

Nedjeljom: 8.30, 10.30 i 19.00 sati
Radnim danom: u 7.30 sati, osim petkom kada je u 19.00 sati

Povijest

Župa Sv. Kaja, pape i mučenika, obuhvaća zapadni dio Solina, koji se prostire od potoka Kapljuča do granice sa župom Kaštel Sućurac. Župa je osnovana 1967. godine otkidanjem od dotadašnje matične župe Gospe od Otoka. Prvi župnik bio je don Vjeko Pavlinović. Na području župe bile su dvije crkvice: Sv. Kaja, kod tvornice cementa, i Sv. Nikole, na brežuljku sjeverozapadno od ruševina rimskog amfiteatra. Godine 1975. kupljena je obiteljska kuća, koju je trebalo urediti. Nakon što je župnik Pavlinović u prizemlju uredio kapelu, koja je služila i za vjeronaučnu dvoranu, a na katu stan i župni ured, obavljen je blagoslov novih prostorija 17. srpnja 1977. godine. Kapela je bila posvećena sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću. Kasnije je ova kuća prodana, a dobiveni novac utrošen je u izgradnju nove župne crkve i pastoralnog centra.

Matične knjige počele su se voditi od osnivanja župe 1967. godine.

Prigodom osnivanja u župi je bilo preko 2.500 duša, a 2001. godine grad Solin imao je ukupno 15.847 stanovnika, od kojih je oko 4.000 pripadalo ovoj solinskoj župi.

Crkve

solin sv anastazije i gospa od pomirenja1. Župna crkva Svetog Anastazija (Staša) i Gospe od Pomirenja počela se graditi u središtu župe 1993. godine, dobivanjem lokacijske i građevne dozvole, koje je isposlovao župnik don Pavao Piplica uz pomoć pravnika Vinka Samardžića. Kamen temeljac blagoslovio je nadbiskup Jurić na blagdan sv. Kaja, 22. travnja 1996., a gradnja je završena 2000. godine i crkva blagoslovljena 17. prosinca iste godine. Crkva je jednostavna moderna građevina s velikom lađom, nadsvođena čeličnom konstrukcijom. Kor je smješten iznad glavnih vrata po cijeloj širini lađe. Crkva je građena na principu slomljenih trokuta. Oltar prema puku nalazi se na nešto podignutom podnožju. Oltartna menza počiva na čeličnim cijevima u obliku križa i grčkog slova alfa. S desne strane su svijećnjaci. Ambon je projektiran kao tri jerihonske trublje, a u podnožju su košute na izvoru. Čelični dijelovi oltara i ambona presvučeni su zlatnim listićima. Svetohranište je od bračkog kamena, a na vratašcima od terakote je reljefni prikaz posljednje večere. Na tri prozora s južne strane su vitraji s likovima sv. Anastazija (Staša), Isusa Dobrog Pastira i sv. Dujma, a sa sjeverne strane su likovi kralja Zvonimira, kraljice Jelene i bl. Alojzija Stepinca. Na plohi iza oltara predviđen je lik Uskrslog Krista. Uz crkvu se diže vitki betonski zvonik. Crkvu je projektiralo poduzeće «Atelier Parać», odnosno njegovi stručnjaci arh. Marko Parać, direktor poduzeća, i tehnički direktor Zoran Jurić. Nacrt interijera izradio je ak. kipar Mile Blažević. S crkvom je izgrađen pastoralni centar sa župnim stanom, vjeronaučnom dvoranom i drugim pastoralnim sadržajima. Čitav pastoralni centar ima 2460 četvornih metara. Radove je izvelo poduzeće Lavčević iz Splita, pod nadzorom župnika Piplice i Vinka Samardžića. Crkva je sagrađena prilozima župljana, te mnogih dobročinitelja iz domovine i inozemstva.  

solin sv kajo2. Crkva Svetog Kaja, pape i mučenika, nalazi se uz staru kaštelansku cestu, kod tvornice cementa. Današnja je crkva podignuta od lijepo klesanog kamena 1854. godine proširenjem prijašnje kapelice za koju je novčani poklon od 600 forinti dao austrijski car Franjo I. prigodom svoga posjeta Dalmaciji 1818. godine. U to se vrijeme na tom mjestu, u pećini, nalazio sarkofag s prizorima Heraklovih junaštava. Stijene pećine bile su oslikane i slike jedva vidljive. Na tom je mjestu podignuta kapelica oko 1825. godine u kojoj se štovao sv. Kajo, papa i mučenik (283.-296.), za koga se drži da je rodom iz Salone, a neki čak drže da je bio u rodbinskim vezama s carem Dioklecijanom. Svakako 1843. godine biskup Godeassi navodi da se na blagdan sv. Kaja, 22. travnja, skupi kod kapelice mnoštvo naroda. Ta prvotna kapelica je proširena 1854. godine, kada je dobila današnji izgled osmerokuta, a sarkofag upotrijebljen za oltar. Sa sjeverne strane crkve, na litici, kasnije je podignut zvonik s katom za zvona i završnom piramidom. Od osnivanja župe 1967. pa do izgradnje nove župne crkve Sv. Anastazija 2000. godine ova je crkva služila za župnu crkvu. Nad južnim vratima u unutrašnjosti crkve podignut je betonski kor, za župnikovanja don Vjeke Pavlinovića, a ispred oltara-sarkofaga kameni oltarić prema puku. Na oltaru je slika sv. Kaja, rad slikara Rafe Martini 1826. godine, za koju predaja kaže da je iz Splita donijela majka don Frane Bulića, koja je tada bila djevojčica od 16 godina. U crkvi se čuvaju relikvije sv. Kaja, pape i mučenika, te slika Krista na križu u solinskom krajoliku, rad slikara Brace Podruga. Kod crkve je bila crkvena prizemna kuća u kojoj su stanovali stanari. Poslije njihova iseljenja, župnik Piplica kuću je srušio i 1994. godine na njezinom je mjestu počeo izgradnju sakristije, vjeronaučne dvorane i drugih potrebnih sadržaja. Usporedno s gradnjom nove župne crkve, župnik Piplica uspio je od direktora susjedne tvornice cementa Nadana Vidoševića dobiti pomoć za obnovu tadašnje župne crkve Sv. Kaja i uređenje njezinog okoliša. Za to je necrt izradila arh. Desa Ora Čečuk.  

solin sv nikola3. Crkvica Svetog Nikole nalazi se u središtu župe, nedaleko od nove župne crkve. To je mala jednobrodna crkvica s polukružnom apsidom, a podignuta je u današnjem obliku u 15. stoljeću. Dužina je 5, a širina 2,80 metara. U crkvici je kamena oltarna menza. Na oltaru je slika sv. Nikole, biskupa, i Svetih Mladenaca i na te se blagdane u njoj slavi misa. Kod crkve je otkriveno antičko, pretkršćansko i kršćansko, te starohrvatsko groblje. Pronađeni su i grobovi stećci iz 14. i 15. stoljeća. Oko crkvice ukopavanje se nastavilo sve do 18. stoljeća. Na sjevernoj strani starog groblja pronađeni su temelji ranokršćanske crkve, koja je bila srušena u ranom srednjovjekovlju. Na njezinim temeljima pronađeni su starohrvatski grobovi. Posljednji je na ovom groblju ukopan solinski harambaša Lovrin Parać 1763. godine.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 49
 Prvopričesnici 63
 Krizmanici 58
 Ženidbe 14
 Sprovodi 18