Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 7.00, 8.00, 9.00, 10.00, 11.00 i 19.00 sati.
Kroz srpanj i kolovoz nema sv. mise u 9.00 i 11.00 sati, a večernja misa je u 20.00 sati.

Radnim danom: u 7.00, 8.00 i 19.00 sati.

Povijest

Dobri je dobio naziv po izvoru dobre vode, slično kao i predio Dobrić. Župa je osnovana 7. svibnja 1946. godine. Prvi župnik bio je fra Ivan Glibotić. Sve do 1976. godine imala je naslov Krista Kralja, kada je na traženje provincijalne i samostanske uprave naslov promijenjen u Gospa od Zdravlja. Župa danas obuhvaća gradske predjele Dobri, Lovret i Table, koji su do tada pripadali župi Svetog Križa u Velom Varošu.

Župa je povjerena franjevcima provincije Presvetog Otkupitelja, koji su već 1718. godine na Dobrome osnovali svoj hospicij, koji je 1735. godine proglašen samostanom Presvetog Otkupitelja, a 1767. samostanom Gospe od Zdravlja. Godine 1888. u ovaj je samostan iz Šibenika prešla provincijalna uprava.

Od 1983. do 1986. godine stari je samostan srušen i na njegovom je mjestu podignut  novi, današnji samostan s prostorijama za provincijalnu upravu i za potrebe župe.

Matične župne knjige vode se od osnivanja župe 1946. godine.

Na području župe nalaze se tri velika samostana redovnica: Službenica milosrđa, Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, novi je samostan još u gradnji, i Školskih sestara III. reda sv. Frane te rezidencija otaca isusovaca s novicijatom. U sva tri ženska samostana su i provincijalne uprave dotičnih redovnica. U pastoralnom radu župe pomažu školske sestre franjevke od 1949. godine. Župa ima oko 8.000 stanovnika.

Crkve

1. Župna crkva Gospe od Zdravlja je samostanska crkva i Gospino svetište grada Splita. Crkva je građena od 1935. do 1937. godine. Današnja je crkva treća po redu na istome mjestu. Prva crkva Navještenja Marijina, podignuta je 1732. godine, koja je  ubrzo postala premalena te je 1770. sagrađena veća crkva, do koje je 1846. podignut zvonik.  Ta je crkva 1935. godine srušena i na njezinom je mjestu podignuta današnja, zvonik je ostao. Crkva je sagrađena prema nacrtu Lavoslava Horvata. Ona je trobrodna pravokutna građevina s četvrtastim stupovima i ravnim krovom. Na velikoj zidnoj plohi iza oltara prema puku ak. slikar Ivo Dulčić 1958. godine izradio je fresko sliku Krista Kralja, široku 19,34 i visoku 8,75 metara. U pokrajnim lađama nalazi se po jedan oltar: Gospe od Zdravlja i sv. Josipa. Oltar Gospe od Zdravlja je iz stare crkve, rad je splitskog majstora Josipa Bariškovića. Oltar je 1889. nešto povećan. Na njemu se nalazi slika Gospe od Zdravlja u srebrenom okviru, koji je 1931. godine izradio splitski zlatar Miloš Botta po nacrtu prof. Emila Remela. I oltar sv. Josipa je iz stare crkve. Na njemu je oltarna slika sv. Josipa, rad Frane Baće, koji je naslikao i oltarne pale: sv. Paškala,  sv. Ante i sv. Frane, koje se nalaze na pokrajnim zidovima. Na zidu s lijeve strane je i pala  sv. Terezije od djeteta Isusa. Veliki oltar iz stare crkve prenesen je u crkvu Svetog Luke u Otoku. Crkva je iznutra duga 35 i široka 20 metara. Na velikom pjevalištu iznad glavnih vrata godine 1961. postavljene su orgulje tvrtke Kaufmann iz Münchena.

2. Kapela Bezgrešnog Začeća u samostanu Službenica milosrđa  je polujavna samostanska kapela, koja se nalazi u neposrednoj blizini franjevačkog samostana, u Ćirilo-Metodovoj ulici. Iako kapela prvenstveno služi potrebama sestara, ona je otvorena i za vjernike prigodom raznih pobožnosti koje se u njoj svakodnevno obavljaju. Sagrađena je zajedno sa samostanom 1896. godine. Oltar je podignut od kararskog mramora i na njemu je veliki i lijepi kip Bezgrešne. Godine 1972. ispred oltara podignut je i posvećen oltar prema puku. Na triumfalnom luku nalaze se veliki kipovi Srca Isusova i sv. Josipa. Iznad ulaznih vrata je pjevalište s novim orguljama.

3. Kapela Srca Isusova u samostanu Školskih sestara III. reda sv. Franje je polujavna kapela u koju dolaze vjernici iz obližnjih zgrada na mise i razne pobožnosti. Kapela je sagrađena 1940. godine. Na svim prozorima nalaze se vitraji, koje je devedesetih godina prošlog stoljeća izradio ak. slikar Josip Botteri Dini. Isti je umjetnik izradio i veliki mozaik iza oltara, Krist na Kalvariji s Gospom, te procesijom sestara koje iz starog samostana dolaze na Lovret. Postaje Križnog puta izradio je slikar Dorotić 1989. godine. Kapela je duga 18 i široka 9 metara. Iznad vrata je pjevalište. 

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	116
Prvopričesnici	27
Krizmanici	91
Ženidbe	39
Sprovodi	46

Ulice

Bihaćka (cijela)
Bribirska (cijela)
Čajkovskog (cijela)
Ciril-Metodova (cijela)
Gundulića (neparni od 3 do 29 i parni od 4 do 30)
Kačićeva (cijela)
Kavanjinova (cijela)
Kliška (cijela)
Ljudevita Posavskog (broj 2)
Kninska (cijela)
Svačićeva (cijela)
Kruševića gumno (cijela)
Lovretska (cijela)
Lučićeva (cijela)
Manđerova (cijela)
Mikačićeva
Porinova
Put Skalica (samo parni brojevi)
Sinjska (3,5 i 7)
Slavićeva (cijela)
Starčevićeva (cijela)
Table (parni i neparni od 3 do 31)
Trg Dobri
Trg Gaje Bulata (cijela)
Trg hrv. Bratske zajednice (br. 1)
Zoranićeva (cijela)
Zrinjsko-Frankopanska (neparni od 15 do 23 i parni od 2 do 20)

Lokacija