Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 sati.
Od Uskrsa do kraja rujna večernja misa je u 19.00 sati.

Radnim danom: u 7.30 i 18.00 sati.
U ljetnom vremenu radnim danom je sv. misa samo u 7.30 sati.

Povijest

Župa je u Splitu osnovana oko 650. godine, dakle, u isto vrijeme kada je u gradu obnovljeno sjedište stare salonitanske nadbiskupije, po prvom splitskom nadbiskupu Ivanu Ravenjaninu. U početku su župu sačinjavali vjernici koji su se nakon propasti Salone razbježali po susjednim otocima i poslije nestanka avarsko-slavenske opasnosti napustili otoke i nastanili se u tada praznoj Dioklecijanovoj palači. Poslije dolaska Hrvata u 7. stoljeću u grad su se počele doseljavati hrvatske kršćanske obitelji te je nekadašnji romanski Split tijekom vremena postao hrvatski grad.    

Split je sve do 1625. godine imao samo jednu, gradsku ili katedralu župu. Navedene je godine osnovana druga župa, prigradska župa Svetog Križa u Velom Varošu, zapadnom splitskom predgrađu, a 1692. godine osnovana je župa Svetog Petra Apostola, u istočnom predgrađu.

Župa je djelovala pri katedrali, a župničku službu vršio je zborno (in solidum) Prvostolni kaptol. Jedan od kanonika u ime kaptola vodio je župu. Takovo je stanje potrajalo sve do polovice 18. stoljeća. Organski dekret austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova iz 1849. godine izjavio je da je pravi župnik u gradu Splitu biskup, koji gradskom župom upravlja preko jednoga kanonika ili drugog svećenika iz biskupijskog klera. Kaptol je zajedno s nadbiskupom upravljao katedralom, a župnik je bio jedan od kanonika ili ostalog biskupijskog klera, koji je uvijek imao više pomoćnika dok je župa obuhvaćala cijeli grad ili njegov veliki dio.  

Područje katedralne župe nekada je imalo veći broj manjih crkva i kapelica. Neke od njih su sačuvane do danas, ali su tijekom vremena izgubile sakralno značenje i dobile su druge namjene. Tako se i danas vide tri nekadašnje crkvice na Peristilu: sv. Roka, sagrađena 1516. godine, u kojoj je danas turistički ured, kapelica Bezgrešnog Začeća na istočnoj strani protirona, podignuta 1544. godine, u kojoj se častio i sv. Karlo Boromejski pa se ponekad kapelica zove i njegovim imenom, a sa zapadne strane protirona bila je kapelica Gospe od Zdravlja, podignuta 1650. godine, a ponekad se nazivala i kapelica Gospe od Pojasa, po bratovštini koja je pri njoj osnovana. Neke su crkve uklonjene nakon Drugog svjetskog rata: Duša u Čistilištu kod Srebrenih vrata, pučki zvana Dušice, kao i crkva Svetog Benedikta ili Svete Eufemije, koja je 1887. stradala od požara. Godine 1947. ruševine su uklonjene, a ostali su samo temelji, gotička kapelica sv. Arnira i usamljeni renesansni zvonik.

Matične knjige R od 1570. do 1897., 35 svezaka; V od 1610. do 1906., sedamnaest svezaka; U od 1617. do 1883., šesnaest svezaka; Abecedni indeksi starih matica R, V i U, deset svezaka, nalaze se u DAS. Knjige R od 1897. do 1947., šest svezaka; V od 1906. do 1949., dva sveska; U od 1883. do 1948., šest svezaka, nalaze se u MU Split. Knjige R od 1946. do 1947., rođenih u bolnici, i knjiga R, V i U od 1896. do 1898., dva sveska, nalaze se u ŽU. Stanje duša iz 19. stoljeća nalazi se u ŽU.

Crkve

1. Katedralna i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je mauzolej cara Dioklecijana koji je prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin oko 650. godine pretvorio u katerdralu. Drži se da je građevina nastala od 295. do 305. godine. Nakon pretvaranja mauzoleja u crkvu u nju su prenesene iz Solina kosti prvog solinskog biskupa, mučenika sv. Dujma, pa se uslijed pobožnosti prema sv. Dujmu i nazočnosti njegovih relikvija katedrala često spominje pod njegovim imenom. Katedrala ima tlocrt osmerokuta, a ispod njezina poda nalazi se kripta, koja je u srednjem vijeku posvećena sv. Luciji, djevici i mučenici. U njoj se nalazi oltar od klesanog kamena bez ikakvih ukrasa. Car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću piše da je u nju Dioklecijan zatvarao kršćane i mučio ih. Katedrala je tijekom vremena popunjavana sadržajima velike umjetničke vrijednosti. Izrezbarene vratnice su remek djelo domaćeg majstora Andrije Buvine, postavljene 1214. godine. Na svakoj vratnici nalazi se po 14 kaseta na kojima je prikazan život Isusov. Šesterostrana propovjedaonica romaničkog stila nastala je u 13. stoljeću. U lijevoj niši katedrale nalazi se barokni oltar sv. Dujma, rad je mletačkog kipara  Morlaitera. Do njega je oltar sv. Staša (Anastazija) solinskog mučenika, izrađen je 1448. godine od glasovitog hrvatskog graditelja Jurja Matejeva iz Zadra, poznatog kao Juraj Dalmatinac. Glavni oltar podignut je između 1685. i 1689. godine. Iza glavnog oltara probijen je zid oktogona i podignut je katedralni kor za nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa početkom 17. stoljeća, u koji su premještena korska sjedala iz 13. stoljeća, koja su prije bila ispred glavnog oltara. Između glavnog oltara i južnih vrata bio je oltar sv. Dujma s njegovim kostima, koje su 1770. godine prenesene u današnji oltar. Ispred ulaza u katedralu diže se vitki zvonik sa pet katova. Građen je od 13. do 16. stoljeća u romanici. Zvonik je od 1890. do 1908. iz temelja restauriran uz više izmjena izvornog izgleda. Visok je 57 metara, vanjska visina mauzoleja je 24, a unutrašnji promjer oktogona iznosi 13,33 metra. Splitskoj katedrali kao građevini pripada čast najstarije katedrale na svijetu.

Katedralna riznica bogata je umjetničkim djelima i starim kodeksima, od kojih je najpoznatiji Splitski Evanđelistar, prema nekim mišljenjima nastao u drugoj polovici 6. stoljeća, koji je iz Solina prenesen u Split. U riznici se čuvaju vrijedni zlatarski radovi: kaleži, pokaznice i moćnici, kao i nekoliko romaničkih slika Bogorodica s Djetetom iz 13. stoljeća, za koje se smatra da su nastale u splitskoj radionici.  

2. Krstionica Svetog Ivana Krstitelja je preoblikovani Eskulapov hram u katedralnu krstionicu u isto vrijeme kada je i mauzolej pretvoren u katedralu. Krajem 19. stoljeća ovdje su preneseni sarkofazi Ivana Ravenjanina, prvog splitskog nadbiskupa, i nadbiskupa Lovre iz druge polovice 11. stoljeća. U 12. ili 13. stoljeću postavljen je krsni zdenac koji je sastavljen od ploča oltarne pregrade koja se prije nalazila u katedrali. Na jednoj od ploča prikazan je lik hrvatskog kralja: Petra Krešimira IV. ili Zvonimira. U krstionici se nalazi kip sv. Ivana Krstitelja, rad Ivana Meštrovića koji je veliki kipar poklonio katedrali 1959. godine. U njoj se slavi misa na blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja. 

3. Kapelica Svetog Martina je starohrvatska crkvica koja se nalazi u nekadašnjem stražarskom hodniku iznad Zlatnih vrata Dioklecijanove palače. Podignuta je  u 9. stoljeću, duga je 10 i široka 1,64 metra. Kapelica je u sklopu samostana sestara dominikanki i u njoj se svakog dana obavlja bogoslužje. Na oltarnoj pregradi nalazi se natpis iz 11. stoljeća koji kaže da se na tom mjestu slavi: «Blaženi Martin, Bogorodica Marija i sv. Grgur papa.» Današnji oltarić podigao je don Frane Bulić. Natpis na ulazu u predvorje navodi da je svećenik Dominik utemeljitelj ove kapelice.  

4. Kapelica Gospe od Zvonika u današnjem obliku sa zvonikom nastala je u 11. stoljeću, a nalazi se na unutrašnjem zidu iznad zapadnih vrata Dioklecijanove palače. Na istom je mjestu postojala kapela već u 6. stoljeću, posvećena sv. Teodoru, zaštitniku bizantske vojske. U njoj se nalazi kopija slike «Gospe od Zvonika», nastala u 13. stoljeću, koju su posebno častile porodilje, a originalna slika čuva se u katedrali. Bogoštovlje se u njoj obavlja na blagdan Pohođenja Bl. Dj. Marije.  

5. Crkva Svetoga Duha u Domaldovoj ulici je vrlo stara. Prvi put se spominje 1341., godine, ali se drži da je ona znatno starija jer neki detalji imaju oznake ranog hrvatskog srednjovjekovlja, pa romanike, gotike, renesanse i baroka. Na zidovima se vide ostaci romaničkih i gotičkih fresaka. Glavni barokni oltar ima veliku palu koja prikazuje Silazak Duha Svetoga, rad Antonija Novellija s  kraja 18. stoljeća. Bratovština uz ovu crkvu spominje se već 1369. godine. U pokrajnoj kapelici je oltar sv. Križa s velikim Raspelom i kipom sv. Rite. Ispred glavnog oltara postavljen je oltar prema puku. Crkvena lađa je duga 15 i široka 8 metara, a apsida je duga 4 i široka 6 metara. Crkva ima svoga upravitelja i u njoj se svakodnevno obavlja bogoštovlje. Godine 1991. na crkvi je uklonjen dotrajali krov i postavljen novi pod nadzorom stručnjaka Općinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Polovicu troška podmirila je općina Split.  

6. Crkva Svetog Filipa Nerija sagrađena je 1736. godine u neposrednoj blizini katedrale, na mjestu srušene manje crkve, koju je sagradio Nikola Bijanković 1680. godine, također posvećene sv. Filipu. Gradnja današnje crkve započela je 1725. godine prema nacrtu mletačkog arhitekta Francesca Melchiorija. Bila je to crkva kongregacije oratorijanaca sv. Filipa Nerija, koju je 1676. godine osnovao Sluga Božji Nikola Bijanković, splitski kanonik i makarski biskup. Kongregacije je nestalo u drugoj polovici 19. stoljeća, a crkva je poslije Drugog svjetskog rata afilirana katedrali. Sagrađena je u baroknom stilu. Glavni je oltar posvećen sv. Filipu Neriju, apostolu mladeži, a pokrajni oltari posvećeni su Bezgrešnom Začeću, Dušama u čistilištu, sv. Josipu i sv. Ivanu Nepomuku. Crkva ima svoga upravitelja i u njoj se svakodnevno obavlja bogoštovlje. Crkva je duga ?  i široka ?  metara. Ispred glavnog oltara postavljen je oltar prema puku.  

7. Crkva Gospe od Dobrića, koja je prethodila današnjoj, sigurno je postojala početkom 16. stoljeća. Naime, poslije pada Klisa u turske ruke 1537. godine slika «Kliške Gospe» prenesena je u tu crkvu na Dobriću. Zbog te slike crkva se ponekad spominje  kao Sveta Marija Kliška. Današnja crkva, veća od starije, sagrađena je 1867. godine od kanonika Ivana Mangera. Na glavnom oltaru od kararskog mramora, nabavljenom u Milanu i postavljenom 1877. godine, nalazi se spomenuta Gospina slika. Crkva je temeljito uređena za upravitelja don Špirka Vukovića 1987. godine, kada se slavila 450. godišnjica prijenosa Gospine slike s Klisa. Tom je prilikom splitski ak. slikar Josip Botteri Dini izradio vitraje na prozorima, koji prikazuju poznate hrvatske i biblijske ličnosti. Crkva ima svoga upravitelja i u njoj se svakodnevno održava bogoslužje. Ispred starog oltara postavljen je oltar prema puku. Ova je crkva od 1958. do 1975. godine služila kao župna crkva za župu Svetog Petra. Ime Dobrić dolazi od izvora dobre vode, koji se na tom mjestu nalazio, a i danas se zapaža da je podvodan teren na kojemu se crkva nalazi i crkva stradava od vlage. Crkva je duga 10 i široka 6 metara. 

8. Kapela Srca Isusova nalazi se na Manušu u rezidenciji otaca isusovaca, sagrađenoj krajem 19. stoljeća. To je javna kapela u kojoj se svakog dana i blagdana održavaju pobožnosti pod vodstvom otaca isusovaca. Kapela je otvorena svim vjernicima za misna slavlja i druge pobožnosti koje se u njoj održavaju. U kapeli su dva mramorna oltara. Glavni oltar posvećen je Srcu Isusovu. Na njemu je iznad svetohraništa mramorni Kristov kip, a sa strana su kipovi sv. Josipa i sv. Ignacija Lojolskog. Ispred ovog oltara podignut je oltar prema puku. Drugi je oltar posvećen Gospi. Na njemu je Gospina slika koju su nekada isusovački pučki misionari nosili prigodom održavanja pučkih misija u župama. S desne strane oltara je špilja Gospe Lurdske s Gospinim kipom i kipom sv. Bernardice. Na istoj strani kapele na zidu je slika Srca Isusova sa srebrenim okvirom, te kip sv. Terezije od Djeteta Isusa. Na zapadnom zidu kapele je niša sa slikom sv. Alojzija Gonzage, kip sv. Ante Padovanskog i Kalvarija s raspetim Kristom, Gospom i sv. Ivanom Apostolom. U kapeli je pjevalište iznad glavnih vrata. Ukupna površina kapele iznosi oko 100 četvornih metara.

Statistika

2015. godina

Krštenja	52
Prvopričesnici	6
Krizmanici	31
Ženidbe	57
Sprovodi	16

Ulice

Adamova (cijela) Alješijeva (cijela) Andrićeva (cijela) Arhiđakonova (cijela) Bajamontijeva (cijela) Bana Josipa Jelačića (parni brojevi) Bemardinova (cijela) Bosanska (cijela) Bulićeva (cijela) Buvinina (cijela) Carrarina poljana (cijela) Cosmijeva (cijela) Dosud (cijela) Dioklecijanova (cijela) Dominisova (cijela) Dobrić (cijela) Domaldova (cijela) Gat sv. Nikole Grabovčeva širina (cijela) Hrvojeva (neparni brojevi od 1 do 9) Ispod ure (cijela) Ilićev prolaz (cijela) Ilirske akademije (cijela) Iza lože (cijela) Iza Vestibula (cijela) Klaićeva poljana (cijela)

Kraj sv. Duje (cijela) Kraj sv. Ivana (cijela) Kraj sv. Matije (cijela) Kraj Zlatnih vrata (cijela) Kralja Tomislava (cijela) Krešimirova (cijela) Krstulovića dvori (cijela) Kružićeva (cijela) Livanjska (cijela) Lukačićeva (cijela) Majstora Jurja (cijela) Manuška poljana (samo br. 1) Marmontova (cijela) Martinjski prolaz (cijela) Marulićeva (cijela) Matošićeva (samo parni brojevi) Mihovilova širina (cijela) Medulićeva (cijela) Morpurgova poljana (cijela) Narodni trg (cijeli) Nelipića (cijela) Neposova (cijela) Neretvanjska (cijela) Nigerova (cijela) Nodilova (cijela) Obala hrv. nar. preporoda (od br. 4 do kraja)

Obala Lazareta (br. 1 i 2) Obrov (cijela) Papalićeva (cijela) Peristil (cijela) Pistura (cijela) Poljana Grgura Ninskoga (cijela) Poljana kraljice Jelena (cijela) Priora Petra (cijela) Rodrigina (cijela) Severova (cijela) Sinjska (samo parni brojevi) Sredmanuška (cijela) Štrosmajerov park Šubićeva (cijela) Teutina (cijela) Tončićeva (cijela) Trg braće Radića (cijeli) Trg republike (cijeli) Trogirska (cijela) Tvrdkova (cijela) Vuškovićeva (cijela) Zadarska (cijela) Zagrebačka (do broja 11) Židovski prolaz

Lokacija