Raspored sv. misa

LJETNI RASPORED (1. srpnja - 1. rujna):
Nedjeljom: u 9.30 i 19.00 sati.
Radnim danom u 8.00 sati.

ZIMSKI RASPORED (1. rujna - 30. lipnja):
Nedjeljom: u 9.30, 11.00 i 19.00 sati.
Radnim danom u 18.00 sati.

Povijest

Župa je osnovana 1966. godine, ali je počela djelovati 1968. godine i povjerena je svjetovnim svećenicima. Prvi župnik bio je don Mate Katavić. Prvi naziv župe bio je: Župa B. Dj. Marije Majke Siromaha. Taj je naslov izmijenjen odlukom Nadbiskupskog ordinarijata 25. siječnja 1972. godine. Za župnu crkvu proglašena je crkvica Sv. Lovre. Budući su se na tom dijelu nekadašnjeg Splitskog polja već poslije Drugog svjetskog rata naselile neke obitelji, i prije osnivanja župe, u crkvici Sv. Lovre svake nedjelje održavalo se bogoslužje, koje je predvodio jedan od svećenika profesora sjemenišne gimnazije.  

I poslije osnivanja župe župnici se nisu mogli nastaniti u župi, jer za to nije bilo uvjeta, nego su stanovali u gradu, a poslije kod župnika na Mejašima i u skromnim privatnim stanovima, koji su pružali najnužniji smještaj.

Godine 1994., za župnikovanja don Ranka Vidovića, Nadbiskupija je nabavila preko Karitasa u Veneciji montažni aluminijski objekt, koji je postavljen sa sjeverne strane crkvice Sv. Lovre. U njegovom većem dijelu, 13 x 8 metara, bila je privremena župna crkva, a u dva manja montažna objekta, 8 x 2,50 metara, bila je smještena sakristija, župni ured i stan za župnika. U međuvremenu se gradila nova župna crkva s pastoralnim centrom. Kripta ispod crkve i dio stambenog prostora bili su djelomično završeni već 2000. godine, pa je u kripti otvorena župna kapela, a župnik i župni ured napustili su stanovanje u metalnom objektu i uselili se u nove prostorije. I poslije toga nastavljen je rad na uređenju pastoralnog centra i izgradnji župne crkve.

Matične knjige vode se od osnutka župe 1968. godine. Na području župe danas ima oko 4.000 stanovnika.

Crkve

1. Crkvica Svetog Lovre prvi put se spominje 1250 godine pod latinskim nazivom Sanctus Laurentius Paganus, što na hrvatskom znači Sveti Lovre Seoski, a to radi toga da bi se razlikovala od crkvice Sv. Lovre u gradu, koja se nalazila na današnjem Narodnom trgu. U 16. i 17. stoljeću crkvica se zvala i Sveti Lovre od Žnjana. Područje oko crkvice zove se Pazdigrad. Crkvica je s četvrtastom apsidom duga 9,50 i široka 3 metra. Na mjestu ove crkvice ili u njezinoj neposrednoj blizini nalazila se znatno starija crkvica, koja je podignuta u 10. ili čak 9. stoljeću. Za vrijeme turskih provala u 16. i 17. stoljeću više puta stradala je od Turaka, ali je narod uvijek popravljao. Posljednja temeljita obnova učinjena je 1983. godine za župnikovanja don Joze Pavića, kada je dobila današnji izgled. U crkvici su freske, rad Mate Meneghela 1933. godine, koje je obnovio svećenik don Ivan Marijan Čagalj prigodom popravka crkvice 1983. godine. U crkvici se nalazi kameni, bojani kip sv. Lovre, koji je ovdje prenesen iz crkvice Sv. Lovre u gradu. Godine 1968. crkvica je postala župnom crkvom. Današnje gradsko groblje Lovrinac, koje se nalazi u  blizini, dobilo je ime po ovoj crkvici.     

2. Crkvica Gospe od Žnjana nalazi se uz morsku obalu. Predio Žnjan prvi put se navodi 1096. godine kao Zunanus ili Zunano, što bi označavalo ime vlasnika imanja Geminijana ili Junijana. Na imanju je sagrađena crkvica Svete Marije od Žnjana («de Giugnano»), koja se prvi put spominje u 14. stoljeću. Crkvica je više puta stradala od Turaka, a u Kandijskom ratu 1646. godine bila je zapaljena. Nadbiskup Cosmi 1682. godine crkvicu svete Marije de Sgnan našao je zapaljenu, što znači da još nije bila popravljena. Konačno je stara crkvica srušena i godine 1885. podignuta je današnja crkvica. Poviše vrata je natpis: «Zdravo Marijo – Sagrađena 1885.» Crkvica je postavljena u smjeru sjever-jug, sagrađena je od kamena, a četvrtasta apsida od betona. U apsidi je drveni kasnobarokni oltar iz 18. stoljeća. Crkvica je izvana s pasidom duga 10 i široka 6 metara. U crkvici se nalazila umjetnička slika Svete Marije od Žnjana, rad domaće slikarske škole iz 13. stoljeća. Slika je stručno restaurirana u radionici regionalnog zavoda i uvrštena je u Registar pokretnih spoemnika kulture prve kategorije. Originalna slika čuva se u riznici splitske katedrale, a njezina je kopija postavljena u oltar crkvice. Za župnikovanja don Ranka Vidovića crkvica je lijepo uređena, piše nadbiskup Jurić 1992. godine. Reprodukcija ove slike obašla je cijelu nadbiskupiju splitsko-makarsku pred dolazak pape Ivana II. 1998. godine. Za istu je prigodu učinjen potporni betonski zid s morske strane i stepenice koje vode do crkvice.

3. Nova župna crkva Gospe od Milosrđa sagrađena je, za župnikovanja don Ranka Vidovića, 2003. godine, sa sjeverne strane crvice Sv. Lovre. Projekt je izradio arhitekt Marijan Hržić. Temeljni kamen blagoslovio je nadbiskup Jurić 10. kolovoza 1996. Crkva s pjevalištem ima oko 380 četvornih metara, a toliki prostor ima i kripta ispod crkve. Godine 2001. uređena je kripta te se od tada u njoj održavalo župno bogoslužje i ujedno se nastavio rad na uređenju crkve i pastoralnog centra. Na Tijelovo, 19. lipnja, 2003. godine crkvu je posvetio nadbiskup Marin Barišić. Vitraje na prozorima, 23 veća i manja rada, kao i veliki mozaik iza oltara, 25 četvornih metara površine, izradio je ak. slikar Josip Botteri Dini. Oltar s ambonom i svetohraništem izradio je ak. kipar Kuzma Kovačić. Crkva i pastoralni centar izgrađeni su isključivo u privatnoj režiji župnika i njegovih župljana, građevinskih stručnjaka i običnih radnika, te stanovitu novčanu pomoć Nadbiskupije, domaćih i inozemnih dobročinitelji. Najveći su teret podnijeli sami župljani, koji su zdušno gradili crkvu, a i crkva je izgrađivala njih i međusobno ih povezivala i stvorila živu zajednicu.

Statistika

2015. godina

Krštenja	87
Prvopričesnici	63
Krizmanici	64
Ženidbe	16
Sprovodi	13

Ulice

Biogradska (cijela)
Bračka - dio
Ispod sv. Lovre (cijela)
Kotorska (cijela)
Kralja Držislava (parni od 2 do 20)
Makarska (cijela)
Put Duilova (cijela)
Put Pazdigrada (cijela)
Put sv. Lovre (cijela)
Put Znjana (cijela)
Rovinjska (cijela)
Skradinska (cijela)
Stari put Stonska (cijela)
Vinogradska (cijela)
Žnjanska (cijela)

Lokacija