Raspored sv. misa

Nedjeljom
Montažna crkva pohođenja BDM: u 9.00, 11.00 i 19.00 sati.
U srpnju i kolovozu nema svete mise u 11.00 sati.

Radnim danom - svete mise su u 19.00 sati.

Povijest

Župa je osnovana 1. rujna 1974. godine i povjerena je svjetovnim svećenicima. Prvi župnik bio je don Ivan Čagalj. Teritorij današnje župe prije je pripadao župi Svetog Križa u Velom Varošu. Naziv Spinut prvi put se susreće u  Supetarskom kartularu 1096. godine u kojemu se navodi «polje Spinut». Tijekom 12. stoljeća spominju se više puta zemlje Prvostolnog kaptola u Spinutu («in Spinuto» ili «in Spinunto»). 

Župnici su u početku stanovali u jednoj sobi crkvenog stana na prvom katu zgrade u današnjoj Matoševoj ulici broj 6. Nadbiskupija je za župnikovanja don Marina Barišića (1979.-1993.), današnjeg nadbiskupa, kupila u listopadu 1981. godine polovicu prizemne  kuće s podrumom i vrtom u Matoševoj ulici br. 33 u kojoj se od 1981. godine nalazi župni ured i stan za župnika. Novac za tu kupnju darovao je dekan iz Gradišća Štefan Horvat.

Matične knjige počele su se voditi od osnivanja župe 1974. godine.

Na području župe danas ima oko 11.000 stanovnika. U katehizaciji i vođenju crkvenog pjevanja župniku pomaže jedna školska sestra franjevka s Lovreta.

Crkve

1. Župna crkvica Pohođenja Blažene Djevice Marije u današnjem je obliku sagrađena u 17. stoljeću. Na istom mjestu nalazila se starokršćanska crkvica, koja je srušena vjerojatno za avarske navale početkom 7. stoljeća. U 12. stoljeću na temeljima te srušene starokršćanske crkvice podignuta je romanička crkvica, koju su u 17. stoljeću opustošili Turci. Krajem 17. stoljeća, kada je minula turska opasnost, crkvica je obnovljena i produžena za 4 metra te postavljen novi barokni oltar s vrijednom bizantskom Gospinom slikom i drvenom baroknom skulpturom, koja prikazuje Bijeg u Egipat. Prvotna je crkvica bila duga 8,50 i široka 4,70 metara, a današnja je duga 12,50 metara. U crkvici su vršena stručna istraživanja od 1975. do 1980. godine i tom su prigodom pronađeni temelji i izgled prethodnih crkvica, kao i temelji neke antičke građevine na kojima je sagrađena prva starokršćanska crkvica. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za jedno zvono. Ispod preslice četvrtasti prozorčić. Nad vratima je profilirani nadvratnik, a sa strana prozorčići u obliku pačetvorine. Prvi dio stropa ima ravan, a ostali prelomljeni svod. Na pobočnim zidovima nalazi se po jedan prozor sa završnim lukom. Ova nekada poljska crkvica, koja je imala svoju bratovštinu od kraja 17. stoljeća, 1974. godine proglašena je župnom crkvom. Godine 1962. crkvica je proglašena spomenikom kulture, regionalnog značenja. U Domovinskom ratu crkvica je pogođena 15. studenoga 1991. godine s dvije granate, koje su upućene s ratnog broda jugoslavenske okupatorske vojske. Ubrzo poslije toga crkvica je bila popravljena.

2. Privremena montažna crkva. Budući da je župna crkvica Gospe od Pohođenja premalena za održavanje župnog bogoštovlja, pristupilo se privremenom rješenju na taj način što je montažna metalna crkva s Neslanovca iskorištena za potrebe ove župe i postavljena kod župne crkvice. Nakon što je župnik don Jure Strujić učinio sve potrebne predradnje, montažna crkva je blagoslovljena u treću nedjelju došašća, 14. prosinca 2003. godine.  

3. Srušene srednjovjekovne crkvice. Na području današnje župe bile su dvije srednjovjekovne crkvice. Jedna je bila posvećena sv. Benediktu i po njoj je dobila ime uvala Bene na sjevernoj strani Marjana. Crkvica je srušena u 16. stoljeću i poslije se nije obnavljala. Druga je crkvica bila posvećena sv. Nikoli na lokalitetu Tulovica. Ona se spominje u 16. stoljeću, a već početkom 17. stoljeća bila je u ruševnom stanju.

Statistika

2015. godina

Krštenja	17
Prvopričesnici	21
Krizmanici	22
Ženidbe	9
Sprovodi	23

Ulice

Bana Berislavića (cijela)
Bakotićeva (cijela)
Đorđićeva (cijela)
Fra Bone Razmilovića (cijela)
Gajeva (cijela)
Jobova (neparni od 1 do 5 i parni od 2 do 10)
Kaštelanska (neparni i parni do broja 8)
Lučica
Mandalinski put (svi parni brojevi)
Matoševa (cijela)
Nazorov prilaz (brojevi 37 i 39)
Rendićeva (neparni od 1 do 33 i parni od 2 do 12)
Spinutska (cijela)
Šetalište Bene (cijela)
Šetalište M. Tartaglije
Teslina (cijela)

Lokacija