Župa sv. Lovre m. - Stobrečstobrec sv lovro

Adresa: Ivankova 4 C, 21311 Stobreč

Telefon: (021) 325-325

Župnik: don Josip Lončar

Raspored sv. misa

Nedjeljom u župnoj crkvi u 9.00, 10.30 i 18 sati.
Od travnja do listopada večernja sveta misa je u 19.00 sati.

Radnim danom je sveta misa u 18.00 sati, a od travnja do listopada u 19.00 sati.

Povijest

Stobreč je nastao na mjestu ilirskog naselja, pa u 3. stoljeću prije Krista grčke kolonije pod imenom Epetion, koju su osnovali grčki kolonisti s otoka Visa (Issa). U 1. stoljeću prije Krista mjesto su naselili rimski doseljenici i nazvali ga Epetium. S druge strane današnjeg splitskog poluotoka nalazila se Salona u kojoj se kršćanstvo vjerojatno pojavilo već u 2. stoljeću, što se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti i za Epetium. U njemu je djelovao biskup Feliks, koji je podnio mučeništvo kao i sv. Dujam u Saloni, a njegove se relikvije danas nalaze u crkvi Sv. Frane na Obali u Splitu. Na mjestu današnje crkve Gospe od Karmela pronađeni su temelji starokršćanske crkvice za koju neki pretpostavljaju da bi mogla biti crkva Sv. Feliksa ili Felicija, kako ga narod zove. U Stobreču su pronađeni temelji nešto mlađe velike starokršćanske bazilike iz 5. ili 6 stoljeća, dužine 22 i širine 9,5 metara, koja je imala trijem i tri lađe s apsidama. Početkom 6. stoljeća stari Epetium doživio je sudbinu Salone, kada je 614. godine kada je avarsko-slavenskom naletu sravnjen sa zemljom. Na mjestu starokršćanske bazilike podignut je benediktinski samostan s crkvom Svetog Lovre u 10. ili 11. stoljeću. Do kada je taj samostan postojao nije poznato. 

Doseljenjem novog stanovništva to je staro bogoštovno mjesto ponovno oživjelo preuzimanjem štovanja Blažene Djevice Marije pod nazivom Gospe od Karmela i sv. Lovre. Novo stanovništvo naselilo je Stobreč poslije Kandijskog rata, koji je završio 1669. godine. Naselje Stobreč označeno je na Calerghijevoj karti iz 1675. godine, nakon što je splitska okolica bila oslobođena od Turaka. Već 1687. godine nadbiskup Cosmi navodi župu Stobreč, koja je vjerojatno nastala kao i župa Rupotina, poviše Solina, masovnijim doseljenjem stanovništva iz zagorskih sela, koje se tu neko vrijeme zadržalo i posredstvom mletačkih vlasti bilo razmješteno po drugim mjestima. Nakon Morejskog rata (1684.-1699) i smirivanja stanja naselje se smanjilo i nije više bilo potrebe da u Stobreču bude samostalna župa, pa je tadašnji Stobreč, kao malo selo, priključen župi Kamen, što je ostalo do 1807. godine.  

Stobreč je ponovno proglašen samostalnom župom 1807. godine. To je stanje potrajalo do 1849. godine, kada je Organskim dekretom austrijske vlade Stobreč dobio naslov izložene kapelanije, kao što ga je dobio i susjedni Kamen, te su obje izložene kapelanije podvrgnute župi Svetog Petra na Lučcu u Splitu. Poslije te odluke u Stobreču je stanovao svećenik s naslovom izloženog kapelana, koji je ujedno posluživao i Kamen. Konačno je pred Drugi svjetski rat Stobreč postao samostalna župa kojoj je bio priključen i Kamen. Takvo je stanje potrajalo do 1975. godine, kada je od Stobreča odijeljen Kamen i zajedno sa Šinama proglašen samostalnom župom, koja je povjerena ocima karmelićanima.  

Župna kuća je jednokatnica, sagrađena od klesanog kamena 1892. godine. Nalazi se u središtu mjesta. Temeljito je obnovljena za župnikovanja don Josip Lončara (1988. - ).

Matične knjige R od 1825. do 1856., za Kamen; V od 1825. do 1860., za Kamen; 1858. do 1883., za Kamen; U od 1825. do 1855.; 1855. do 1885., za Kamen; R od 1825. do 1858., za Stobreč.; V od 1826. do 1857., za Stobreč; U od 1825. do 1890., za Stobreč, dva sveska, nalaze se u DAS. Knjiga R od 1808. do 1850. nalazi se u NAS. Knjige R od 1859. do 1945.; V od 1858. do 1911. i 1918. do 1948.; U od 1890. do 1948., dva sveska, nalaze se u MU Split. Stanje duša iz 1904. nalazi se u ŽU.

U župi je 1938. godine bilo 630 duša, zajedno Stobreč i Kamen, a 2001. godine, prema župnikovoj evidenciji, u Stobreču ih je bilo 2.850.

Crkve

stobrec sv lovro1. Župna crkva Svetog Lovre sagrađena je na mjestu stare srušene crkve 1897. godine. Posvetio je biskup Nakić 9. studenoga 1899. godine. Sagrađena je od klesanog bijelog kamena. Jednostavna je građevina s lađom i apsidom. S južne strane apside je sakristija. Zvonik je podignut od kamena 1932. godine i odijeljen je od crkve. Sagrađen je troškom bratovštine. U svetištu je glavni oltar od mramora s palom domaćeg majstora. Ispred glavnog oltara, za župnikovanja don Dušana Kuzmanića (1968.-1988.), postavljen je oltar prema puku i podignut novi kor. Sa sjeverne strane lađe je Gospin oltar, na kojemu je pala s likovima Bezgrešne, sv. Ante i sv. Felicija biskupa. U crkvi su kipovi Srca Isusova, Gospe i sv. Lovre. Portal na pročelju završava zabatom poviše kojega se nalazi okrugli kameni prozor. Pod samim vrhom pročelja je manja bifora, a na vrhu je kameni križ. Dimenzije crkve su 17 x 7 metara.

stobrec gospa od mira groblje2. Crkvica Gospe od Mira nalazi se kod groblja. Dužina iznosi 7, a širina 5 metara. Apsida je duboka 1,50 i široka 3 metra. Crkvica se spominje 1672. godine. Spominje je i nadbiskup Bizza 1752. godine, koji kaže da je pod upravom župe Stobreč, da se zove Gospa od Mira, a lokalitet na kojemu se nalazi zove se Mirkovača. Nadbiskup je podijelio odriješenje pokojnicima. Na temelju toga možemo sa sigurnošću reći da je tu bilo staro groblje. Crkva je obnovljena osamdesetih godina 20. stoljeća, za župnikovanja don Dušana Kuzmanića. Ima bačvasti svod i u lađi po jedan prozor na pobočnim zidovima. Na vrhu pročelja nalazi se kameni križ. Blagdan Gospe od Mira u župi se slavi u nedjelju poslije blagdana sv. Luke (18. listopada).

stobrec gospa od karmela3. Stara crkva Gospe od Karmela nalazi se na mjestu starokršćanske bazilike, koja je vjerojatno bila posvećena sv. Lovri, pa je u 10. ili 11. stoljeću na njezinim ruševinama podignut benediktniski samostan s crkvicom Sv. Lovre, za koju je adaptirana postojeća bazilikalna apsida. Ova današnja crkvica podignuta je u 17. stoljeću, nakon što je Stobreč bio naseljen novim stanovništvom. Sa strana vrata nalazi se po jedan prozorčić u obliku pačetvorine, dok je na sredini pročelja jednostavni kvadratni prozor. Na vrhu pročelja bila je preslica za jedno zvono, koja je srušena. I crkvica je potpuno obnovljena za župnika don Josipa Lončara 1995. godine. Dimenzije su 7 x 5 metara.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 38
 Prvopričesnici 34
 Krizmanici 29
 Ženidbe 17
 Sprovodi 31