Raspored sv. misa

Nedjeljom
Crkva Gospe od Pojišana: u 8.00, 10.00, 10.30 (?) i 19.00 sati.

Radnim danom: 
Crkva Gospe od Pojišana: u 8.00 i 19.00 sati.

O crkvi Gospe od Pojišana

Župna crkva Gospe od Pojišana – Uznesenja Blažene Djevice Marije u današnjem obliku sagrađena je 1771. godine. Crkva je s apsidom duga 30 i široka 12 metara. Podignuta je na mjestu stare crkve koja se prvi put, u do sada poznatim dokumentima, spominje 1216. godine. Na istom je mjestu postojala još starija crkva podignuta krajem 9. ili početkom 10. stoljeća, što potvrđuju ostaci kamene grede oltarne pregrade, danas u Arheološkom muzeju u Splitu.  Crkvica iz 13. stoljeća bila je obnovljena i proširena 1607. godine. Imala je zvonik na preslicu za tri zvona i u njoj su bila tri oltara. Crkva je konačno dobila današnji izgled 1771. godine, kada je ponovno bila proširena i dobila novu sakristiju. Zvonik je dovršen  1782. godine. Glavni oltar, iz kraja baroknog razdoblja, od kararskog bijelog mramora, podignut je 1794. godine. Sa strana su kipovi sv. Agneze i sv. Doroteje. Pokrajni mramorni oltar Gospe od Karmela postavljen je sredinom 19. stoljeća, a godine 1883. postavljen je mramorni oltar sv. Nikole Putnika, na čijemu se mjestu prije nalazio oltar Navještenja. Oltar je izgrađen milostinjom vjernika.  U sredini glavnog oltara je slika Gospe od Pojišana u srebrenom prijestolju, nastala krajem 14. stoljeća pod utjecajem bizantskog i gotičkog stila. Kasnije je bila prebojana i na nju stavljen srebreni oklop. Godine 1959. slika je stručno restaurirana i s nje je skinut srebreni oklop.  Slika ima dimenzije 44 x 31 cm, slikana je u tehnici tempere na dasci. Najnoviji restauratorski zahvat učinjen je 1992. godine u Restauratorskoj radionici Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, pa je slika ponovno zasjala u svoj svojoj ljepoti.   Splićani su mnogo častili Gospinu sliku i poklanjali joj zavjetne darove od zlata i srebra, kao i modele i slike brodova, od kojih se neki i danas nalaze u crkvi. Te slike i modeli brodova govore o vjeri naših pomoraca u Gospinu pomoć i zagovor, a značajni su i za poznavanje povijesti našega brodarstva. Postaje Križnog puta u drvu je izrezbario Stjepan Balažić, slobodni umjetnik iz Bizovca, nedaleko od Valpova, a postavljene su 1996. godine. 

Lokacija