Sedmi dan hodočašća u Svetoj Zemlji, 13. studenoga, hodočasnike splitsko-makarske nadbiskupije, među kojima su bili i bogoslovi iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu i njihovi odgajatelji, splitsko-makarski nadbiskupi i šibenski biskup, ponovo je odveo na ulice Jeruzalema.

Ovaj su put slijedili Isusove stope na putu od Kapele bičevanja i Kapele osude do Bazilike Uskrsnuća, mjesta gdje je Krist umro i bio pokopan. Moleći uz postaje križnog puta prolazili su uskim ulicama, danas svakodnevno ispunjenim vjernicima iz cijelog svijeta koji u većim ili manjim skupinama obavljaju istu pobožnost. Potom su sudjelovali u misnom slavlju u stolnoj crkvi latinskog patrijarhata u Jeruzalemu – Konkatedrali Najsvetijeg Imena Isusova. Dočekao ih je mons. Pierbattista Pizzaballa, franjevac i nekadašnji kustos Svete Zemlje, danas apostolski upravitelj latinskog patrijarhata. Pozdravljajući goste on je istaknuo kako je njegova mjesna crkva geografski velika, ali po broju katolika mala, budući da obuhvaća četiri države: Izrael, Palestinu, Jordan i Cipar, u kojima je danas samo oko 80 tisuća katolika. Opisujući trenutačnu situaciju na prostorima patrijarhata kazao je da tu vlada politički kaos, ali da se odnosi s pripadnicima drugih crkava i religija svakodnevno popravljaju, premda još uvijek nisu zadovoljavajući. Također, zahvalio se hodočasnicima na dolasku, jer milijuni vjernika koji svake godine dolaze u Svetu Zemlju omogućavaju malobrojnim kršćanima na ovim prostorima preživljavanje, budući da ih se većina bavi turističkim i uslužnim djelatnostima.

Misno slavlje u jeruzalemskoj konkatedrali predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a duhovnik bogoslova don Stipan Šurlin propovijedao je o važnosti dijeljenja milosti zadobivenih na ovom hodočašću s onima koji se susretnu po povratku kućama. Prisjetio se pritom Petrove punice koju je Isus ozdravio, nakon čega je ona odlučila služiti Gospodinu i Njegovoj riječi te pozvao hodočasnike da slijede njen primjer. „Molimo Gospodina milost obraćenja i da naš život postane liturgija  nakon liturgije!“, zaključio je propovijed don Stipan Šurlin.

Nakon svete mise hodočasnici su se oprostili od Jeruzalema i krenuli prema rijeci Jordanu, gdje se Isus krstio na početku svog javnog djelovanja. Spustili su se ispod razine Sredozemnog mora, u pustinjsko područje i na temperaturu iznad 30 stupnjeva. I ovog je dana prof. dr. sc. fra Domagoj Runje na svim mjestima koje spominje Evanđelje održao kateheze, a uz samu rijeku Jordan nadbiskup Barišić predvodio je obnovu krsnih obećanja.

Napustivši područje rijeke Jordan hodočasnici su otišli u arheološko nalazište gdje se čuvaju Kumranski spisi. Na tom je pustinjskom području prije i nakon Isusova rođenja živjela radikalna skupina vjerskih tradicionalista koja se odvojila od hramskih svećenika, a nazivali su se  eseni. Bavili su se proučavanjem i prepisivanjem Pisma, pa su tako arheolozi u prošlom stoljeću pronašli neke izvorne svetopisamske tekstove koje su eseni sakrili u pećinama nakon što su Rimljani srušili njihovu nastambu. Tako je, primjerice, pronađena i knjiga Izaije proroka u dva svitka koja se zajedno sa drugim spisima čuva u muzeju u Jeruzelumu. Hodočasnici su na ovom arheološkom nalazištu vidjeli pećine u kojima su eseni živjeli te pogledali kraći film o Kumranskim spisima.

Uslijedilo je spuštanje do najniže otvorene površine na kugli zemaljskoj, na četiri stotine metara ispod razine Sredozemnog mora, do jezera iznimno bogatog solju - Mrtvog mora. Bila je to prigoda za kupanje i odmaranje na zraku koji je ovdje zbog najgušće atmosfera na zemlji najbogatiji kisikom. Ostajući u pustinjskom ugođaju hodočasnici su obišli i područje u kojem je Isus bio kušan, posteći četrdeset dana.

Dan je završio večerom u Pastirskom polju u blizini Betlehema, gdje su palestinski kršćani gostima iskazali dobrodošlicu bogatom trpezom lokalnih specijaliteta i svojim tradicionalnim plesovima.