Župa sv. Križa - Živogošće
Adresa: Porat 137, Živogošće, 21329 Igrane
Telefon: (021) 627-104
Župnik: fra Miroslav Bustruc
Raspored sv. misa
Nedjeljne svete mise
Nedjeljom u 10.00 sati u crkvi sv. Križa. Krunica se moli u 9.15 sati.
Od prve nedjelje u srpnju do prve nedjelje u rujnu (uključivo) slavi se još jedna sveta misa u 8.00 sati.
Svete mise kroz obične dane u tjednu
Svete mise su ujutro u 8.00 sati. Gospina krunica se moli od 7.15.
U zimsko vrijeme svete mise radnim danima služe se u samostanskoj kapeli, a u drugo vrijeme u crkvi.
U svibnju se svete mise običnim danima slave u 18.30 sati, a sveta krunica se moli u 17.45 sati.
U listopadu se svete mise običnim danima služe u 18.00 sati, a sveta krunica u 17.15.
U došašću se mise zornice slave u 6.30 sati.
U korizmi se križni put petkom moli u 17.00 sati, a nakon toga je sveta misa.
Povijest
Kraj je bio naseljen još u rimsko doba. Nedaleko od današnjega franjevačkog samostana nalazi se izvor žive vode, kod kojega se nalazio seoski dvorac (villa rustica) Licinijana. On je uz morsku obalu dao uklesati u litici pohvalnu pjesmu u počast tome izvoru, kojega narod zove Pokrivenica. U klaustru samostana nađeni su ostaci starokršćanske bazilike, po čemu bi se moglo zaključiti da je Licinijan bio kršćanin. Živogošće je dobilo ime po spomenutom izvoru žive vode. Živogošće kao naselje u dokumentima se spominje i u 13. stoljeću. O Živogošću se više zna poslije dolaska franjevaca iz okolice Mostara u 16. stoljeću, najprije u Drašnice 1563., a odatle oko 1615. godine u Živogošće, gdje su osnovali samostan i uz samostan podigli malu crkvu. Iz toga samostana franjevci su posluživali Živogošće i okolna mjesta. Od samog početka u samostanu je bila osnovna i srednja škola, a od 1735. godine pa do dolaska francuske vlasti 1807. godine u samostanu je bio i novicijat. Godine 1807. u samostanu se nastanila francuska vojska, 1821. godine ponovno je bio vraćen franjevcima. Godine 1906. samostan je izgrađen u današnjem obliku. Poslije toga više puta bio je obnavljan i preuređivan. Samostan je pod državnom zaštitom spomenika kulture. Poslije Drugog svjetskog rata, te potresa 1962. i izgradnje jadranske ceste narod se preselio iz brdskih zaselaka k moru.
Župa je osnovana u 16. stoljeću, a obnovljena je 1731. godine. Zaštitnik župe u početku je bio sv. Arnir, splitski nadbiskup i mučenik. Poslije je to bio sv. Dominik, a od 1967. godine je Sveti Križ, naslovnik samostanske crkve, koja je ujedno i župna crkva. Od početka su župnici bili franjevci, koji su sve do dvadesetih godina 20. stoljeća stanovali u župnoj kući, koja je danas u ruševnom stanju, a nalazi se u Selu, povrh crkve Sv. Dominika. Poslije toga župnici su se nastanili u samostanu.
Godine 1973. u župu su došle sestre družbe Naše Gospe iz Zagreba i nastanile su u jednom dijelu gornjeg kata, u istočnom dijelu samostana. U međuvremenu su franjevci sestrama prodali staru kuću s dvorištem, s istočne strane samostana, koja je nekada služila za sluge. Sestre su kuću proširile i uredile i ona danas služi družbi za odmor sestara.
Župne matične knjige R od 1736. do 1836.; V od 1737. do 1831.; 1850. do 1857. i U od 1735. do 1832. nalaze se u DAZ. Knjige R od 1824. do 1864. i U od 1838. do 1888. nalaze se u DAS. Knjige R od 1864. do 1947., tri sveska; V od 1858. do 1947. i U od 1888. do 1947. nalaze se u MU Makarska. Nepotpuna godišt aparica R, V i U od 1819. do 1939. nalaze se u NAS. Stanja duša iz 1805. i 1885. nalaze se u ŽU.
Godine 1938. u župi je bilo 886 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 518.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Križa je samostanka crkva, koja je na zahtjev franjevaca 1967. godine proglašena, radi pastoralnih razloga, župnom crkvom. Na njezinom je mjestu 1620. godine bila sagrađena mala crkva Svetog križa, koja je 1766. srušena i na njezinom je mjestu sagrađena današnja crkva, koja je duga 25 i široka 9,20 metara. Uz crkvu je zvonik na jedan kat. Na pročelju je okrugli prozor, a u svetištu drveni oltar. Iza oltara je sakristija, a iznad nje je redovnički kor s orguljama. U crkvenoj lađi su oltari Bl. Djevice Marije, sv. Ante, Srca Isusova i sv. Paškala. Svi su izrađeni u 19. stoljeću. Na Gospinom je oltaru Gospina slika s Djetetom, rad mađarskog slikara Polikarpa Falkonera iz prve polovice 18. stoljeća. Uz Gospin oltar je slika Žalosne Gospe na limu. I treća Gospina slika sa sklopljenim rukama je naslikana u Mađarskoj od istoga umjetnika. Te je slike u samostan donio fra Petar Karapandža, koji je boravio u Beču i bio ispovjednik carice Marije Terezije. Slike mu je darovala Carica.
2. Stara župna crkva Svetog Dominika, koja se prije zvala Svetog Arnira. Crkva je sagrađena 1903. godine na mjestu starije i manje crkve u neoromaničkom stilu. Nalazi se u brdu iznad mora. Kod nje je i danas župno groblje. Crkva je pačetvorina s apsidom. Iznad vrata je kamenata rozeta, a iznad pročelja je zvonik na preslicu. Veliki oltar sagradio je 1903. splitski majstor Miho Markovina. Na oltaru su kipovi sv. Dominika i sv. Frane. Po starom kalendaru 4. kolovoza slavili su se sv. Arnir i sv. Dominik, pa je možda i to bio razlog da je tijekom vremena štovanje sv. Arnira zamijenjeno štovanjem sv. Dominika.
3. Kapelice se nalaze na nekoliko mjesta u župi. U Selu je kapelica Svetog Roka, Gospina kapelica nalazi se na Vrhu, te Svetog Nikole i Gospina u Polju. Na brdu povrh Blata i Strnja, kod bivšeg zaselka Kolovrat, bila je kapelica Sv. Petra, koju su srušili komunistički aktivisti, ali je još sačuvan njezin donji dio.
