Ivan Paštirić je rođen u Splitu, ali je cijeli svoj život proveo u Veneciji i Rimu, gdje je i završio studije. Cosmi je, obratno, rođen u Veneciji, studirao je neko vrijeme i živio u Italiji, ali je posljednjih 25 godina svojega života proveo u Splitu (1682-1707), darivajući svega sebe za dobro Crkve i naroda, rekao je dr. Kovačić. Paštrić, vrstan poznavatelj latinskoga i grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, doktorirao je filozofiju i teologiju. Nakon svećeničkog ređenja u Rimu stavio se na raspolaganje "Zboru za širenje vjere".

Radio je kao lektor biblijskih jezika, vodio tiskaru, i više od trideset godina predavao u Urbanovu zavodu. Već mu je u 30. godini na teološkom fakultetu u Rimu dodijeljena katedra dogmatske teologije. Godine 1671. utemeljio je Akademiju koncila, koja se bavila proučavanjem teološke misli. Za nas je vrlo važno da je za naše glagoljaše priredio novo izdanje glagoljskoga Brevijara (koji je tiskan 1688.) i Misala. Time se odužio svom rodnom kraju i hrvatskoj kulturi. Stjepan Cosmi je godine 1678. imenovan za splitsko-makarskog nadbiskupa. Zbog spora između Mletačke Republike i Svete Stolice tek je 1682. došao u Split i preuzeo službu te u teškim turskim i mletačkim previranjima 1700. godine na Blagovijest u Splitu otvorio sjemenište, prvu javnu srednju školu s gimnazijom i teološkim i filozofskim studijem. Nadbiskup Cosmi je u tu svrhu krenuo i u osnivanje biblioteke te je uložio veliki trud kako bi toj ustanovi pribavio što više potrebnih knjiga. U tome mu je svesrdno pomagao upravo Ivan Paštrić, darivajući splitskom sjemeništu mnoštvo vrijednih knjiga.

Jezgru biblioteke 1706. činilo je 568 knjiga koje je darovao Paštrić. Paštrićeve knjige su stigle iz Rima u Split u razdoblju od 1701. do 1706. godine. Na svakoj je knjizi Paštrić napisao svoje ime, a neke je dao uvezati u kartonske korice, umotane u pergamene nekih nepoznatih srednjovjekovnih rukopisa, koje bi trebalo proučiti. Biblioteka je bila otvorena javnosti do početka 19. st. Godine 1757. biblioteka je imala 927 svezaka. Za povijest biblioteke važan je popis iz 1821., unesen u opći inventar sjemenišne pokretne imovine, koji se nalazi u Nadbiskupskom arhivu u Splitu. Na kraju šk. god. 1934/35. biblioteka je imala 31.000 svezaka.

Danas biblioteka ima oko 50.000 knjiga, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina odnosno oko 150 - 200 svezaka. Biblioteka je uslijed sklonih i nesklonih povijesnih prilika i neprilika poput živa organizma, rasla i razvijala se. Zbog svoje vrijednosti Biblioteka je proglašena i pokretnim spomenikom kulture.