Splitsko-makarska nadbiskupija u suradnji s biskupijama Splitske metropolije i Franjevačkom provincijom Presvetog Otkupitelja svake godine priređuje trodnevni stručni susret permanentnog obrazovanja mlađih svećenika zaređenih posljednjih deset godina. Ove je godine za mjesto održavanja odabrana Kuća susreta Emaus u Potocima kod Mostara.

Na permanentnom obrazovanju koje je trajalo od 4. do 7. srpnja sastalo se 20-ak mlađih svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije predvođenih nadbiskupom mons. Marinom Barišićem, zatim nekolicinom svećenika iz Šibenske i Dubrovačke biskupije te Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. Na predavanjima su sudjelovali i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić te provincijal fra Joško Kodžoman.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je postsinodalna pobudnica pape Franje "Radost ljubavi". Kroz predavanja, rasprave i rad u skupinama te vremena predviđenog za duhovne točke i odmor, mladi svećenici pobliže su se upoznali s ovim dokumentom koji predlaže neke nove smjernicu u pastoralu braka i obitelji.

Prvo predavanje održao je mr. Ivica Jurić, magistar franjevačkih bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Analizirajući postojeće stanje obitelji, mr. Jurić se držao drugoga poglavlja enciklike koje govori o stvarnostima i izazovima obitelji. Istakao je da Papa prvo detektira suvremene obiteljske probleme: pretjerani individualizam u obitelji, hedonističku kulturu, krivo shvaćenu sloboda, kulturu provizornosti i narcisoidnost. Potom se govori o posebnim problemskim izazovima, koji se stavljaju pred pastoral obitelji, kao što su: različite vrste ovisnosti, industrija zabave, dekonstrukcija obitelji te rodna ideologija. "Svi ti izazovi modernoga vremena brak i obitelj pokušavaju prikazati staromodnim institucijama te ih izjednačiti s drugim vrstama zajednica." Treći dio poglavlja pred Crkvu stavlja pitanje: "Što nam je činiti?". U pobudnici je istaknuto da se od ideala obitelji nikada ne smije odustati, ali, isto tako, ostati blizu onima koji taj ideal nisu dostigli. "Uspoređujući Isusov odnos prema Samarijanki i grešnici u evanđeljima, Papa nudi rješenje ovih problema u davanju prednosti vremena nad prostorom. Rješavanje obiteljskih poteškoća dug je proces i iziskuje određeno vrijeme te se ne može ostvariti odmah i sada. Odgovorni trud, samokritičnost i inzistiranje na pravima obitelji umjesto pojedinačnih prava samo su neka od preporuka koje se nude u ovoj pobudnici.", zaključio je mr. Jurić.

Dr. Dubravko Turalija, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, održao je drugo predavanje. Tema je bila Biblijski nauk o braku i obitelji. Za polazište je dr. Turalija uzeo kratko egzegetsko tumačenje tekstova o stvaranju svijeta i čovjeka. Uz stvaranje čovjeka, usko je vezan i brak. To je, prema pobudnici, prvotna, trajna, ekskluzivna i intimna veza muškarca i žene koja je sastavni dio Božjega stvarateljskog plana. Međutim, prvi ljudi se grijehom udaljavaju od Boga, a onda i jedno od drugoga. Naglašavajući trostruku vezu Bog - muž - žena, dr. Turalija je naglasio da svaki neuspjeh u braku leži u činjenici da se barem jedna strana udaljila od Boga. Rješenje se vidi u održavanju veze muža i žene s Bogom, pojedinačno i zajednički. Uzdižući ženidbu na razinu sakramenta, Isus Krist restaurira brak. Tako Bog svojim utjelovljenjem pretpostavlja, pročišćuje i usavršava bračnu zajednicu.

Treće predavanje pod naslovom "Ljubav u obitelji koja postaje plodna" održao je dr. Josip Markotić, stručnjak s područja bioetike, a ujedno suprug i otac troje djece. Ljubav i plodnost su u središtu Papina govora. Osvrćući se na činjenicu da pretjerani kriticizam i idealizam mogu loše djelovati na prepoznavanje pravih problema, Papa u ovoj pobudnici vješto izbjegava zamku ovih dviju krajnosti te, koristeći Hvalospjev ljubavi svetoga Pavla, ukazuje na ključna pitanja i poteškoće s kojima se susreće suvremeni brak i obitelj. Neki od pastoralnih pothvata koji se u ovom dijelu pobudnice preporučuju su: veća uvjerljivost Crkve o nerazrješivosti braka u odnosu na mlade, ustrajna borba protiv krivih oblika spolnosti, ohrabrenje neplodnim bračnim parovima za posvajanje ili udomljavanje djece te revalorizacija uloge muškaraca u vjerskom životu obitelji i Crkve. Potrebno je ponovno aktualizirati encikliku Humanae vitae, kao i teologiju tijela koju je naglašavao sv. Ivan Pavao II.

U poslijepodnevnim satima sudionici skupa zajednički su se uputili prema svetištu Majke Božje na Hrasnome. Koncelebriranu svetu misu predvodio je nadbiskup Barišić koji je u propovijedi pojasnio pastoralnu usmjerenost svećenika. Uspoređujući Isusovo poslanje dvanaestorice apostola u izraelske gradove i sela, nadbiskup je primijetio da je središnja uloga svećenika pronalaziti i usmjeravati vjernike u njihovim konkretnim životnim situacijama i problemima. To ističe i papa Franjo kada govori o potrebi izlaska "na periferije", zaključio je nadbiskup svoju propovijed. Nakon svete mise, svećenici su se uputili prema obližnjem brežuljku na kojemu se nalazi kip Majke Božje - Kraljice Mira. Izlet je zaključen zajedničkom večerom u ugodnom prirodnom okruženju.

Posljednja četiri poglavlja pobudnice predstavio je mr. don Marinko Šljivić, svećenik Dubrovačke biskupije, predstojnik Katehetskog ureda te župni vikar u župi sv. Mihajla na dubrovačkom Lapadu. Problemi s kojima se svećenici svakodnevno susreću u pastoralu braka i obitelji, iziskuju razvoj novih pastoralnih metoda. Kako bi se to ostvarilo, neophodno je obrazovati sjemeništarce, bogoslove, ali i angažirane laike, o konkretnim stvarnostima obiteljskog života i teškoćama suvremenih obitelji. Na taj način moguće je ostvariti pozitivan kontakt i s onima koji se pripremaju na sakrament ženidbe. Papa je vrlo konkretan i u pobudnici ističe važnost zanimljivih predavanja bez nepotrebnih i suvišnih informacija te potrebu individulanih sastanaka sa zaručnicima. Svećenici su tako pozvani pratiti zaručnike kroz čitavo vrijeme priprave na ženidbu, ali i biti im blizu nakon što stupe u brak. Obiteljski pastoral bitno je misionarski i traži od svećenika određeni napor kako bi se postigli ciljevi. Pobudnica se dotiče i vrlo aktualne teme rastave i razvoda braka te ponovnih građanskih vjenčanja. Rastavljeni i ponovno vjenčani vjernici, makar ne pristupaju sakramentalnoj pričesti, ne smiju se osjetiti odbačenima. Crkva nije daleko od tih ljudi i potiče ih da svoju djecu odgoje u kršćanskom duhu. Pitanjem odgoja djece bavi se sedmo poglavlje pobudnice. Pastoral braka i obitelji mora biti pomoć roditeljima u odgoju djece. Upravo je zadaća roditelja da prenose vjeru svojoj djeci te kod njih razvijaju dobre navike. Svoje predavanje mr. Šljivić zaključio je Papinim pozivom da se "pastiri trebaju posvećivati primatu ljubavi, ne uvjetujući Božje milosrđe. Pastoralno praćenje jako se razlikuje od hladnog morala na pisaćem stolu te od zatvorenih srdaca koji na Mojsijevoj stolici sude na površan način teške slučajeve i ranjene obitelji".

Nakon plenarne rasprave, okupljenima se obratio nadbiskup Barišić, biskup Uzinić te provincijal Kodžomana koji su još jednom posvijestili važnost ovakvih susreta kao i aktualnost teme koja je ove godine obrađivana. Stručni skup zaključen je zajedničkim ručkom.