Drugi dan hodočašća splitskih bogoslova i njihovih odgajatelja, nadbiskupa splitsko-makarskog i šibenskog biskupa, svećenika i vjernika splitsko-makarske nadbiskupije u Svetu Zemlju, nastavio se u Nazaretu i na obližnjem brdu Tabor.

Taj grad je u vrijeme Isusova života na zemlji bio malo mjesto na galilejskom području, a danas ima oko 130 tisuća stanovnika, od kojih je samo 7 i pol tisuća kršćana. Nekad ih je bilo znatno više, ali zbog teških uvjeta života na području Izraela velik ih je broj iselio u Europu ili Ameriku. Nazaret je ujedno i jedan od najvećih arapskih gradova na izraelskom teritoriju, a pažnju hodočasnika iz cijelog svijeta u njemu najviše plijeni bazilika Naviještenja koju su franjevci dovršili 1969., a papa Pavao VI. posvetio 1974. Ratovi i nemiri na ovom području doveli su do rušenja prve crkve koja je tu bila podignuta već u IV. stoljeću, a zatim i do uništavanja još nekoliko kasnije izgrađenih, tako da je današnja bazilika peta crkva podignuta na istom mjestu – iznad ostataka kuće u kojoj je Marija od anđela Gabrijela primila vijest da će začeti po Duhu Svetome i roditi Isusa. Tu je Riječ Tijelom postala i Bog se u svome Sinu spustio na zemlju. U dvorištu bazilike niz je mozaika posvećenih Gospi, a potječu iz različitih zemalja. Od 2012. tu se nalazi i mozaik Gospe Kandžilske, iz svetišta Komušina-Kondžilo kraj Teslića.

U bazilici Naviještenja hodočasnici su sudjelovali na misnom slavlju koje je predvodio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, a tijekom kojeg je propovijedao don Jure Bijeliš, rektor Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Podsjećajući na čudesan Božji zahvat – Utjelovljenje, koji je promijenio povijest i kojim se povezalo ono božansko i ljudsko, rektor Bjeliš istaknuo je da svi oni koji se poput Marije otvore suradnji s Bogom postaju Njegova vidljiva pristunost u današnjem svijetu, Njegovo utjelovljenje, nositelji i donositelji Boga. Nakon svete mise hodočasnici su posjetili i obližnju crkvu sv. Josipa koja je podignuta iznad kuće u kojoj je živjela Sveta Obitelj i u kojoj je Isus proveo najveći dio svog života na zemlji. Ostaci stuba, vrata i dijelovi nekadašnje Joispove kuće dočaravaju razdoblje u kojem je Sin Božji kao dijete bio poslušan Josipu i Mariji. Tekstove iz Evanđelja koji se odnose na taj dio Isusova života tumačio je profesor biblijskih predmeta na splitskom KBF-u, dr. sc. fra Domagoj Runje, a nakon toga hodočasnici su krenuli na brdo Tabor na kojem se Isus preobrazio pred svojim najbliskijim učenicima. Na tom je mjestu podignuta bazilika Preobraženja koja je posvećena 1924., a djelo je Antonia Berluzzia. Taj je talijanski arhitekt u obližnjem franjevačkom samostanu godinama živio i naposljetku umro, a u svoje je prekrasno zdanje ugradio naš slavonski hrast.

Nakon što je fra Domagoj Runje protumačio evanđeoski tekst koji opisuje događaj Preobraženja nadbiskup Barišić podsjetio je da mi u ovom životu još uvijek nemamo posve složen mozaik vlastite proslavljenosti, ali imamo komadiće tog mozaika koje slažemo kroz svakodnevnu muku i i križ, sve do uskrsne punine. Nadalje, istaknuo je nadbiskup, mi svjedočimo brojnim događajima preobraženosti u kojima doživljavamo pozitivne životne promjene i iznenađenja, a kada govorimo o onome čime se kao Hrvati možemo najviše ponositi, kudikamo više nego li našim hrastom ugrađenim u ovu baziliku, onda je to upravo preobraženje koje smo i sami primili po krštenju i po ovom svetom mjestu Isusova preobraženja.