potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Potvrda (krizma)

Potvrda ili krizma je sakrament koji usavršava krsnu milost, daruje Duha Svetoga da nas još temeljitije utvrdi u božanskom posinovljenju, još čvršće poveže s Kristom, ojača našu povezanost s Crkvom, više nas pridruži njezinom poslanju i pomogne nam u svjedočenju kršćanske vjere riječima i djelima. I potvrda, poput krštenja utiskuje u dušu kršćanina duhovni znak i neizbrisivi biljeg (karakter), pa se stoga može primiti samo jednom u životu. Kad se potvrda slavi odvojeno od krštenja, povezanost s njim se izražava, među ostalim, i u obnovi krsnih obećanja. Slavlje potvrde za vrijeme euharistije pomaže da se potcrta jedinstvo sakramenata kršćanske inicijacije.

Kandidat za potvrdu, koji je dostigao doba razuma, treba ispovjediti vjeru, biti u stanju milosti, imati nakanu da primi sakrament i biti pripravljen da prihvati vlastitu ulogu učenika i svjedoka Kristova, u zajednici Crkve i u vremenitim poslovima. U bit obreda podjeljivanja potvrde spada mazanje svetim krizmanim uljem na čelu krštenika popraćeno polaganjem ruku od strane djelitelja i riječima: N., primi pečat dara Duha Svetoga.

U katoličkoj Crkvi potvrda se podjeljuje kad osoba dođe u dob da može sama preuzeti odgovornost za svoj kršćanski život.

U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji je pravilo i redovita praksa da mladići i djevojke drugoga (II.) i viših razreda srednjih škola, koji su redovito pohađali vjeronaučnu pouku u školi i u župi, primaju sakrament krizme.

Krizmanici primaju ovaj sakrament nakon najmanje dvije godine redovite vjeronaučne priprave, odnosno nakon tri godine ako krizmanik ne ide na školski vjeronauk.

Sud o tome tko može pristupiti sakramentu krizme donosi vlastiti župnik na temelju odredbi i propisa Nadbiskupije, redovitosti pohađanja župnoga vjeronauka, svete mise i drugih oblika priprave. Dužnost župnika je poučavati ili organizirati vjersku pouku za krizmanike te prijaviti njihova imena i broj Nadbiskupiji u određeno vrijeme prije podjele sakramenta krizme.

Sakrament potvrde redovito podjeljuje biskup. To je znak da ovaj sakrament učvršćuje crkvenu povezanost. Ako to traži potreba, može ovlastiti jednoga ili više određenih prezbitera da oni podjeljuju ovaj sakrament.

U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, zbog veličine teritorija i broja župa, sakrament krizme u redovitim uvjetima podjeljuju i svećenici koje je nadbiskup opunomoćio za vršenje te službe.

U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji redovito podjeljivanje sakramenta krizme je u vazmenom (uskrsnom) vremenu liturgijske godine, najčešće subotom ili nedjeljom za vrijeme župnih svetih misa.

Termin (datum) podjele sakramenta krizme u svojim župama predlažu župnici i to do kraja mjeseca listopada tekuće godine, a Nadbiskup potom sabire sve predložene termine i odredi krizmatelje za svaku pojedinu župu. Kad su svi termini određeni, javno se objavljuju na službenim stranicama i u službenim glasilima Nadbiskupije.

Krizmanik prima ovaj sakrament u svojoj vlastitoj župi - gdje ima prebivalište / boravište. U iznimnim okolnostima, uz barem usmeno dopuštenje jednoga i drugoga župnika, može se se krizmati i u drugoj/susjednoj župi. Svejedno vrijedi obveza barem dvije godine sudjelovati u vjerounačnoj pripravi.

Vjeronaučna priprava za ovaj sakrament traje najmanje dvije godine i zahtjeva redovitost dolaska na pouke i na slavlja svetih misa nedjeljom i blagdanima.

Ako nije kršten u župi gdje prima krizmu, krizmanik prije krizme treba donijeti dokaz o krštenju iz župe svoga krštenja. Taj se dokument zove "Potvrdnica" i izdaje ga župnik u župi gdje je krizmanik primio krštenje. Ovaj dokument treba na vrijeme dostaviti župniku župe gdje će se slaviti krizma. Potreban je iz razloga što činjenicu krizme treba upisati u Maticu krštenih pa će na taj način župi krštenja župnik dostaviti podatak o slavlju sakramenta krizme.

Prije sakramenta krizme, u župama će se organizirati mogućnost za svetu ispovijed - osobito za krizmanike, njihove kumove i roditelje.

Dolikuje da krizmanik i njegov kum, a i drugi nazočni na slavlju krizme budu prikladno odjeveni u skladu sa svetošću crkvenoga prostora.

Nekoliko dana prije podjele sakramenta krizme, u župi se organizira susret krizmatelja s krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima. Nazočnosti svih pozvanih na taj susret je iznimno važna.

Ako se radi o većem broju krizmanika u župi, neka susret s krizrnanicima, roditeljima i kumovima, po mogućnosti, ne bude uoči dana potvrde, kad se roditelji i kumovi pripremaju za sutrašnju svečanost i redovito dolaze na svetu ispovijed. Kad se utvrdi dan i sat dolaska krizmatelja na susret s krizmanicima, župnik će s krizmanicima na taj susret službeno pozvati i njihove roditelje i kumove.

Susret je blizak, otvoren, prijateljski, u znaku ozbiljnosti i svečanosti. Vodit će se prijateljski razgovor o kršćanskom životu i značenju sakramenta krizme za vjerničko svjedočenje evanđeoskih vrijednosti.

Na početku je kratka molitva, koju predvodi župnik. Poslije molitve, krizmanici će sjesti, a župnik će, vrlo kratko, pozdraviti krizmatelja. Nakon toga krizmatelj pozdravlja župnika i krizmanike, roditelje i kumove, upozoravajući kratkim nagovorom sve na potrebita znanja i još potrebniju kršćansku praksu. Na kraju će svojim nagovorom zaključiti susret.

Na kršćanske pak roditelje spada da se pobrinu za uvođenje djece u sakramentalni život. To oni čine tako da u njima oblikuju i postupno razvijaju duh vjere, a pri tom se služe i ustanovama koje se brinu za katehetsko obrazovanje i pripravljaju za plodonosno primanje sakramenta potvrde i euharistije. Tu dužnost roditelji očituju i svojim djelotvornim sudjelovanjem u slavljenju sakramenata.

Stoga priprava za svetu potvrdu ne može biti potpuna ako se u povremene susrete i redovitu pouku ne uključe i roditelji. Preporuka je da se barem jednom mjesečno upriliči zajednički susret roditelja bilo u obliku katehetsko-poučnih sastanaka, bilo liturgijsko-molitvenih susreta.

Korisno je napomenuti da je propisana novčana taksa za sakrament krizme u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji 80 kuna. Za neke dodatne troškove (ukrašavanje crkve, fotografiranje i snimanje ili neke druge stavke) župnik će se posebno dogovoriti s roditeljima. Obitelji slabijega imovinskog stanja, u dogovoru sa župnikom, mogu biti oslobođene svih davanja.

Krizmanike pri samom primanju sakramenta redovito prati kum koji će ih predstaviti djelitelju potvrde za sveto pomazanje, a kasnije će im pomagati da obećanja koja su na krštenju javno izrekli mogu vjerno provesti po Duhu Svetomu kojega su primili. S obzirom na današnje pastoralne prilike dobro je da krsni kum, ako je nazočan, bude također kum na potvrdi. Tako se naime jasnije označuje veza između krsta i potvrde, a zadaća i uloga kuma postaje djelotvornija. Nipošto ipak nije isključena mogućnost da se izabere i poseban kum za potvrdu.

O službi kuma i tko uopće može biti kum, govori nam Zakonik kanonskoga prava:

Kan. 874 - § 1. Da bi se kumu dopustilo preuzeti službu kuma, potrebno je:
1. da ga odredi sam krštenik ili njegovi roditelji ili onaj tko ih zamjenjuje ili, ako tih nema, župnik ili krstitelj i da je prikladan te da ima nakanu vršiti tu službu;
2. da je navršio 16. godinu života, osim ako dijecezanski biskup odredi drugu dob ili ako župnik ili krstitelj smatraju da zbog opravdana razloga treba da se dopusti iznimka;
3. da je katolik, potvrđen (krizman) i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom;
4. da nije udaren nikakvom zakonito izrečenom ili proglašenom kanonskom kaznom;
5. da nije otac ili majka krštenika.

Ovo gore navedeno znači da kum može biti isključivo vjernik, točnije - osoba koja aktivno živi svoj kršćanski život (prima sakramente i živi po vjeri).

Kako bi se otklonile moguće zloupotrebe, da bi netko mogao kumovati na krizmi, treba od svoga župnika pribaviti "Posvjedočenje" da je prikladan za službu kuma. Župnik, dakle, svojim potpisom jamči za tu osobu. Stoga se "Posvjedočenje" može izdati samo onima koji su, po sudu vlastitoga župnika, uistinu prikladni za tu službu.

Krizma se može slaviti unutar ili izvan slavlja svete mise. Redovita je i uobičajena praksa da se sakrament krizme svečano slavi unutar svete mise.

Ovdje donosimo samo obred krizme:

Nakon homilije/propovijedi slijedi:

OBNOVA KRSNIH OBEĆANJA

Nato biskup upita potvrđenike koji svi zajedno stoje:

Odričete li se sotone i svih djela i zavođenja njegovih?
Potvrđenici svi zajedno odgovore: Odričem.

Vjerujete li u Boga, Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje?
Potvrđenici: Vjerujem.

Vjerujete li u Isusa Krista, Sina njegova jedinorođenoga, Gospodina našega, rođenog od Marije Djevice, koji je trpio i bio pokopan, uskrsnuo od mrtvih i sjedi zdesna Ocu?
Potvrđenici: Vjerujem.

Vjerujete li u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca, koji se, kao apostolima na dan Pedesetnice, danas po sakramentu potvrde na poseban način daje vama?
Potvrđenici: Vjerujem.

Vjerujete li u svetu Katoličku crkvu, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni?
Potvrđenici: Vjerujem.

Na tu ispovijed vjere biskup daje svoj pristanak i proglašava je vjerom Crkve:
To je naša vjera. To je vjera Crkve. Nju ispovijedamo i njome se dičimo u Kristu Isusu Gospodinu našemu.

A zbor vjernika pristane odgovorom: Amen.


POLAGANJE RUKU

Zatim biskup (okružen prezbiterima koji mu se pridružuju) stojećisklopljenih ruku i okrenut prema narodu kaže:
Pomolimo se, predragi, Bogu Ocu svemogućemu da nad ovu svoju posinjenu djecu, koja su već u krstu nanovo rođena na život vječni, dobrostivo izlije Duha Svetoga.
On neka ih utvrdi obiljem svojih darova i svojim pomazanjem suobliči Kristu, Sinu Božjemu.

I svi neko vrijeme mole u šutnji.

Zatim biskup (i prezbiteri koji mu se pridružuju) polažu ruke nad sve potvrđenike. A biskup sam govori:
Svemogući Bože, Oče Gospodina našega Isusa Krista!
Ti si ove svoje sluge, oslobađajući ili od grijeha, nanovo rodio iz vode i Duha Svetoga.
Pošalji im, Gospodine, Duha Svetoga, Branitelja.
Daj im duha mudrosti i razuma, duha savjeta i jakosti, duha znanja i pobožnosti i ispuni ih duhom svoga straha.
Po Kristu Gospodinu našemu.

O. Amen.


POMAZANJE KRIZMOM

Tada đakon pruži biskupu ulje svete krizme. Svaki potvrđenik pristupa k biskupu; ili, po potrebi, sam biskup pristupi pojedinim potvrđenicima. Onaj koji je predstavio potvrđenika (kum) stavi mu desnu ruku na rame i kaže biskupu njegovo ime, ili pak sam potvrđenik kaže svoje ime.

Biskup umoči u ulje krizme vrh palca desne ruke te njime načini znak križa na čelu potvrđenika govoreći:
I., primi pečat Dara Duha Svetoga.

A potvrđeni odgovori:
Amen.

Biskup doda:
Mir tebi.

Potvrđeni:
I s duhom tvojim.

Za vrijeme mazanja može se pjevati koja prikladna pjesma. Nakon mazanja biskup (i prezbiteri) opere ruke.

Slijedi sveopća molitva u ovom ili sličnom obliku što ga odredi mjerodavna vlast, a potom se misa nastavlja redovitim tijekom.


Neki korisni linkovi: