U marijanskome svetištu Vepric u srijedu 22. rujna održan je studijski dan svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Susret je započeo euharistijskim slavljem u kapeli Milosrdnog Isusa kojim je predsjedao splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. U homiliji je nadbiskup zaokružio svoju misao čitanjima dana - o uzvišenosti, jednostavnosti, ali i hitnosti prenošenja Božje riječi u današenjem društvenom okolišu. Izvrsnost svećeničke službe ovisi upravo o autentičnom i neokrnjenom služenju, pastoralnoj zauzetosti koja ne poznaje granice ljudskim mjerilima određene - granice pastoralne zbilje gotovo nas određuju, uvjetuju da svoje poslanje proširimo do kraja našega horizonta, do naših krajnjih granica. Ovisno o sposobnostima, datom trenutku i određenim ciljevima, svaki od nas svećenika ima vlastiti zadani cilj u prenošenju Radosne vijesti, oslobađajući se suvišnih, nepotrebnih i ograničavajućih stvari, istaknuo je nadbiskup. Po završetku euharistijskoga slavlja na kojemu je sudjelovalo oko 120 svećenika, a nakon kratke stanke uslijedilo je u velikoj dvorani svetišta predavanje na temu "Kršćanstvo pred izazovima novog ateizma" prof. dr. Tonća Matulića, svećenika hvarske biskupije, izvanrednog profesora i v.d. pročelnika katedre moralnog bogoslovlja KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

U svome je predavanju iznio panoramski pregled fenomena poznatog po nazivom "novi ateizam", koji se počeo pojavljivati krajem 90-ih, a svoj zavidan, pomalo galopirajući razvoj doživljava tijekom proteklog desetljeća. Tako je širokom lepezom autora, mahom filozofa različitih ateističkih provenijencija, prof. Matulić istaknuo odrednice i glavne motive stvaranja pojedinih takozvanih "ateističkih manifesta". Zanimljiva je činjenica kako današnja generacija ljudi različitih dobnih skupina ima izraženu potrebu čitanja takve literature koja, malo-pomalo, uzima maha u slojevitim društvenim grupacijama, čineći ne samo ponuđeno štivo popularnim, u smislu informiranja čitateljstva, nego formira, odnsono stvara mnijenje koje je dostupno sada već cijelim generacijama. Kakvu ulogu u svemu ovome zauzima kršćanstvo, odnosno Crkva, odnosno njeni pastiri, vjernici i svi koji osjećaju za Crkvu, pokušao je prof. Matulić tematizirati, gotovo isprovocirati i tako potaknuti na dodatna razmišljanja, stavove, ali i konkretne pothvate u pastoralnoj zauzetosti svećenika, odnosno svih pastoralnih djelatnika. Nakon rasprave na spomenutu temu uslijedilo je drugo predavanje koje je održao gosp. Ivica Ursić, po zvanju medijski djalatnik, ali u ovoj prilici svjedočio je prvenstveno kao čovjek, vjernik koji je na sebi svojstven način iznio vlastitu sliku, sustavno razrađenu, o vjerniku u današnjem relativističkom društvu. Na kojoj se vjetrometini ljudi, vjenici danas nalaze, s kakvim su kušnjama i vlastitim dvojbama izloženi, izražajno je i dojmljivo iznosio gosp. Ursić. Vjernici, osim što su u ponekim životnim situacijama vrlo zbunjeni, osobito kada je riječ o vjerskih prilikama, često prikazanima tendencioznim prikazom medija, ne znaju katkad u pravo vrijeme i na pravi način prosuditi. Potrebno im je vodstvo u liku njihova svećenika na župi, koji će ih jasno, bez dvoznačnica i autentično, vlastitim životom osvjedočeno hrabriti i, na neki način, voditi. Svjedočanstvo Ursića i predavanje dr. Matulića potaknulo je na razmišljanje o aktualnoj situaciji ne samo današnjega društva, nego i svećenika i njegova poslanja uopće. Pri završetku svoju prigodnu riječ uputio je i sam nadbiskup, dajući svoj osvrt i razmišljanje na aktualnu temu. Ujedno je i najavio kako bi ova pastoralna godina koju smo nedavno započeli trebala osobiti naglasak staviti na rad u pastoralu mladih.