U srijedu 20. ožujka, na prvi dan proljeća, u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa održan je još jedan susret Hrvatskoga nadzemlja na temu samoubojstva. Gost predavač bio je župnik župe Presvetog Srca Isusova i povjerenik za mlade don Ivan Terze.

Na početku samog susreta napravio je uvod u ovu tešku i ozbiljnu temu ističući da je teško imati pravu sliku o tome što je samoubojstvo sve dok se navedeni čin ne dogodi u našoj bližoj okolini. Samoubojstvo je čin koji se veže uz nešto osobno i intimno. Kako bi publika što bolje razumjela ovu tešku i ozbiljnu temu, don Ivan Terze je na susret pozvao doktoricu medicine te specijalisticu i magistricu javnoga zdravstva Ivanu Bočinu. Dr. Bočina voditeljica je Odjela za epidemiologiju i prevenciju ozljeda, a na susretu Hrvatskoga nadzemlja mladima je objasnila da je samoubojstvo najužasniji čin nasilja nad samim sobom. Mortalitetna statistika pokazuje broj samoubojstava koji je postojao u svim civilizacijama otkad je svijeta i vijeka. Ovakav čin ostavlja velik i snažan trag na cijeloj zajednici. Jedan od vodećih uzorka prijevremene smrti u svijetu. Čin samoubojstva smatra se tabu temom koja je jako neugodna i teška, naglašava doktorica Bočina.

Čak i osobe koje su pokušale samoubojstvo teško će izaći u javnost i govoriti o tome. Često se okrivljava žrtva, smatra se da nije bila zdrava, a vrlo često dođe i do stigmatizacije obitelji. Okolina sebi stvara osjećaj krivnje, a prijatelji se često pitaju jesu li mogli nešto napraviti, a nisu. Mogu se prepoznati neki znakovi i pokušati pomoći osobi koja ima suicidalne misli, a ako nismo u stanju, imamo stručne osobe i svoje bližnje kojima se možemo obratiti kako bismo pomogli osobi. Moralno i odgovorno izvješćivanje medija samo je paravan za publiku kojoj mediji često prave senzaciju, a osobe koje su počinile samoubojstvo prikazuju kao heroje. Time se povećava broj samoubojstava, pogotovo kod mladih osoba koje su deprimirane i koje traže svojih pet minuta slave. Wertherov efekt (prema knjizi Patnje mladoga Werthera) odnosi se na momka kojega je nesretna ljubav odvela u smrt. Samoubojstvo je trajno rješenje privremenog problema, naglašava naša gošća. Svi će se problemi riješiti prije ili poslije. To je čin koji predstavlja najiskreniji oblik samokritike. Neki ga smatraju trenutkom inspiracije. Pretražujući samoubojstvo na internetu, sve što vam internet ponudi promovira samoubojstvo. Godišnje 700 000 ljudi počini samoubojstvo, što znači da se otprilike svakih 40 sekundi jedna osoba ubije u svijetu. Kod nas je najviša stopa kod muškaraca. Napretkom tehnologije i pritiskom modernog društva raste stopa samoubojstava koja je proteklih godina narasla za 60%. Samoubojstvo je četvrti po redu uzrok smrti kod osoba od 15 do 19 godina.

Muškarci su četiri puta veće samoubojice, a žene imaju tri puta više pokušaja suicida. Većina muškaraca su udovci, osamljeni ili bolesni. Najveći porast događa se kod mladih osoba. Pod rizikom samoubojstva su osobe koje imaju dijagnozu mentalnog poremećaja ili osobe koje imaju mentalni poremećaj, ali im nije dijagnosticiran. Prekid veze, teška bolest i financijski problemi mogu biti česti motivi samoubojstva. Žrtve nasilja i zlostavljanja, osobe koje imaju izražene osjećaje osamljenosti, diskriminirane osobe kao što su migranti i izbjeglice, a nerijetko sucid počine i osobe koje se nalaze u zatvoru. Samoubojstvo predstavlja čin bijega od stvarnosti. Osobe koje nitko ne prihvaća, koje misle da su razočarenje i teret i sebi i drugima. Osobe koje boluju od depresije žive u tmurnom svijetu obojenom sivom bojom. Bipolarni poremećaj također je u usponu, a koji se lakše dijagnosticira nego prije. Navedene osobe u kontinuitetu imaju poremećeno raspoloženje i ne mogu prosuditi što je dobro, a što loše. Važno je takve osobe uočiti i pomoći im. Nakon svakog samoubojstva radi se obdukcija i forenzički nalazi. Jako često se ubiju osobe pod utjecajem alkohola ili droga jer takve osobe imaju poremećenu prosudbu. Samoubojstva su u većini slučajeva planirana jer osobe dugo o tome razmišljaju. S druge strane, to okolini daje na vremenu da pruži pomoć tim osobama. Znakovi koji ukazuju na sklonost samoubojstvu: osoba poklanja svoje osobne stvari, pozitivno razgovara o samoubojstvu, izbjegava izlaske i prijatelje, javljaju se problemi u koncentraciji, mijenja navike hranjenja i spavanja. Vrlo često osobe koje su sklone samoubojstvu izrađuju videe samoozljeđivanja. Takve osobe potrebno je prvenstveno saslušati, a onda im pomoći. Samim time što slušamo te osobe, smanjujemo njihov osjećaj odbačenosti. Takvoj osobi potrebno je ponuditi rješenja i obavijestiti neku odraslu osobu. Važno je zadržati kritičnost, a ne pokleknuti pred medijima. Najpopularnija društvena mreža TikTok predstavlja izazove opasne po život, a svaka osoba ima zrno zdravog razuma i pogledat će što se od nje traži. Neki ljudi imaju surovu realnost svakodnevice i potrebna im je pomoć. Suočeni su sa različitim problemima u najužoj obitelji i okolini. U modernom vremenu potrebno je prihvatiti sebe, svoje vrline i mane, izgraditi vlastitu sliku o sebi. Uvijek zatražite pomoć za sebe i za druge, uvijek postoji osoba koja će vam pomoći, pozitivno ističe dr. Bočina. Ako prepoznajete znakove kod sebe ili kod drugih, potražite pomoć. Svi ćemo se mi jednom u životu naći u mračnoj situaciji i trebat će nam tračak svjetla kao svjetlo sa svjetionika. Stoga budimo svjetionici i nosimo svjetlo jedni drugima.

Nakon izlaganja i statističkih podataka dr. Bočine, svoje predavanje i teološko stajalište iznio je don Ivan Terze. Crkva uvijek osuđuje samoubojstvo, ali divi se mučenicima koji su umrli mučeničkom smrću. Sveti Toma razmišlja na način da čovjek ne može oduzeti život sam sebi zbog ljubavi prema sebi. Praviš nepravdu prema sebi i prema drugima ako oduzimaš život sam sebi. Život nije naš, život mi je dan i život nam je dar od Boga i ne možemo uzeti Njegovu ulogu. Griješimo poput Adama i Eve i nemamo pravo raspolagati sa životom jer nam je povjeren da ga živimo. U Svetom pismu postoje primjeri samoubojstava. Kralj Šaul kojega je Bog pomazao za prvog kralja u Izraelu, a on je oduzeo sam sebi život tako što se nabio na vlastiti mač. Juda koji je izdao Isusa i koji se objesio. Sveti Petar je radio isto što i Juda, izdao ga je, ali je vjerovao u Božje milosrđe, a Juda se, s druge pak strane, objesio. Crkva u prošlosti nije molila za ljude koji su počinili samoubojstvo jer je smatrala da je to jedan iznimno težak i jak grijeh. Razvojem psihologije i medicine, istraživanja pokazuju da osoba koja se odluči na suicid nije zdrava i pod pritiskom je. Velika je prisutnost straha. Ono što ostaje u ljudima koji ostaju nakon osobe koje su počinile samoubojstvo je ljutnja i krivnja. Pitanja koja se javljaju u osobama koje su bile u bliskoj okolini osobe koja je počinila samoubojstvo: Zašto si Bože to učinio? Zašto nisi reagirao? Jesam li ja mogao reagirati? Zašto ja nisam nešto napravio? Mi kršćani smo ljudi nade, ističe don Ivan Terze. Vjera u Isusa Krista ne dozvoljava mi da potonem. Ako se borim sa mukama i poteškoćama, moram potražiti stručnu pomoć koja mora ići u paketu sa duhovnom pomoću. Potrebno je sklopiti cjelinu sazidanu od stručne i duhovne pomoći. Uvijek ima nade i uvijek postoje vrata koja se mogu otvoriti.

Nakon predavanja uslijedio je razgovor s don Ivanom i dr. Bočinom u kojem su odgovorili na pitanja Hrvatskoga nadzemlja, ali i publike. U većini slučajeva posrijedi je psihička bolest. Međutim, u jednom dijelu osoba koje počine suicid u pitanju je zdrava mentalna osoba, istakla je dr. Bočina. Mi smo Crkva koja ide prema svom Gospodinu. Osoba da bi počinila grijeh mora ispuniti neke kriterije. Susret je glazbeno animirao VIS Gloria sa Kmana, a Hrvatsko nadzemlje potpisuje dramske uratke, točnije dva filma i jedan skeč koji su prikazani na susretu. Sljedeći susret Hrvatskoga nadzemlja održat će se 17. travnja pod naslovom „Seks na eks“, a gost predavač biti će don David Leskovar.