Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je u četvrtak, 26. srpnja, Claudea Grbešu hrvatskog viteza Reda Svetog Groba Jeruzalemskog. Iako rođen u Belgiji 1968. godine, Hrvat je po roditeljima iz Dalmatinske zagore. Pravnik je po struci i danas je jedan od graditelja diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Tijekom diplomatske karijere radio je na promicanju istine o Hrvatskoj koju je međunarodna zajednica u određenim situacijama promatrala neobjektivno. Trenutno obnaša funkciju magistralnog delegata Reda U Hrvatskoj.

Gospodin Grbeša nadbiskupa je upoznao s aktivnostima Reda, s načinom odabira njihovih članova te projektima koji su pred njima. Razgovarali su i o stanju u Svetoj zemlji i problemima kršćanskih zajednica u čitavom svijetu. Nadbiskup je izrazio potporu njihovom zauzetom duhovnom angažmanu s istaknutom humanitarnom dimenzijom. Pozvao ih je i na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solin u rujnu ove godine.

Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog nastao je 1099. godine s nakanom čuvanja Kristova groba, i to nakon ulaska kršćana u Jeruzalem. No, s vremenom se proširio i na Europu. U 19. stoljeću ponovno je aktiviran. Po kanonskom pravu ima status pravne osobe i pod izravnom je zaštitom Svetog Oca koji imenuje Velikog meštra. Članovi Reda su vjernici laici koji kao zavjet imaju vjernost Svetom Ocu i Katoličkoj Crkvi. Viteški red Svetog Groba Jeruzalemskog, uz Malteški red, pripada Papinskom viteškom redu tj. priznati su od Svete Stolice. Ostale skupine sličnih naziva nisu na toj razini.

Poslanje Viteškog Reda Svetog Groba Jeruzalemskog je, prije svega, duhovne naravi, a onda je važno i ono drugo – pomoći opstanku kršćana u Svetoj zemlji kojih ima svega 2%. Radi se o moralnoj i duhovnoj potpori, ali i financiraju određene projekte poput jaslica, domova, škola, izgradnje i obnove crkava, te školovanja bogoslova. Vitezovi plaćaju godišnju kotizaciju, a za svoje projekte pronalaze i donatore.

Vitezom se postaje po izboru, tj. potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, potrebno je voditi uzoran kršćanski život te se duhovnim vježbama temeljito pripremiti za pristup Redu. Također, potrebno je dobro upoznati Red i njegove statute. Nakon godinu i pol do dvije podnosi se službena molba, sastavlja se dosje i šalje na odobrenje u Rim. Ako su uvjeti ispunjeni, onda se dobiva suglasnost i posebnim obredom viteza se uvodi u Red. Red je organiziran po namjesništvima i danas ima oko 15 tisuća članova u cijelom svijetu. Od 2015. godine uspostavljena je Magistralna delegacija Reda u Hrvatskoj, a za velikog priora imenovan je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Redu, koji je laički, ne pripadaju samo muškarci – vitezovi, već se u Red primaju i žene i one postaju - dame. I za njih vrijede isti uvjeti kao i za muškarce. Duhovnici Reda su svećenici. Red ima i svojeg velikog meštra, a od 2011. godine to je kardinal Edwin Frederick O'Brien. Duhovnih Reda za cijeli svijet je latinski jeruzalemski patrijarh, danas Fuad Tual.

Zanimljivo je spomenuti da je ovom Redu pripadao i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Vitezom je postao 1937. godine, za vrijeme drugog hodočašća Hrvata u Svetu zemlju. Ranije bilježimo i vitezove braću Branković, porijeklom iz Bosne. Povijest ih pamti kao pobožne hodočasnike koji su, oko 1660. godine od muslimana otkupili Getsemanski vrt i predali ga franjevcima na čuvanje. Time su spasili mjesto Isusove tjeskobne muke od uništenja i osigurali kršćanima oazu štovanja prostora podno Maslinske gore na kojem je naš Gospodin i Učitelj na sebe preuzeo ljudsku izdaju i počeo uspon do Križnoga puta. U popisu vitezova Hrvata je i dobročinitelj franjevaca iz Dubrovnika, Ignacije Amerling.