Proslava blagdana Male Gospe i Dana grada Solina završila je svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je na Gospinom Otoku predvodio Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić u koncelebraciji s generalnim vikarom don Franjom Frankopanom Velićem, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, župnikom župe Gospe od Otoka don Antom Čotićem i ostalim svećenicima. 

Na početku misnoga slavlja nadbiskup je istaknuo da će se ove godine na poseban način Splitsko-makarska nadbiskupija sjetiti srebrnog jubileja papinoga apostolskog posjeta hrvatskom narodu i mjesnoj zajednici tako što će održati znanstveni simpozij na temu papinog dolaska u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, a koji će se upriličiti u gradu Solinu. Tijekom svog apostolskog posjeta Sveti Otac posjetio je dva nacionalna marijanska svetišta – onaj u Mariji Bistrici i prasvetište Gospe od Otoka u Solinu, istaknuo je u uvodnom govoru. U Mariji Bistrici je 3. listopada 1998. proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa, kard. Alojzija Stepinca. Sutradan, 4. listopada 1998., došao je u Split uz 1700. obljetnicu mučeništva sv. Dujma, zaštitnika Splitsko-makarske nadbiskupije. Prije podne služio je svetu Misu na Žnjanu, a navečer je imao susret s vjeroučiteljima, mladima i predstavnicima crkvenih pokreta kod Gospe od Otoka u Solinu, gdje ga je dočekala raspjevana mladež. Nadodao je kako je blagopokojni nadbiskup Ante Jurić objasnio papi važnost marijanskog prasvetišta u Solinu za Hrvatski narod, istaknuvši kako je Hrvatski narod na poseban način pobožan Mariji. Papa mu je na to odgovorio da ga Gospin Otok podsjeća na baziliku Blažene Djevice Marije koja se nalazi na središnjem trgu u njegovom rodnom Krakovu.

Također, istaknuo je da je na blagdan Male Gospe prije 48 godina, u Gospinu Prasvetištu u Solinu, započela velika devetnica slavlja 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata. „Kad je, naime, nakon sloma hrvatskoga proljeća, morala zašutjeti svaka slobodna riječ, Crkva se sabrala, prikupila snage i započela govoriti kroz stoljeća provjerenim načinom, hodočašćima Gospi. Trebalo je, naime, sve činiti da mladi otkriju i prepoznaju korijene kršćanske baštine. Vrhunac devetnice bio je euharistijski kongres u Mariji Bistrici kad se okupilo preko pola milijuna ljudi. Bilo je to mirotvorno događanje naroda koji nije tražio oružje već prebirao zrnca krunice. U znaku krunice Hrvati su prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu,“ zaključio je u uvodnom govoru.

Nadbiskup je u homiliji upozorio da su ljudi prije živjeli u dodiru s prirodom te su lakše osjećali Božju blizinu i njegov blagoslov. Prirodnije su doživljavali naravne životne promjene rađanja i umiranja. Ne treba se onda čuditi što današnji čovjek postaje sve više bezosjećajan i hladan pred procesima rađanja i umiranja. Ne samo hladan, već i agresivan. Nadbiskup se tu osvrnuo posebno na pobačaj kojim se uništava klica života u njegovom začetku i tako niječe pravo Onome koji je od iskona da bude gospodar života. Također, jedan od oblika suvremenog udaljavanje od realnosti života je i eutanazija kojom se pospješuje preuranjeni kraj života. No, nadbiskup je istaknuo da nas u takvim okolnostima rođenje Blažene Djevice Marije vraća temeljnim načelima obiteljskog života.

Posebno se osvrnuo na početak nove školske godine uputivši pozdrav i zahvalu učiteljima, vjeroučiteljima i odgojiteljima za njihov pedagoški rad poručivši da se ne umaraju i ne gube nadu u svojem časnom poslu.

Na kraju homilije nadbiskup se sjetio svih hodočasnika diljem lijepe naše koji su hodočastili u razna marijanska svetišta na zagovor. „Raduj se dragocjena kruno vjernih vladara, časni ponose bogobojaznih biskupa, svećenika i redovnika, nepokolebiva utvrdo Crkve i nerazrušivi bedeme duhovnog carstva. Tebi, povjeravamo svoju sadašnjost i budućnost. Tebi se obraćamo, molimo i pjevamo: Hrvat za križ bojak bije sveti. Vodio ga ljiljan barjak Tvoj. Ti nad nama plašt razastri bijeli: brani Gospo, brani narod svoj! Gospo od Otoka, moli za nas,“ zaključio je.

Na kraju euharistijskoga slavlja nazočnima se obratio župnik don Ante Čotić. Zahvalio je nadbiskupu, generalnom vikaru, franjevačkom provincijalu, braći svećenicima, osobito onima koji su bili na raspolaganju brojnim vjernicima za sakrament pomirenja. Zahvalio je župnom zboru pod vodstvom Danijele Petrušić i orguljašici Ivni Mandić te svim volonterima. Na kraju je čestitao svima Dan grada te je iskoristio prigodu čestitati svima na novoimenovanom splitsko-makarskom nadbiskupu mons. Zdenku Križiću.