U subotu 14. listopada održano je Biskupijsko hodočašće vjernika Gospićko-senjske biskupije u Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske. Na hodočašću se okupilo više od 1.200 vjernika u pratnji župnika, župnih vikara, vjeroučitelja i pastoralnih suradnika. Hodočašće je predvodio mons. Zdenko Križić, gospićki biskup i novoimenovani Splitsko-makarski nadbiskup, kojem je ovo bio prvi pohod Gospinom svetištu u Sinju prije slavlja preuzimanja službe nadbiskupa koje će se održati u subotu 28. listopada u crkvi Svete Obitelji u Gospinom prasvetištu u Solinu.

Misnim slavljem predsjedao je nadbiskup Križić uz koncelebraciju fra Marinka Vukmana gvardijana i upravitelja Gospina svetišta u Sinju, vlč. Mišela Grgurića kancelara Gospićko-senjske biskupije, vlč. Nikole Turkalja ekonoma Gospićko-senjske biskupije i još 27 svećenika. Novog nadbiskupa i hodočasnike došli su pozdraviti i brojni vjernici Župe Gospe Sinjske i Cetinskog dekanata. Pješice „Stazom Gospe Sinjske“ stigli su i hodočasnici iz Splita, a misnom slavlju se odazvao i Miro Bulj gradonačelnik Grada Sinja sa suradnicima.

Za vrijeme misnog slavlja pjevao je Mješoviti zbor Svetišta Gospe Sinjske pod ravnanjem mo. fra Jure Župića i s. Jelene Mijić, a prijenos misnog slavlja prenosili su Laudato televizija i internet stranice župe i svetišta.

U homiliji nadbiskup Križić spomenuo je kako nam je Isus darovao Mariju za svoju majku, ne u metaforičnom značenju, već doslovno i zbog toga mnogi hrle u marijanska svetišta jer svi znaju što znači majka i koliko ona daje. Osvrnuvši se na Evanđelje u kojem su slušali o Mariji očima sv. Ivana, poručio je: „Sveti Ivan kada spominje Mariju, ne navodi samo prisutnost Marije pod križem, nego i mjesto koje ona zauzima i stav koji ima. Marija, veli evanđelista, uz križ Isusov stoji, tj. ona je na nogama. To ne znači da se nije grčila i rušila od bola, ali za evanđelistu ona stoji na nogama”. U tom ovom sv. Ivan je promatrao Marijin unutarnji stav, čvrstu vjeru koju je imala, kazao je. 

Nadalje, nadbiskup je naglasio kako je Ivan za razliku od drugih namjerno naglasio kako je Marija stajala uz križ Isusov. „To je jedino mjesto u evanđeljima gdje se nalazi takav izričaj: križ Isusov. Izričaj po sebi, rekli bismo, posve suvišan. Dovoljno je bilo samo reći da je Marija stajala uz križ, i nitko ne bi pomislio da je stajala uz križ nekog od razbojnika. Međutim, evanđelist želi izričito naglasiti da je Marijino mjesto uz križ Isusov”, ovdje želi istaknuti da i Marija sudjeluje u žrtvi koju Isus vodi punini.

Nastavio je govoreći kako vidimo u Evanđelju da Marija ima odnos s Raspetim na križu, za razliku od Pilata koji ima odnos samo prema drvetu križa, tu se vidi razlika kad piše da Marija stoji do križa Isusova a Pilat stavlja natpis na drvo križa a ne na križ Isusov. „Marija nije majka križa, nego majka Raspetoga. Ona ga je rodila, u utrobi ga je svojom krvlju hranila, a poslije svojim mlijekom, zato su Isusovo tijelo i njegova krv, prikazani na križu, i dio nje”.

Zato dok je promatrala svoga Sina mač boli probijao joj je srce, njezina duša, kao vjernice, stavljena nasuprot najčišćem činu vjere: vjerovati, protiv svake očevidnosti, da će Bog biti vjeran svojim obećanjima. U tim trenucima nastaje tama po svoj zemlji, ali to je „tama vjere, nade i ljubavi. Tama vjere koja je teško uzdrmana kod svih prisutnih; tama nade koja posvema iščezava; tama ljubavi jer je čovjek raspeo Boga”, naglasio je nadbiskup.

U tim trenucima Marijina prisutnost je predviđena prisutnost samim promislom Božjim. Baš u tim trenucima kada je došao čas, Isus daruje Mariju kao majku Ivanu, a Ivana daruje Mariji kao sina. Ovdje nije problem razumjeti da Marija nije povjerena samo Ivanu i samo Ivan njoj, nego je povjerena svima nama i svi smo mi povjereni njoj. U svom obraćanju majci Isus joj se obraća sa „ženo”, naslov koji nije upotrjebljen u literaturi ni jednog naroda u ni jednom vremenu. To jasno govori da se ovdje ne radi o obiteljskim privatnim odnosima, nego o stvarima spasenja i baš se tu očituje njezina uloga u spasenju: „Naziv žena nas vraća na početak stvaranja. Ona je žena iz knjige Postanka koja je naviještena nakon grijeha prvih ljudi. Bog tada reče zmiji, đavlu: Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina, on će ti glavu satirati. Marija je ovdje druga žena, odnosno druga Eva, koja sada postaje majkom svim živima”. 

Na kraju propovijedi nadbiskup je pozvao sve da kao sv. Josip „uzmemo” Mariju sebi i završio riječima: „Prihvaćajući Mariju kao majku imamo sigurnu zaštitu i obranu. Ona nas nikada neće napustiti i ostaviti same. Obećajmo da ni mi nećemo nikada napustiti nju. To je jamstvo da nećemo zalutati na putu, zaključio je o. nadbiskup.

Na završetku misnog slavlja obratio se je gvardijan fra Marinko Vukman koji je kazao da je ovo veliki dan za Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske i da dijeli sreću i zadovoljstvo sa Bogu posvećenim osobama i vjernim pukom Sinja i Cetinske krajine što može pozdraviti mons. Zdenka Križića novog nadbiskupa Splitsko-makarske nadbiskupije u najvećem marijanskom svetištu u južnoj Hrvatskoj. Gvardijan je posebno istakao kako su nadbiskupovi prethodnici isticali da je Gospino svetište u Sinju srce i duša Nadbiskupije. Istakao je povijest djelovanja franjevaca i štovanja Gospe. „U ovom Svetištu i Samostanu pod okriljem Čudotvorne Gospe Sinjske djeluju fratri od 1357. godine. Dijelili su sudbinu naroda, čuvali i širili svetu vjeru. Godine 1687. iz Rame je došla Gospina slika koja se štovala kao Majka od Milosti. Njezinu blizinu i obranu osjetio je nevoljni narod i branitelji 1715. godine u čudesnoj obrani Sinja od Osmanlija. Sinj je obranjen uz Gospin zagovor i hrabrost branitelja, a od tada se Gospina slika štuje kao Čudotvorna Gospa Sinjska. Kao onda, tako i danas, Sinj i Cetinska krajina žive pod okriljem svoje Majke u čiju se čast trči i viteška igra Alka“, kazao je gvardijan. Nadbiskupu Križiću gvardijan je uručio fotomonografiju „Zauvijek okrunjena“ koja na 400 stranica bilježi slavlje dvaju sinjskih jubileja: tristotu obljetnicu slave obrane Sinja uz Gospin zagovor (1715. – 2015.) i tristotu obljetnicu krunjenja Slike Čudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.). Uime Samostana gvardijan je uručio i novčani dar za izgradnju filijalne crkve u Srbu u Župi Boričevac, te naglasio će i Grad Sinj podržati izgradnju crkve u Srbu.

U poslijepodnevnim satima održana je pobožnost Križnog pute prema tvrđavi Grad. Sinjski su franjevci su 1998. godine  pokrenuli projekt izrade postaja Križnog puta na stazi prema Gospinom Gradu, a cijeli projekt je dovršen 2015. godine. Pobožnost je predvodio nadbiskup Križić, a u molitvi su sudjelovali svećenici i vjernici. Dolaskom pred spomen-crkvu Majke od Milosti – Čudotvorne Gospe Sinjske na Gradu, o. Nadbiskup je udijelio blagoslov s križem na četiri strane svijeta.