Blagdan Gospodinova prikazanja u hramu – Svijećnica – Kandelora svečano je proslavljena u utorak 2. veljače u staroj splitskoj crkvi – svetištu Uskočke Gospe od Dobrića s tradicionalnim hodočašćem i ophodom članova Povijesne postrojbe "Kliški uskoci"." Svečano euharistijsko slavlje za hodočasnike u povodu 479. obljetnice prenošenja Gospine slike iz Klisa u splitsku crkvu predvodio je upravitelj svetišta don Ivan Lendić u koncelebraciji s kliškim župnikom don Mirom Šestanom i umirovljenim don Ivanom Marijanom Čagalj. Misu je pjesmom obogatio mješoviti župni zbor crkve Uznesenja BDM iz Klisa pod ravnanjem s. Anite Perkušić.

Fotografije: Ivica Luetić

U homoliji don Lendić je najprije govorio o Klisu kao povijesnom i znakovitom mjestu koje je palo u turske ruke 1537. Godine i koji je sve do današnjih dana trajno zapečatio snažne veze između starodrevnog Klisa i svetišta Uskočke Gospe na Dobriću. Kazao je kako su  uskoci predvođeni  kapetanom i knezom kliškim Petrom Kružićem,nakon punih 25 godina teških bitaka nakon kojih Turci ipak osvajaju Klis, s narodom se narod povukli prema Splitu, a zatim prema drugom uskočkom uporištu Senju. Odani svojoj vjeri iz kliške župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije ponijeli su veliku sliku Bogorodice s Djetetom, koju su pohranili u svetište Uskočke Gospe na Dobriću, gdje se i danas čuva nad glavnim oltarom od kararskog mramora, nabavljenog u Milanu i postavljenom 1877. godine kao zavjetni spomen na burna minula stoljeća.

„Prema predanju, tu sliku su u drugoj polovici 15. stoljeća, u zbjegu pred Turcima u Klis sa sobom donijeli hrvatski prebjezi iz Bosne te unatoč potjerivanja iz svojih ognjišta uspjeli su očuvati kršćansku vjeru i kulturu i pod turskim osvajačima“, kazao je upravitelj svetišta Uskočke Gospe don Lendić, te istaknuo kakozahvaljujući uskočkoj herojskoj požrtvovnosti, koju su povremeno potpomagali tada živući rimski pape, Klis je u europskoj povijesti ostao zapisan zlatnim slovima kao posljednji bastion obrane Zapada i branik cjelokupne kršćanske civilizacije.