Svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije, Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i Dubrovačke biskupije, koji su zaređeni u proteklih deset godina, susreli su se na godišnjem tečaju permanentnog obrazovanja u Duhovnom centru "Karmel" u Grabovici u Bosni i Hercegovini. Kroz tri dana, od 27. do 30. kolovoza 2013., četrdesetak mladih svećenika, okruženi prekrasnim krajolikom Buškoga jezera i prožeti bratskim raspoloženjem, imali su priliku razmišljati i raspravljati o odabranim temama iz Pastoralne konstitucije "Gaudium et spes" Drugoga vatikanskog sabora. Susretu su također nazočili splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, franjevački provincijal fra Joško Kodžoman, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić te fra Bruno Pezo, povjerenik za permanentno obrazovanje svećenika franjevaca i profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju.

U svojim obraćanjima na početku tečaja, nadbiskup Barišić i provincijal Kodžoman istaknuli su neophodnost permanentnog obrazovanja u svećeničkoj službi, osobito za mlade svećenike koji stoje tek na početku svoga pastoralnog djelovanja. Tečaj im želi pružiti potporu preko aktualnih predavanja i zajedničke rasprave kako bi se što uspješnije suočili s pastoralnim izazovima. Za ovogodišnju temu izabrana je Konstitucija "Gaudium et spes" s obzirom na Godinu vjere i 50. obljetnicu održavanja Drugoga vatikanskog sabora.
Susret je zamišljen u četiri tematske cjeline koje su raspodijeljene u tri dana, a duhovni mu je stožer molitva časoslova i euharistijsko slavlje. Pojedina tematska cjelina bi započinjala predavanjem, potom bi slijedio rad u skupinama te konačno zajednička rasprava u kojoj su svećenici, nakon predstavljanja rezultata skupnoga rada, postavljali pitanja iz svoje pastoralne perspektive.
Prvo, uvodno predavanje o dokumentu "Gaudium et spes" održao je umirovljeni profesor fra Nikola Mate Roščić, koji je kao mladi klerik u Rimu imao priliku iz blizine pratiti rad Sabora. U svome predavanju, koje je protkao mnogim osobnim iskustvima i zapažanjima, naglasio je tri glavne poruke Sabora: ulogu laika u Crkvi, Kristovu spasenjsku poruku za sve ljude te načelo utjelovljenja.
Prof. dr. Tonći Matulić, dekan KBF-a u Zagrebu, koji je održao drugo predavanje, iznio je aktualna promišljanja o dostojanstvu ljudske osobe na temelju istoimenoga prvog poglavlja prvoga dijela Konstitucije "Gaudium et spes". Usporedio je svjetovno i kršćansko shvaćanje pojma ljudskoga dostojanstva. Dok se u današnjem društvu, koje je obilježeno dvama duhovnim bolestima, radikalnim individualizmom i ekskluzivnim humanizmom, govor o ljudskom dostojanstvu isključivo svodi na ljudska prava, kršćanstvo zastupa cjelovit pristup koji vodi računa o duhovnoj i tjelesnoj dimenziji čovjeka, istaknuo je prof. Matulić.
U trećem predavanju obrađena je tema "Psihološke, moralne i vjerske promjene u odgoju" na temelju broja 7 Konstitucije "Gaudium et spes". Predavač fra Ivan Udovičić, ravnatelj Franjevačkoga sjemeništa u Sinju te profesor sociologije i psihologije na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, naveo je niz sudionika u današnjem odgoju djece i mladih, izdvojivši posebno društvene i političke čimbenike, medije, školu, Crkvu i roditelje. Budući da mladi doživljaju Crkvu ponajprije kroz osobno iskustvo i medije, važno je koristiti mogućnosti suvremene komunikacije, ali i jačati modele vjere, napomenuo je Udovičić.
Četvrto i završno predavanje pod naslovom "Komunitarni karakter čovjekova poziva u Božjem planu održao je mr. Mario Buljević, vicerektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Polazeći od broja 24 dokumenta "Gaudium et spes", Buljević je postavio tri teze: Osoba je "biće za"; Ljubav je temeljna značajka komunitarnosti; Potpuno predanje Bogu je preduvjet darivanja samoga sebe drugima. Objasnio je kako se čovjek tek u odnosu s Bogom i drugim ljudima ostvaruje kao osoba. Kao primjer potpunoga predanja može poslužiti molitva sv. Ignacija Loyolskog iz Četvrtoga tjedna njegovih Duhovnih vježbi.
Osim predavanja, svaki tečaj predviđa posjet jednoj župi i susret s vjernicima. Tako su sudionici tečaja u četvrtak, 29. kolovoza, na blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, pohodili Ramu. Razgledali su franjevački samostan na Šćitu i tamošnju etnografsku zbirku te posjetili župu Presvetog Srca Isusova u Prozoru i zajedno s tristotinjak vjernika proslavili euharistijsko slavlje. U homiliji je nadbiskup Barišić naglasio kako je odgovornost roditelja za odgoj djece neprocjenjiva, što pokazuje odnos Salome i njezine majke Herodijade. Saloma, još neiskusna i naivna, pita majku za svijet, a ova ju upućuje na zlo,. Tomu naprotiv može nam poslužiti primjer sv. Ivana Krstitelja, koji je pod svaku cijenu, pa i cijenu vlastitoga života, brani dostojanstvo braka i obitelji, napomenuo je Nadbiskup.
Na završetku tečaja bila je mogućnost osvrta i osobnoga komentara. Jedan od sudionika istaknuo je kako su mu ova tri dana bila dragocjeno iskustvo koje mu je pomoglo dublje shvatiti nužnost da Isusa Krista stavimo u središte svoga svećeničkog života i djelovanja. Drugi su pak ukazali na duhovno bogatstvo koje se krije u saborskim dokumentima, a nismo ga još dovoljno upoznali. U zaključnoj riječi, mons. Marin Barišić pozvao je mlade svećenike da osobne poticaje za svoju pastoralnu službu pronalaze u Drugom vatikanskom saboru, a fra Joško Kodžoman upozorio je da ne koristi žaliti se da Sabor nije zaživio ako ga sami ne nastojimo živjeti.