Hrvatski svećenik i mučenik za vjeru, sluga Božji Miroslav Bulešić, proglašen je blaženim u subotu 28. rujna, na svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni, koje je predvodio Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato. Na beatifikaciji se okupilo oko dvadeset tisuća vjernika pristiglih iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Italije, ali i šire.

Nakon što je predstavljen lik i životopis toga hrvatskoga mučenika, porečki i pulski biskup Dražen Kutleša zamolio je Papinog izaslanika da proglasi Miroslava Bulešića blaženim, što je kardinal Amato, nakon što je pročitao apostolsko pismo pape Franje, to i učinio.
Nakon čitanja bule na latinskom i na hrvatskom jeziku, otkrivena je velika slika novog hrvatskog blaženika. Bulešićev relikvijar - tkaninu natopljena krvlju - na liturgijski je prostor donio blaženikov brat Josip Bulešić. Relikvijar je predao porečkom i pulskom biskupu u miru Ivanu Milovanu, za čijeg je mandata dovršen postupak za Bulešićevo proglašenje blaženim. Biskup Milovan predao je relikvijar kardinalu Amatu, koji ga je potom blagoslovio te mu iskazao čast, a narod je pjevao svečanu zahvalnu pjesmu "Budi hvaljeno".
Svetkovina mira nad ratom i oprosta nad mržnjom
Kardinal Amato je u homiliji koju je sam započeo, a potom na hrvatskom prijevod nastavio čitati postulator kauze mons. Jure Bogdan, istaknuo da je beatifikacija don Miroslava Bulešića svetkovina mira nad ratom, bratstva nad podjelama, oprosta nad mržnjom, božanske ljubavi nad ljudskom zlobom.
"To je pozitivna poruka, evanđeoska, duboko božanska, koja pokreće naša srca da čine samo dobro", istaknuo je Papin izaslanik.
Rekavši da je don Miroslav doslovce živio Isusovu zapovijed ljubavi prema bližnjima, posvjedočio je da je blaženi Bulešić istinski junak Crkve u Hrvatskoj, koja je četrdesetih godina prošlog stoljeća pretrpjela žestoki progon.
U barbarskom pokolju pobijena 434 svećenika, 17 posto hrvatskog klera
"Povjesničari navode da su u vašim biskupijama barbarski ubijena čak 434 svećenika, biskupijska i redovnička, a još dvadeset i četvorica su umrla od mučenja i patnji podnesenih u neljudskim uvjetima zatvora. Bio je to pravi pokolj. Pobijeno je 17 posto ondašnjeg hrvatskog klera. Osim toga: ubijena su 73 sjemeništarca, 22 brata laika iz raznih redovničkih zajednica i 30 časnih sestara. Jedno ime poznato čitavome svijetu jest ono blaženog Alojzija Viktora Stepinca, kardinala Svete Rimske Crkve", istaknuo je kardinal Amato, svjedočeći da Crkva ne zaboravlja hrabrost i snagu tih svojih sinova i sjeća ih se s poštovanjem i zahvalnošću. U tom je kontekstu spomenuo i mučeništvo Francesca Bonifacia, proglašenog mučenikom u Trstu, i Alojza Grozdea, proglašenog blaženim u Sloveniji 2010., koji su također ubijeni iz mržnje prema vjeri.
"Svi zločini iz mržnje prema vjeri su odvratni, ali okolnosti ubojstva vašeg don Miroslava Bulešića su posebno odurne", rekao je kardinal dodavši da se ljudska zloća iskalila nad nemoćnim svećenikom. Podsjetio je da su svećenici i vjernici u Bulešiću prepoznali mučenika vjere te da je ondašnji apostolski nuncij u Beogradu mons. Joseph Patrick Hurley izjavio: "S mučeništvom don Miroslava Crkva nije izgubila, nego dobila."
"Moja osveta je oprost"
Kardinal Amato je zatim podsjetio na svećeničko poslanje Miroslava Bulešića i predanost pastoralnome radu, u čemu je nailazio na suprotstavljanje komunističkih vlasti. Naveo je i Papine riječi u apostolskome pismu u kojemu o Bulešiću piše: "svećenik i mučenik, marljivi pastir, revni odgojitelj mladih i neustrašivi svjedok Evanđelja".
Govoreći o pripravnosti don Miroslava na mučeništvo, propovjednik je kazao da je blaženik, svjestan da se u tom burnom vremenu nalazi u životnoj opasnosti, često ponavljao: "Gospodine, moj život Ti sasvim darujem za svoje stado. Uz Tvoju milost i ako me Ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, već ga žudim."
Kao svećenik, kazao je kardinal Amato, Bulešić je bio pozvan biti Dobar Pastir i Dobar Samaritanac, koji s lijekom ljubavi tješi, liječi, podiže i povija rane što krvare. Često je ponavljao: "Mržnja uzrokuje krvarenje, a ljubav zacjeljuje rane", podsjetio je te naveo riječi iz don Mirove duhovne oporuke u kojoj je istaknuo da je činio samo dobro za svoj narod te zapisao riječi "Moja osveta je oprost".
Bulešićev poziv da sačuvamo vjeru kao najveću dragocjenost
U propovijedi je kardinal istaknuo i ljubav novoga blaženika prema siromasima, te odanost poglavaru Katoličke Crkve.
Novi nas blaženik podsjeća da ostanemo vjerni Isusu, njegovom Evanđelju života i istine, istaknuo je kardinal Amato te dodao da je don Miroslav bio čovjek vjere, "koji je poučavao malene i velike da žive od vjere. Danas nas poziva da vjeru sačuvamo kao najveću dragocjenost i da se ne izgubimo u svijetu prolaznih ideologija".
"Subraći svećenicima naš blaženik poručuje da je ljubav duša našeg služenja. On vas poziva, dragi svećenici, da poput njega budete svjedoci beskrajne ljubavi Srca Isusova, prihvaćajući svakoga s ljubavlju, poštovanjem i milosrđem", poručio je papin izaslanik te na kraju propovijedi ponovio da je "današnja beatifikacija našeg svećenika i mučenika događaj mira, bratstva, prijateljstva i ljubavi".
Pulska Arena ponovno u znaku mučeništva i nevinosti
Nakon pričesti biskup Kutleša je zahvalio Bogu za dar prvoga beatificiranog svećenika Hrvata, žrtve komunističkoga režima. Izrekao je i zahvalu papi Benediktu XVI. i papi Franji što su Miroslava Bulešića uzdigli na čast oltara i našem narodu podarili još jednog blaženika. Zahvalio je predvoditelju slavlja, svim nazočnim biskupima, posebno biskupima Antunu Bogetiću i Ivanu Milovanu, svećenicima i vjernicima, kao i mjesnim i državnim vlastima i svima koji su pomagali u pripravi toga misnoga slavlja.
"Hvala što ste ispunili Arenu, simbol mučeništva prve Crkve", rekao je biskup Kutleša.
U koncelebraciji na svečanoj misi beatifikacije bili su svi hrvatski biskupi, biskupi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Srbije i Crne Gore, redovnički poglavari te više od 670 svećenika. U liturgiji u Areni dominirala je crvena boja - simbol mučeništva, a Arena je za tu prigodu bila posebno uređena: dominirao je motiv ljiljana preuzet s mladomisničke štole Miroslava Bulešića, kao simbol čistoće i nevinosti.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao združeni zbor od 210 pjevača koji su činili zborovi grada Pule, zbor rodne župe Miroslava Bulešića Svetvinčenta te pjevači iz župa Trviž, Žmilj i Umag. Zborom je ravnao pročelnik dijecezantskog vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu Rudi Koraca, a na orguljama ga pratio Branko Okmaca.
Na kraju mise izvedena je novoskladana himna u čast novoga blaženika "Blaženom Miroslavu Bulešiću", za koju je tekst napisao Danijel Načinović, a glazbu Branko Okmaca.