"Slaveći svetkovinu Bezgrešne slavimo memoriju, početke, proroštvo i budućnost našega spasenja. Slavimo izvor milosti, Gospodina, koji je Mariju ispunio milošću. Nas oslobađa od istočnog grijeha na krštenju, ali nju je kao Majku našega Spasitelja i Osloboditelja  oslobodio prije rođenja. Mi smo pozvani da budemo pred Gospodinom  sveti, da budemo bez mane, jer nas je on predodredio na slavu svoga imena, on nas je zamilovao u ljubljenom", kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodeći svečano euharistijsko slavlje za svetkovinu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u ponedjeljak, 8. prosinca u kapeli Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu. U suslavlju je sudjelovalo  40 svećenika među kojima su bili šibenski biskup mons. Ante Ivas, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i rektor CBS-a u Splitu mr. don Boris Vidović, odgojitelji bogoslova i profesori. Svima njima nadbiskup Barišić je, na početku misnog slavlja, čestitao njihovu nebesku zaštitnicu, a potom je svoje pozdrave uputio i đakonima, franjevačkim bogoslovima, isusovačkim novacima, sjemeništarcima, studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta i svim podupirateljima CBS-a.

Prigodnu homiliju održao je đakon don Ivan Jurin koji je na početku ukazao na činjenicu da kako bi Bog mogao postati čovjekom, netko mora posvjedočiti vjeru koja se potpuno stavlja na raspolaganje Božjoj riječi. Crkva taj odgovor prepoznaje u Blaženoj Djevici Mariji. Ona na taj način postaje početak boljeg svijeta, prva od otkupljenog čovječanstva koje mora biti obilježeno novim odnosima, prema Bogu i čovjeku.  Napomenuo je kako Crkva mora biti spremna odgovoriti na pitanja o otkupljenju kada se u svijetu stvara ozračje dalekog i nedohvatljivog Boga. Crkva ima hrabrosti na ova pitanja ponuditi istinu bezgrešnog začeća je "unutar povijesti Crkve postoji osoba koja se potpuno izručila Bogu i nije spasila čovjeka od grešne povijesti, ali ga je spasila unutar povijesti. Marija unutar svijeta koji je duboko obilježen stvarnošću grijeha svjedoči da  postoji samo jedna, dramatična, nedjeljiva povijest spasenja koju trajno podupire Božja milosrdna ljubav. Bog je neopozivim milosrđem stao na stranu čovjeka i odabrao jednu od nas za djelo spasenja, otkrivajući tako otkupljenje se i u ovakvom svijetu ostvaruje". Naglasio je kako je otkupljenje u ovom svijetu postalo prisutno po onoj koja ne posjeduje posebnu krepost, poseban učinak koji je čini dalekom i tajanstvenom. Bezgrešna "nije kruta ikona, postavljena iznad vrtloga grijeha ovoga svijeta. Marija je žena našega roda koja mora vidjeti stvarnost grijeha". Koliko god grijeh Mariji bio neshvatljiv ona osjeća, trpi njegove posljedice, jer milost joj ne dopušta da se zatvori u sebe, da pobjegne od stvarnosti. Istaknuo je kako  Marija nije svemoguća, niti je Milost, ali je stvorenje koje nikada nije odbilo milost. Ona je jedina po kojoj grijeh se nikada nije proširio u ovome svijetu.

U nastavku homilije đakon je dodao da ako Crkva želi biti sakrament ponovno uspostavljenog jedinstva ljudskog roda i ako vjeruje da je u njoj prisutno otkupljenje u njoj mora i skriveno vladati marijanski element. "Crkva kao Marija mora biti ona koja je djelotvorno prisutna u ovakvom svijetu 'po svjedočanstvu onih koji vjeruju da je i njih Bog zamilovao u Ljubljenome'. To je Crkva, novi odnos prema Bogu i čovjeku. Želi biti Crkva mirotvorstva nasuprot ratu zlih riječi. Crkva dobrote nasuprot raširenoj mržnji, Crkva nade nasuprot beznađa i klonulošću naroda".

Na kraju zaključio je homiliju riječima da samo u takvoj marijanskoj Crkvi, Crkvi milosrđa čovjek može čuti glas zbilje, glas koji mu donosi spasenje i preobražava ga. Takav čovjek ima snage vjerovati da je svijet otkupljen i da je na djelu i njegovo oslobođenje, jer jedino "to mu daje polet da bude i ostane vjernik".

Na kraju slavlja kojeg je pjevanjem obogatio zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, okupljenima se obratio rektor mr. don Boris Vidović koje je na prisutnosti zahvalio biskupima, svećenicima i svim dionicima slavlja te Bogu i Majci Mariji koja ih vjerno prati u njihovom pozivu.