Više od 120 svećenika koji djeluju na području Splitsko-makarske nadbiskupije okupilo se u srijedu 5. prosinca 2018. god. na adventskoj duhovnoj obnovi u Svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu. Susret je započeo pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio fra Martin Jaković, župnik splitske župe sv. Stjepana pod Borovima i gvardijan samostana sv. Frane u Splitu. U kratkom i poticajnom ispitu savjesti, fra Martin je nazočne svećenike podsjetio na Isusovu poniznost i jednostavnost koje je potrebno nasljedovati te upozorio na problem monotonije došašća i priprave na Božić. „Potrebno je dopustiti da nas Gospodin uvijek iznova iznenadi i dotakne svojom Riječju.“ Svećenici su potom imali mogućnost osobne ispovijedi.

Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u suslavlju s fra Joškom Kodžomanom, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, pastoralnim vikarom dr. Nediljkom Antom Ančićem te s ostalim okupljenim svećenicima. Liturgijsko pjevanje pripremio je i animirao maestro don Šime Marović. Adventskoj duhovnoj obnovi prisustvovalo je trinaestoro ovogodišnjih đakona, dijecezanskih i redovničkih, koji su ujedno i polaznici pastoralne godine.

U svojoj homiliji nadbiskup Barišić približio je i protumačio liturgijska čitanja. Osobito se osvrnuo na evanđelje koje govori o Isusovim ozdravljenima i umnažanju kruhova i riba. „Isus želi u čovjeku obnoviti sliku Božju. Ljubav je kvasac koji umnaža kruhove i snaga koja liječi bolesne.“ Nadbiskup je osobito istaknuo da Isus nakon što je ozdravio mnoge bolesnike, doziva svoje učenike želeći im pokazati i darovati ono čime on sam pristupa ljudskoj bijedi da ih učini znakom te iste samilosne ljubavi. „U Isusovim učenicima možemo prepoznati svoju svećeničku ulogu u posredovanju Radosne vijesti, osobito u ozdravljenjima i umnažanju kruha, odnosno u sakramentima pomirenja i euharistije.“ Zaključujući svoju homiliju, nadbiskup je, uspoređujući liturgijsko vrijeme Došašća s profanim Adventom, zaželio svećenicima da dopuste Isusu Kristu da im ovogodišnje Došašće učini novim i svježim kako bi sebe i vjernike kojima su poslani na najbolji način pripravili na svetkovinu Rođenja Gospodinova.

Fotografije: don Gabrijel Kamber

Nakon svete mise i kratke stanke, susret se nastavio u velikoj dvorani Svetišta. Tema ovoga radnog dijela duhovne rekolekcije bila je: „Pastoral obitelji nakon Susreta obitelji“. Naime, završnim slavljem Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna ove godine Splitsko-makarska nadbiskupija uspješno je zaključila svoje domaćinstvo ovoga važnog događaja u našoj Crkvi. Nedavno je ravnatelju KBC-a u Splitu prim. dr. Juliju Meštroviću uručen prikupljeni iznos od 620.000 kuna u okviru akcije „Obitelji za najmanje“, namijenjen za kupnju endoskopskog aparata za Kliniku dječje kirurgije.

Prvo izlaganje pod naslovom „Poticaji za pastoral obitelji u najnovijim crkvenim dokumentima“ održao je mr. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i nastavnik na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Na početku svoga izlaganja mr. Periš izrazio je zadovoljstvo organizacijom samoga Susreta obitelji, ali i bojazan da Susret ostane samo na razini slavlja, a ne pomogne da župnici u suradnji sa aktivnim vjernicima intenziviraju pastoralni rad s obiteljima u župi. Upravo o tome govori i koncilska konstitucija Gaudium et spes, postsinodalna apostolska pobudnica pape Franje Amoris laetitia, zatim dokument Hrvatske biskupske konferencije „Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima“ kojega su svećenici mogli nabaviti nakon izlaganja, kao i svi ostali crkveni dokumenti iz područja obiteljskog pastorala. Citirajući pobudnicu „Amoris laetitia“, don Josip je istaknuo da je nužan sustavan rad s obiteljima kako bi one od objekta postale subjekti pastoralnoga rada. Treći nacionalni susret obitelji je doduše završen, no pastoralni rad s obiteljima ostaje i nadalje važna i trajna zadaća župnoga pastorala koju treba još više razvijati i produbljivati, ohrabreni brojnim poticajima i vrijednim iskustvima sa Susreta. Upravo je župna zajednica – zajednica zajednicâ – povlašteno mjesto obiteljskog pastorala. Frontalni pristup stoga treba prepustiti mjesto aktivnom sudjelovanju svih sudionika kateheze u kojoj župnik više nije sam kao voditelj nego mu se pridružuju i drugi aktivni vjernici – stručnjaci u određenim područjima.

Potom je don Josip, na tragu crkvenih dokumenata, iznio nekoliko konkretnih prijedloga kako se može poboljšati rad s obiteljima u župi. U prvom redu to je stvaranje jezgre župnog pastorala – pokretanje obiteljske zajednice u župi ukoliko ona još ne postoji. Važno mjesto zauzima svakako i priprava djece i mladih na sakramente inicijacije te priprema zaručnika na sakrament ženidbe. Već su pripremljene i u praksi provjerene kateheze za mlade, a posebno za njihove očeve i majke, koje se mogu preuzeti na mrežnim stranicama Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Upravo su roditelji prvi katehete svoje djece i ne bi olako trebalo prihvaćati činjenicu da oni često tu svoju ulogu prepuštaju svećeniku ili vjeroučitelju. Osim toga, neizmjerno je važan i svećenikov osobni posjet obiteljima, bilo kroz redoviti blagoslov obitelji, bilo kroz druge susrete s članovima obitelji, potičući obitelji na molitvu, nedjeljnu svetu misu i pučku pobožnost.

Izlaganje na temu „Rad s obiteljima u okviru župnog pastorala“ održao je salezijanac don Ivan Terze, župnik župe Pomoćnice kršćana na splitskom Kmanu. Predstavljajući obitelj kao mjesto sigurnosti i bezuvjetnog prihvaćanja, progovorio je i o nekim problemima s kojima se obitelj susreće. Pred tim poteškoćama svaki pastoralni djelatnik postavlja pitanje: „Što učiniti?“. Kao moguće odgovore na to pitanje, don Ivan je ponudio nekoliko prijedloga koji bi mogli pomoći. Prvi savjet koji je spomenuo jest empatija – sposobnost svećenika da se stavi u situaciju obitelji u problemu i da iz tog položaja pokuša barem saslušati problem i pomoći obiteljima da rastu u opraštanju i međusobnom prihvaćanju. Na taj se način rad s obiteljima stavlja u pastoralne prioritete pa iz toga proizlazi i već spomenuta važnost župnikova osobnog posjeta obiteljima i upoznavanja s prilikama u kojima žive, podržavajući ih u njihovu odgojnom poslanju. U župi svakako veliki naglasak treba staviti na kateheze, bilo u obliku roditeljskih susreta, bilo kao susret već organizirane obiteljske zajednice koja se sastoji i od mladih i starijih obitelji. Kateheze trebaju biti raznovrsne i dobro pripremljene, osobito o temama koje zanimaju sudionike. Takva obiteljska zajednica može u većim župama prerasti i u svojevrsno obiteljsko savjetovalište za obitelji koje se nose s većim teškoćama.

Nakon obaju izlaganja uslijedila je kratka rasprava te interventi pojedinih svećenika. Potom je generalni vikar mons. Miroslav Vidović iznio nekoliko najava određenih događanja na području Nadbiskupije te niz tehničkih informacija svećenicima. Duhovnu rekolekciju zaključio je nadbiskup Barišić ohrabrujući nazočne svećenike da se, na tragu nedavno održanog Susreta obitelji i predstavljenih crkvenih dokumenata, i dalje s još više žara posvete obiteljskom pastoralu u svojim župama. Najavio je i kanonsku vizitaciju splitskih župa - Katedralnog i Konkatedralnog dekanata - tijekom korizme iduće godine te svećeničko ređenje koje će biti 22. lipnja 2019. godine.

Susret je završio zajedničkim objedom u blagovaonici Svetišta.