Biskup Uzinić posjetio sjemenišnu zajednicu u Splitu u kojoj su i dvojica Dubrovčana

U ponedjeljak 14. siječnja dubrovački biskup mons. Mate Uzinić posjetio je sjemenišnu zajednicu u Nadbiskupijskom sjemeništu u Splitu u kojoj se odgajaju dvojica sjemeništaraca Dubrovačke biskupije.

Nakon razgovora s odgojiteljima prefektom don Vedranom Torićem i duhovnikom don Matom Brečićem i svojim sjemeništarcima biskup je predslavio svečano misno slavlje s cjelokupnom zajednicom. Na početku homilije otac biskup je u svjetlu zborne molitve progovorio o smislu postojanja sjemeništa, a to je "da spoznamo svoje poslanje u današnjem svijetu". Upravo je kršćansko poslanje bilo središnji smisao biskupove propovijedi. Naslanjajući se na evanđeosku riječ, biskup je primijetio kako se Isusu žuri. Pozivajući nas, on zahtijeva žurni odgovor nasuprot današnjem mentalitetu koji ima potrebu uvijek odlagati stvari za sutra i živjeti u neodlučnosti i tromosti.

Mons. Uzinić je primijetio da su četiri prva učenika ostavila sve na Kristovu riječ. Krist od nas zahtijeva potpuno predanje, nenavezanost na stvari i ljude. Upravo je u toj navezanosti onih koji su odlučili slijediti Krista vidio i krizu duhovnih zvanja. Odgovor na krizu je potpuno predanje Kristu. Kršćanin produbljuje svoj poziv svakodnevnim obraćenjem: molitvom i radom na sebi. Susret je završen kod obiteljskoga stola.

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu osnovao je splitski nadbiskup Stjepan Cosmi 25. ožujka 1700. godine. Od tada se u sjemenišnim školama otvorenoga tipa: potpunoj gimnaziji (do 1817.) i filozofskim studijama (do 1849.) i bogoslovnim studijama (do 1821.) odgajaju i školuju mnogi đaci i studenti iz Splita i cijele Dalmacije, nutarnji i vanjski. Zavod je već g. 1706. dobio vrijednu biblioteku, koja je ujedno bila prva splitska javna biblioteka, jer je bila dostupna ne samo sjemenišnim profesorima i đacima nego i svim školovanim Splićanima. Tijekom povijesti Sjemenište prolazi različite promjene poput oduzimanja i vraćanja zgrade, pretvaranja škole u državnu gimnaziju, osnivanja unutarnje škole s pravom javnosti, zatvaranja i ponovnog otvaranja iste. Danas ima četrnaest sjemeništaraca u sva četiri gimnazijska razreda.