Sjednica dekana Splitsko-makarske nadbiskupije održana je 6. veljače 2019. god. u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu. Splitsko-makarska nadbiskupija ima 187 župa podijeljenih u 13 dekanata. Okupili su se dekani iz svih krajeva Nadbiskupije kako bi zajedno s nadbiskupom mons. Marinom Barišićem, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem i pastoralnim vikarom dr. Nediljkom Antom Ančićem, sagledali pastoralnu situaciju u Nadbiskupiji, dali svoja mišljenja, razmijenili iskustva i ponudili prijedloge.

Susret je započeo kratkom uvodnom molitvom. Zatim je nadbiskup pozdravio okupljene dekane te citatima iz Zakonika kanonskog prava, koji u posebnom poglavlju govori o dekanima i dekanskoj službi, podsjetio nazočne na važnost i ulogu dekana u Mjesnoj Crkvi. Dekani s jedne strane promiču i usklađuju zajedničku pastoralnu djelatnost u župama svoga dekanata, dok s druge strane brinu o svećenicima, njihovim potrebama i poteškoćama.

Pastoralni vikar se potom osvrnuo na održani Susret obitelji u rujnu 2018. godine, te u kratkim crtama iznio najvažnije točke u tjednu koji je prethodio susretu kao i na sam susret. Generalni vikar je nakon toga ukratko izvijestio nazočne o najvažnijim elementima u zahtjevnoj organizaciji Susreta i humanitarne akcije, govoreći o broju sudionika, volontera, troškovima i donacijama. Uspio se prikupiti ciljani iznos od 620.000 kuna koji je uplaćen KBC-u Split za nabavku aparata za operacije novorođenčadi i djece.

Zatim su nazočni dekani iznijeli svoja iskustva sa Ssureta obitelji te prijedloge kako plodove Susreta što bolje prenijeti u svakodnevni pastoralni život župe. Primijećene su i određene manjkavosti koje bi se ubuduće mogle popraviti. Nadbiskup je ovu točku zaključio mišljenjem da se ne smije dopustiti da ovaj susret ode u zaborav, nego plodove susreta razmotriti na zajedničkim dekanatskim sastancima i svakako ih pokušati ugraditi u pastoralni program pojedinih župa.

Obiteljski pastoral nužno uključuje i starije osobe: djedove i bake u obiteljima, one u domovima za starije i nemoćne kao i druge osobe treće dobi koje žive same. I sami dekani posvjedočili su da suvremena obiteljska situacija, nažalost, ne uključuje djedove i bake u obitelj. Stoga će u ovoj pastoralnoj godini naglasak biti na integraciji starijih i nemoćnih u župni pastoral. Uz to se i usko veže sakrament bolesničkog pomazanja kao izvrsna prigoda za svećenikov susret i eventualnu evangelizaciju obitelji i samoga bolesnika. Zaključak je da bi se iz održanog susreta obitelji trebale naći mjere i načini kako poboljšati kvalitetan pastoralni rad sa starijim osobama. Nakon toga je bilo riječi i o idućoj pastoralnoj godini kao „Godini svećenika“, kada bi se Mjesna Crkva na poseban način molila za svoje svećenike i za nova duhovna zvanja.

Nadbiskupijska hodočašća pokazala su se kao prepoznatljivi i dobro prihvaćeni susreti vjernika iz različitih krajeva Nadbiskupije. Ovogodišnje nadbiskupijsko hodočašće u Poljsku sastojalo bi se od posjeta Mariazellu, Beču, Czestochowi, logoru Auschwitz, Wadowicama, Krakowu, Wieliczki, Budimpešti i još nekima na toj ruti putovanja. Prijave će biti otvorene do 15. ožujka 2019. pa će se hodočasnici moći prijaviti direktno agenciji koja organizira hodočašće.

Zatim je slijedio govor o mogućnosti spajanja manjih župnih zajednica. Demografske prilike, osobito u manjim župama, otvaraju prostor za personalno povezivanje manjih župa – jedan župnik u dvije ili više župa. Priprava vjernika treba biti dugotrajna i temeljita. Potom je bilo riječi i o lokaciji i izgradnji novoga svećeničkoga doma. To je nužna i hitna potreba Nadbiskupije. Dekani su iznijeli svoja mišljenja. Zaključeno je kako se o ovom pitanju može raspravljati i na idućem susretu svećenika u Vepricu, ali da je potrebna što brža odluka i početak gradnje.

Posljednja točka sjednice bila je vezana uz suradnju dekanata u proslavi nadbiskupijskog zaštitnika sv. Dujma. Sveti Dujam, uz to što je zaštitnik grada Splita, slavi se i kao zaštitnik cijele Nadbiskupije. Ipak, to slavlje nije dobro zaživjelo u drugim gradovima u Nadbiskupiji budući da svaki od njih ima svoga sveca zaštitnika kojega slavi. Nadbiskup je istaknuo dvije razine proslave sv. Dujma: to je u prvom redu procesija i svečana sveta misa na Rivi, ali su nimalo manje važne i popodnevne svete mise u katedrali na kojima se okupi značajan broj vjernika što govori o važnosti koju sveti Dujam ima u pučkoj pobožnosti. Ove će godine u Devetnici sv. Dujmu ponovno biti organizirano hodočašće vjernika po dekanatima. 

Na koncu sjednice dekani su postavili neka pitanja i iznijeli probleme s kojima se susreću svećenici njihova dekanata. Nadbiskup je potom zahvalio svim dekanima na i interventima i prijedlozima koje su iznijeli na sjednici, a osobito na njihovom trudu i pastoralnom zalaganju u zahtjevnoj i vrlo odgovornoj službi dekana koju vrše. Sjednica je završila zajedničkim ručkom.