U spomen na dolazak sv. Franje u Trogir i gradnju prvog samostana franjevaca u Hrvatskoj te prigodom izgradnje nove crkve i pastoralnog centra Ivan Pavao II., na blagdan sv. Luke, u četvrtak 18. listopada počela je svečana proslava osam stoljeća prvoga franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru.

Jubilej od prvog samostana do nove crkve obilježava se dvodnevnim međunarodnim znanstvenim skupom „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvoga franjevačkog samostana u Trogiru“, koji je priredila župa Gospe od Anđela u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim mariološkim institutom, Muzejom grada Trogira, Društvom za zaštitu kulturnih dobara Trogira „Radovan“ Ogrankom Matice hrvatske u Trogiru, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske. Skup se 18. i 19. listopada održava u hotelu sv. Križ na Čiovu, Arbanija, kraj Trogira.

Među sudionicima znanstvenoga skupa su izaslanik predsjednika Međunarodne papinske akademije iz Vatikana, generalni ministar reda franjevaca konventualaca iz Rima fra Miljenko Hontić, šibenski gradonačelnik Željko Burić, izaslanik praškoga gradonačelnika Martin Damašek, izaslanik ministra Marka Pavića Ante Vučić, zamjenik gradonačelnika Kaštela Grgica Benutić te ostali predstavnici crkvenih i državnih vlasti.

„Ovaj međunarodni znanstveni skup posvećen je vjerskim, gospodarskim, demografskim i kulturnim prilikama kroz stoljeća u Trogiru, te je uistinu važan događaj, što potvrđuje i dolazak brojnih uvaženih gostiju iz Hrvatske i inozemstva“, istaknuo je otvarajući skup domaćin don Stipan Bodrožić, župnik župe Gospe od Anđela u Trogiru. Nazočne su uime organizacijskog odbora pozdravili dr. Fani Celio Cega iz Muzeja grada Trogira, akademik Radoslav Tomić, Jasna Popović uime Ministarstva kulture RH, saborski zastupnici Miro Kovač i Davor Ivo Stier i pročelnik za kulturu Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić.

Prvim dijelom jutarnjeg programa modelirala je dr. Celio Cega, a prvo izlaganje „Paleolitički lovci sakupljači na prostoru Trogira i Kaštela“ održali su prof. dr. Ivor Karavanić (Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i arheologinja Lujana Paraman (Muzej grada Trogira). Istaknuli su kako je posljednjih godina istraživanju najstarijih tragova boravka čovjeka na tom prostoru, iz starijega kamenog doba, paleolitika, posvećena velika pozornost. Većina nalaza pripada srednjem paleolitiku, koji se u Europi vezuje za neandertalce, prikupljeni su u špilji i pod morem, što svjedoči o životu i kulturi tih ljudi.

Potom je Paraman u izlaganju „Poznavanje rimskodobne organizacije prostora Trogira Malog polja“ govorila o prvoj intervenciji u prostoru Malog polja koje počinju u kasnoj prapovijesti, u brončano i željezno doba, kada počinje kultivacija prostora. Najstarija faza uređenja u Polju pripada rimskom razdoblju, 1. st., uređuju se katastarski odnosi općina i gradova, grade ceste i gradska infrastruktura, otvoren je i veliki državni kamenolom na brdu Sv. Ilija.

Arheolog Ivan Šuta (Muzej grada Kaštela) i Anamarija Bralić (Kaštel Stari) u zajedničkom izlaganju „Topografija rimskodobnih nalazišta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja“ dali su pregled rimskodobnih lokaliteta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja, npr. Sikuli na Resniku. Tu je 1991. otkriveno pristanište iz 2. – 1. st. pr. Kr. te naselje koje potječe od helenističkog do kasnoantičkog razdoblja i kasnoantička nekropola. U Bijaćima, na Stombrate, nalazi se srednjovjekovna crkva Sv. Marte. Tu je još nekoliko rimskih natpisa, ulomci i jedan cijeli sarkofag, ostaci cisterne s bačvastim svodom i ostaci mozaika i nekoliko zidova.

„O kasnoantičkoj i srednjovjekovnoj utvrdi Gradac u Labinskoj dragi“ dr. Miroslav Katić (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split) kazao je da se utvrda nalazi na južnoj strani Labinske drage, gdje se Kaštelanski zaljev spaja s unutrašnjosti. Gradac je izvorno bila brončanodobna gradina, a u kasnoj antici kao refugij, u srednjem vijeku zaštita od pljački i napada. Smještaj uz rimsku cestu daje utvrdi strateški značaj, kao važnom vojnom punktu, premda se nije razvila u značajnije utvrđenje.

Nakon rasprave i stanke skupom je moderirala Paraman. U radu „Prilog topografiji ranokršćanskih kulturnih objekata u trogirskom Malom polju“ Ivanka Kamenjarin (Muzej grada Kaštela) dala je pregled ranokršćanskih kultnih objekata u Trogirskom polju. U izlaganju „Zaštitno arheološko istraživanje na predjelu Brigi u trogirskom polju“ Andreja Nađander (Kaukal d.o.o., Split), istaknula je da je prigodom građevinskih radova na predjelu Brigi, vlasnik Ivica Jakus uočio kamene ploče, ljudske kosture unutar kamene grobnice i obavijestio Konzervatorski odjel u Trogiru. U ožujku 2018. dokumentirano je 12 grobnih cjelina unutar kojih su bila četiri pojedinačna i osam višestrukih ukopa s ljudskim skeletnim ostacima. Grobovi upućuju na začetak ranosrednjovjekovne tradicije groblja na redove.

Tonči Burić (Kaštel Lukšić) govorio je o „Arheološkim lokalitetima u Kaštelima na prostoru župe Gospe od Anđela u Trogiru“, čiji se istočni dio pruža zapadnim krajem Kaštelanskog polja, nekada trogirskim Velim poljem. U ranom srednjem vijeku tu je bio veleposjed Bijaći – Sv. Marta, Bijaći – Stombrate, Baba lokva i Tarce – Sv. Vital (Sv. Klara) na Divuljama. Sveta Marta i sv. Vital dva su važna vjerska objekta u sklopu bijaćkoga veleposjeda jer nalazi predromaničke skulpture i latinskih natpisa iz tih crkava od važnosti su za ukupnu povijest Hrvatske u ranom srednjem vijeku, kao i za sučeljavanja Zapada i Istoka u Franačkom i Bizantskom Carstvu. Ti spomenici svjedoče pokrštavanje Hrvata u prvoj polovici 9. st. Uz crkvu Sv. Marte otkrivena su dva groblja iz 9. i 10. st., koja pripadaju starohrvatskom groblju. Bijaći još nisu istražen i za očekivati je otkriće još nekih spomenika, kako bi dobili potpuniju sliku o veličini i prostornom rasporedu jednoga ranofeudalnog imanja u Hrvatskoj.

U zajedničkom radu „Konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim istraživanjima crkve Sv. Jurja od Žestinja u Kaštel Novom u tijeku 2017. i 2018. godine“ Marijeta Babin (Konzervatorski odjel u Trogiru) i Jelena Tomasović-Grbić (Kvinar d.o.o. Podstrana) iznijele su nove spoznaje otkrivene u tijeku konzervatorsko-restauratorskih i arheoloških istraživanja o crkvi iz 12. st., koja se obnavlja od godine 2016.

Uslijedila je rasprava i obilazak lokaliteta crkve Sv. Marte u Bijaćima Trogir-Plano, tijekom koje su se postavljali upiti, je li taj prostor službeno zaštićen i konzerviran i, kada će se taj prostor početi istraživati, da se ne bi dogodilo da se ta zelena površina pretvori u građevinski prostor. Time je završen prijepodnevni dio zasjedanja skupa, posvećenog sv. Franji i Gospi od Anđela.

U popodnevnom dijelu znanstvenog skupa „Osam stoljeća crkve Gospe od Anđela i franjevačkog samostana u Trogiru“ u četvrtak 18. listopada u hotelu sv. Križ na Čiovu nazočio je i fra Stefano Cecchini, predsjednik Međunarodne papinske marijanske akademije u Rimu (Pontifica Academia Mariana Internationalis - PAMI).

Skupom je moderirala Marijeta Babin, a prvo izlaganje „Trogir u putopisima europskih putnika od 15. do 17. stoljeća“ održao je Krešimir Kužić (Zagreb). Istaknuo je kako se Trogir nalazi na obali Jadranskog mora, ali vrlo rijetko su zbog udaljenosti u njegovu luku uplovljavali hodočasnički i trgovački brodovi na putu iz Venecije prema ostatku Sredozemlja, te su dragocjeni pronađeni opisi putnika, od početka 15. do kraja 17. st posvećenih Trogiru i okolici.

U „Prilogu poznavanju prostora župe Gospe od Anđela u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“ dr. Dunja Babić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu), iznosi podatke o nastanjivanju i izgradnji tog prostora (gdje se spominju neki stanovnici i njihove kuće, na predjelu Vrtal), o crkvama i bratovštinama, iz arhivskih izvora i starih karata i planova.

Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fiskovć, Split) izlaganje „Kultiviranje krajobraza na području današnje župe Gospe od Anđela u 18. i 19. stoljeću“ temeljila je na arhivskim istraživanjima ostavštine Garagninovih, te donosi Garagninove teoretske ideje, skice i projekte, kako njegove vlastite, tako i čuvenih arhitekata s kojima je surađivao. Uslijedila je rasprava.

Završnim dijelom prvoga dana skupa moderirala je Irena Benyovski Latin. Stanko Piplović (Split) u izlaganju „Franjevački građevinski sklop na Travarici u Trogiru kroz prošlost“ kazao je da je samostan građen u 13. st. ali da se saznanja o prostornom izgledu temelje uglavnom na šturim svjedočenjima trogirskih povjesničara Pavla Andreisa i Ivana Lucića iz 17. st. i 16. st. Arheološka istraživanja nikada nisu vršena te se ne zna njegov točan položaj, ni sadržaji, ni raspored. Samostan je razrušen zbog Turaka, franjevci otišli, ostala crkva Gospe od Anđela, sagrađena kada u Dalmaciji cvjeta romanički stil, a rušena je i pregrađivana. Nešto konkretnije se zna o stanju crkve u 15. st, jer su na pročelju sačuvani ugrađeni ulomci iz tog doba i kip Gospe s Djetetom. Kroz stoljeća mijenjala je izgled i namjenu: samostanska, grobljanska, župna. Brojne su nepoznanice poput onih o grobovima koji su bili u crkvi, nadgrobnim pločama srednjovjekovnog i kasnijeg novovjekovnog groblja ispred crkve, o dogradnji dvodijelne crkve u 17. st., o zvonima, obnovi ili rušenju crkve u 19. st., oltarima, današnjem tornju, koru. Dokumentacija koja bi pružila podatke nije dostupna. Problem se posebno odnosi na temeljitu obnovu crkve 2007. – 2008. godine.

„Slike na dasci ‘Gospa od Anđela’ 16. stoljeće: povijesno-umjetnička institucija i tehničko-restauratorska valorizacija“ bilo je izlaganje Žane Matulić-Bilač (Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Split), koja je kazala kako je slika s prikazom Bogorodice s djetetom novootkriveni biser dalmatinskog slikarstva rane renesanse koji se atribuira uskom krugu Jurja Čulinovića, jednom od najznačajnijih umjetničkih osobnosti 16. st. Gotovo tri stoljeća izvorni prikaz bio je prekriven preslicima. Intuicijom Vanje Kovačić iz Konzervatorskog odjela u Splitu, i četverogodišnjim zahvatom (2004. – 2008.), čišćenja odstranjena sva tri sloja boje, izranjao je lijep i očuvan izvorni sloj, dovršen 2008. godine, ovom se prigodom prvi put struci i javnosti predstavlja kronologija izvedenih radova, plod istraživanja i model prezentacije slike.

Slijedila je rasprava kojom je završen prvi dan međunarodnog znanstvenog skupa.