Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u srijedu 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio šibenski biskup Ante Ivas, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Proslava je započela tradicionalnom procesijom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi.

Uz domaćina nadbiskupa Barišića te još pet biskupa, zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimira Puljića, šibenskog biskupa mons Antu Ivasa, hvarsko-bračko-viški biskupa mons. Slobodana Štambuka, dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića i kotorskog biskupa mons. Iliju Janjića, u procesiji i na slavlju sudjelovali su i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Pejo Orkić, Prvostolni kaptol, katedralni župnik i brojni svećenici, redovnici, časne sestre, bogoslovi i sjemeništarci, gradonačelnik Splita Ivo Baldasar, predsjednik Gradskog vijeća Boris Ćurković, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, njihovi suradnici, gradski i županijski vijećnici, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, branitelji, braniteljske udruge te obitelji poginulih branitelja, crkvene i humanitarne udruge, vojska, policija, viteške udruge i mnoge folklorne skupine grada i okolice.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravivši sve nazočne, one koji su bili spriječeni doći, te one koji prate misu preko malih ekrana i radija, nadbiskup Barišić je kazao da je "sveti Dujam životom i svjedočenjem, duhovno i geografski vezan uz grad Split. Generacije Splićana već 18 stoljeća svečano slave svoj godišnji zapovjedni blagdan u kojem nalaze nadahnuće svoje duhovnosti i vrjednota, kulture i tradicije, kršćanskog identiteta i postojane nade". Istaknuo je da se uz ovogodišnju proslavu spominjemo i 800 godina vratnica Dujmove katedrale, koje su plod kršćanske mudrosti i građanske kreativnosti naših davnih sugrađana, umjetnika Andrije Buvine i nadbiskupa Bernarda. "Split doista ima mnogo vrata, ali samo su vratnice naše Katedrale "sveta vrata". Kristova sveta vrata ne vode u mauzolej-grobnicu-prošlost, već sve naše ovozemne korake usmjeravaju i vode prema otajstvu života. Ukoliko kao Crkva i društvo poslušamo Krista koji reče: 'Ja sam vrata. Tko kroz mene uđe, nalazi život.', te se ohrabrimo i prođemo kroz njih, naći ćemo svjetlo koje obasjava put bolje budućnosti. A bolju budućnost prepoznajemo u vratima vjere naših obitelji, u vratima optimizma i nade naših mladih, u vratima solidarnosti i očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta", naglasio je nadbiskup Barišić.
"S nama su danas svi barjaci, pobjednički križevi ovoga grada i naroda. Od onoga koga su u staru Salonu, donijeli prvi kršćani oduševljeni Radosnom viješću Kristova križa i uskrsnuća i od onoga koga je u Salonu donio, naviještao i ondje 304. godine, za vrijeme Dioklecijanova progonstva, mučenički posvjedočio današnji svečar sveti biskup Dujam. S nama su svi pobjednički križevi naših pređa, koji su zahvaljujući svojoj kršćanskoj vjeri i svojoj Crkvi katoličkoj činili mnoga dobra, sačuvali i utvrdili hrvatsko ime, jedinstvo i slobodu naroda, omogućili razvitak kulture, umjetnosti, pismenosti, književnosti, graditeljstva. Zauzimali se za pravdu, štitili male, ugrožene i siromahe", kazao je mons. Ivas na početku svoje homilije. Primijetio je da, kao što je Krist slao svoje učenike u svako mjesto, te je i sv. Dujam poslan na naše prostore, danas taj Isusov "pođite" odjekuje u novim okolnostima, izazovima i potrebama kad se sve više susrećemo s mučnim pitanjima koja diraju cjelokupnu moralnu povijest čovječanstva. "Sve je više bezočnog zadiranja u izvorne vrijednosti i dostojanstvo ljudske osobe i ljudskoga društva, zbog čega se produbljuje moralna kriza, širi sebičnost, nejednakost i otuđenost, širi  nasilje i novi zločini. Pojačavaju se napadi na vjersku slobodu i progone kršćani. Mnogi nastoje da se vjera i Crkva ograniči na privatno i intimno područje te se odbacuje sve transcendentalno zbog čega se sve više izobličuje moralno i etičko rasuđivanje i odgoj. Europa iznutra postaje sve praznija, umire", upozorio je propovjednik i pozvao vjernički puk da preuzmu inicijativu i bez straha iziđu ususret, na raskrižja putova i uključe se u svakodnevni život ljudi, dotičući u njima Krista hrabro prihvaćajući sve opasnosti i izazove izlaska. Kazao je da nismo tek radi tradicije i parade izišli sa Svetim Dujmom na ulice grada, već zato što nam Dujam, u ime Kristovo za koje je mučenički umro,  trajno donosi uvijek živu, uskrsnu Božju Riječ Života.
U nastavku homilije ukazao je na sve lošije stanje u našem društvu i domovini. "Domaćeg je kruha sve manje, zemlja sve više zarasta u korov. Rad i radnik ponižena su i ušutkana klasa. Mnoga prirodna dobra, energenti i komunikacije u vlasništvu su i pod utjecajem interesnih i ideoloških skupina. Povijesne istine se prikrivaju i prekrajaju. Žrtve,  branitelji, njihove supruge i djeca, toliki mučni i silovani, sve se više besramno zanemaruju, obespravljuju, bivaju posramljeni, izloženi progonima i ruglu. Umjesto kulture izdašno se podupire i propagira antikultura. Učitelji su obescijenjeni, a školama kao da nije cilj odgoj nego preodgoj djece i mladih te nasilno uvođenje i nametanje hrvatskom narodu i kulturi stranih i pogubnih svjetonazora, i to suprotiv većine roditelja i učitelja", istaknuo je mons. Ivas i zapitao se da li umiremo jer su kolijevke prazne a grobovi se množe. Obitelj, brak, očinstvo i majčinstvo, prolaze kroz duboku krizu koja vodi do potpune legalizacije pobačaja i eutanazije. Odlaze nam liječnici, stručnjaci, mladi i cijele obitelji. Ohrabrio je okupljeno mnoštvo da se ne boje jer Bog i u pustinji stvara ljude jake vjere. Poručio im je da je s Ljubavlju Kristovom moguće sve tame koje nas obuzimaju raspršiti, sva beznađa razjasniti i beznadne utješiti, sve sumnje i nevjere nadvladati, svu moć i bahatost onih koji bi na bilo koji način htjeli biti bogovi bez Boga ili protiv Boga Svevišnjega, svladati. Prisjetio se i preko 35.000  mladih na susretu u Dubrovniku u kojima ovaj narod hrvatski i Crkva ima utemeljene nade u bolju budućnost. "Ponosni smo na naše mlade. Dajmo im ljudsku i kršćansku potporu. Pružimo im šansu da budu pobjednici smrti i beznađa". Homiliju je završio molitvom sv. Dujmu: "Zdravo sveti Dujme mučeniče, Splita grada zaštitniče. U tebi je naša nada, procvat svaki našeg grada. U tebi nam pomoć sva. Oče mili čuvaj, brani i zakrili nas od svakog teškog zla. Sveče mili, moli Boga da bi bili mi junaci ko i ti."

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim
sadržajima.