Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u četvrtak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Proslava je započela tradicionalnom procesijom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi.

Na početku misnoga slavlja pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravio je sve nazočne, te one koji prate misu preko malih ekrana i radija, posebno prvostolni Kaptol, katedralnog župnika, sve svećenike, redovnike, oce provincijale, provincijalke, redovnice, bogoslove, sjemeništarce i sve vjernike Splitsko-makarske nadbiskupije. U ime svih  pozdravio je Dujmovu braću biskupe koji su došli uzveličati ovo slavlje, predstavnika Svetoga Oca u Republici Hrvatskoj apostolskog nuncija nadbiskupa mons. Alessandra D'Errica, predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, hvarskog biskupa mons. Slobodana Štambuka, šibenskog biskupa mons. Antu Ivasa, kotorskog biskupa mons. Iliju Janjića, dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića, križevačkog vladiku gospodina Nikolu Kekića, bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka. Na poseban način pozdravio je ovogodišnjeg predvoditelja svetog misnog slavlja đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita mons. Đuru Hranića.

Nadbiskup je najsrdačnije na ovoj proslavi pozdravio i predsjednicu Republike Hrvatske gospođu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je ovogodišnju proslavu sv. Dujma počastila svojom nazočnošću. Isto tako, pozdravio je nazočnu gospodu ministre, saborske zastupnike, župana Splitsko-dalmatinske županije gosp. Zlatka Ževrnju, sve veleposlanike i konzule, predstavnike bratskih gradova grada Splita, predstavnike kulturnih i društvenih ustanova, vojske, policije, braniteljskih udruga, gospodarstva i sve predstavnike športskih i folklornih društava. U nastavku dodao je kako je slavlje sv. Dujma, biskupa i mučenika, najznačajniji događaj zajedništva grada Splita. U to ime pozdravio je sudomaćina slavlja gradonačelnika grada Splita gospodina Ivu Baldasara, njegove suradnike i sve gradske vijećnike, kao i sve Splićane i Splićanke te im čestitao Dan grada, a svim ovogodišnjim nagrađenim građanima pojedincima i udrugama uz čestitke uputio i svoju zahvalnost. U nastavku kazao je kako je  Sveti Dujam zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, nekoć salonitanske Crkve. " Naš sveti Dujam, svaki dan nas pažljivo promatra i prati, čuje i sluša sa svoga zvonika. Danas, na svoju svetkovinu i dan svoga grada, silazi s oltara, napušta svoju drevnu katedralu, hodi s nama u prostor našeg svakodnevlja, naših poteškoća i jadikovki, kritika i komentara, razgovora i karanja, humora i briga, tuge i veselja, razočaranja i obećanja, molitve i beštime, grijeha i skrušenost. Kroz sve to, i sa svim time, naš sveti zaštitnik vodi nas do oltara na našoj Rivi, koja danas postaje proširena Dujmova katedrala u kojoj su prisutne sve naše institucije i uloge. Osobno i zajedno želimo s Dujmom vidjeti sebe, bližnje, Split i domovinu, vedrijim pogledom, te zborno dati hvalu i pjevati slavu Bogu", kazao je nadbiskup Barišić i pozvao ovogodišnjeg propovjednika mons. Đuru Hranića  "da nastavi hvalospjevom svečano liturgijsko slavlje".

U homiliji nadbiskup Hranić  osvrnuo se na pročitani tekst u kojem Evanđelist Luka pripovijeda kako je Isus pred sobom slao dva po dva, i to ne samo dvanaestoricu apostola, nego i drugu sedamdeset i dvojicu svojih učenika. To znači, istaknuo je nadbiskup da propovijedanje evanđelja nije zadaća i poslanje samo uskog kruga apostola, biskupa i svećenika, nego da je to poslanje svih kršćana.

"Vi sami ste već svojom pojavom prvi navještaj Isusa kao Krista: u vašoj obitelji, među vašim prijateljima, kolegama s kojima radite, u tvrtki kojoj pripadate, u odboru u kojemu sjedite, u gradu i državi koju vodite, među ljudima s kojima surađujete. Svojim životnim svjedočanstvom, prisutnošću, darivanjem i radom naše je da oremo, a Isus će u našu oranicu posijati sjeme riječi Božje. Mi tako otvaramo vrata kroz koja Isus ima doći u našu sredinu. Veoma je važno, stoga, kako ćemo mi, njegovi učenici, nastupiti pred ljudima kojima smo poslani. Isus nam zbog toga daje i precizne upute i po tom Božjemu planu, kršćani su i u svakodnevnom građanskom životu i poslovima važni navjestitelji istine i milosti".  Isus misli na svakoga od nas  kada govori i poziva " Molite Gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju."  Mi smo ti njegovi radnici koje on treba u svojoj žetvi - makar nismo niti svećenici, niti časne sestre, nego smo obiteljski ljudi, koji obavljamo različite poslove da bismo si osigurali kruh svagdanji, kazao je nadbiskup.  Važnim je istaknuo kako svećenička zvanja su uključena u Isusov poziv na molitvu za radnike u njegovoj žetvi. Zato su, istaknuo je i buđenje novih svećeničkih i redovničkih zvanja, molitva za njih i zahvalnost za njih zasigurno od velike važnosti posvuda, iako neke biskupije napomenuo je  u našoj domovinskoj Crkvi, a među njima i ova Splitsko-makarska nadbiskupija, imaju relativno stabilan broj svećeničkih i redovničkih zvanja. "Gospodinov poziv na molitvu poziv je za sve nas kršćane - građane ovoga grada Splita i hrvatskog društva da Gospodar u svakome od nas zapali svetu vatru ljubavi i odgovornosti pred Bogom i pred poviješću za svjedočki navještaj evanđelja danas, u vrijeme u kojemu govorimo o potrebi nove evangelizacije raskršćanjene i sekularizirane Europe i Hrvatske u njoj u kojoj se živi kao da Boga nema i kojoj Bog nije potreban za oblikovanje i ustroj zajedničkog života, uzajamnih odnosa i zakonodavstva. Isus moli da u nama gori vatra vjere i ljubavi, kao što je gorjela u sv. Dujmu te u vjernicima njegova vremena, te su oni po svom životu i svjedočanstvu promijenili lice ovoga grada. Posebno je napomenuo "Ako je Salona već za vrijeme cara Dioklecijana imala svoga biskupa, to znači da je već tada značajan broj građana toga grada pripadao krugu Isusovih učenika, i da je ovdje bila organizirana Crkva, koja je svojim životnim svjedočanstvom bila podrška i svome biskupu, te koja je zajedno s njim, hrabro mučenički umirala. Uz biskupa Dujma, mučenički su umirali i građani kršćani ove sredine".

U nastavku homilije nadbiskup Hranić istaknuo je kako u svečarskom ozračju nadahnjujući se na hrabrom životnom svjedočanstvu progonjene Crkve, snazi duha i riječi te mučeništva sv. Dujma želimo snažnije rasti u budućnost. " Vjernici, katolici i svi kršćani koji pripadamo Isusovim učenicima trebali bismo pokazati da se i poslije dobivanja povjerenja na parlamentarnim izborima može i treba čestitije, ljudskije, poštenije na dobrobit svih, a ne samo nekih. Starješine i Isusovi učenici su i oni građani vjernici koji bivaju postavljeni u nadzorne odbore u javnim gradskim, županijskim i državnim poduzećima; predsjednici uprava i direktori; oni kojima se povjerava veća ili manja odgovornost". Ukazao je kako iskren, čestit, pošten vjernik se može naći u politici, gospodarstvu kao janje među vukovima. Njegovo poslanje uvijek pokazuje nejednakost u sredstvima, razlike između njega i mnoštva ljudi. On ide bez novca, bez trgovine glasovima i mandatima. Važnim je istaknuo kako je naša snaga u našoj slobodi, u neovisnosti o bilo kome i kako mir koji dolazi od Boga daje snagu i preobražava ljudsko srce iznutra, gradi naše identitet i izgrađuje naše zajedništvo s ljudima te više nema interesa, političkih prebjega, računice, pragmatike, kupovine, obveza koje nas uvjetuju. Taj mir  je naša vrijednost, koja se ničim ne može nadomjestiti, kazao je nadbiskup.

"Kršćanin zna da je često u manjini, svjestan je da naše hrvatsko društvo, grad Split i drugi gradovi su nepregledna polja rada. Svjestan je da je žetva velika i da će uvijek biti premalo radnika. Zna da je sredstvo u rukama Božjim i tako pristupa i djeluje. Svjestan je da uspjeh njegova djelovanja ne ovisi samo o njemu, nego i o Bogu", zaključio je nadbiskup Hranić.

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Ne samo ovim svečanim slavljem, nego i raznim drugim događanjima sv. Dujam je obogatio svoj grad. Devetnicu pred blagdan u katedrali sv. Dujma  u Godini posvećenog života predvodili su: don Mihovil Kurkut, fra Ivica Jurić, fra Žarko Relota, fra Ivica Martinović, fra Anto Pervan, o. Jozo Ćirko, fra Frane Delić, o. Stipo Balotinac.  A posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je fra Petar Klapež župnik i upravitelj svetišta Gospe Sinjske. Na misama su pjevali Mješoviti zbor župe Pomoćnica kršćana - Kman iz Splita, Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma, Zbor franjevačkih bogoslova, Zbor sestara franjevki, Zbor sestara Službenica milosrđa, Mješoviti zbor Gospe Fatimske, Zbor sestara milosrdnica i Zbor sestara Služavki Maloga Isusa, a svoje je koncerte održalo više pojedinaca i glazbenih skupina: Mandolinski sastav "Sanctus Domnio" iz Splita, Gudački kvartet, Schola cantorum iz Splita, Crkveni pučki pjevači sa Kamena i iz Vranjica. Koncert na orguljama izveo je prof. Pavao Mašić iz Zagreba. Prvog dana devetnice Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujam izveo je oratorij "Vrata vjere", kojega je uglazbio don Šime Marovića na stihove don Ante Mateljana. Prigodno predavanje  o obitelji četvrtog dana devetnice održali su bračni par Irena i Ivica Grković. Knjigu "Bolnice u Domovinskom ratu" autora dr. Vedrana Radonića petog dana devetnice predstavio je don Ante Mateljan.