Brojni hodočasnici i ove su se godine okupili uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna, kako bi zahvalili Blaženoj Djevici Mariji za njezin zagovor te molili za svoje najmilije. Svečani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Vinkom Sanaderom i ostalim svećenstvom.

U propovijedi je nadbiskup govorio o važnosti odgoja koji uključuje i povezuje čitavu društvenu zajednicu. U odgoj su uključeni svi od učenika i nastavnika, preko roditelja, kateheta, svećenika, pa do znanstvenika, kulturnih djelatnika, medija i politike. «No ipak nezamjenjiva je uloga odgojitelja s pozivom koji s informacijama i obrazovanjem svjedoče i rađaju život. Zato je jedinstven poziv oca, majke, učitelja, katehete, svećenika. Učitelji i odgojitelji životnog pristupa s ljubavlju prihvaćaju svoju djecu i učenike. Štoviše žrtvuju se za njih uvodeći ih svojom zauzetošću u logiku ustrajnosti i kulturu žrtve», naglasio je nadbiskup Barišić. Sjetio se riječi koje je bl. Ivan Pavao II. 1998. mladima i njihovim vjeroučiteljima i odgojiteljima izgovorio upravo na Gospinom otoku u Solinu: «... Ulaganje u odgoj novih naraštaja znači ulaganje u budućnosti Crkve i nacije. €¦ Mladeži je potrebno svjedočanstvo ljubavi, koja se zna žrtvovati, i strpljivosti, koja zna čekati s pouzdanjem». Međutim, odgajati je danas sve teže jer digitalni i konsumistički naraštaj ne prihvaća žrtvu niti užurbani mentalitet ne razumije postojanost i ustrajnost. Sve se želi odmah bez napora, ustrajnosti, žrtve i truda. No sva velika i važna ostvarenja naše daljnje i bliže povijesti nose upravo taj pečat. Te vrijednosti treba prenijeti novim naraštajima koji se razvijaju u mentalitetu egoizma, neodgovornosti, veza i snalaženja. Stoga, pita se nadbiskup, nije li potreban prije svega odgoj samih odgojitelja? «Samo učitelji-svjedoci mogu biti razumljivi mladima. Samo obnovljena duha moći ćemo motivirati, oduševiti, obrazovati i odgajati na svim razinama, vjerskoj, obiteljskoj, školskoj, društvenoj, odgajati za poštene i odgovorne građane kojima će biti strane veze i snalaženje, koverte i politička podobnost. Doista, samo ljubav, ljubav koja se rađa iz žrtve, sposobna je odgajati i mijenjati, inače sve ostaje samo na razini prolazne informacije», istaknuo je mons. Barišić prisjetivši se Antonia Gaudija, poznatoga graditelja katedrale u Barceloni za koju je sam ponekada znao skupljati milodare za njenu izgradnju. Obraćajući se tako jednom gospodinu reče: "Žrtvuj nešto za ovo djelo!" - "Rado", odgovori dotični, "to mi ne predstavlja nikakvu žrtvu!". Gaudi mu odvrati: "Učini da ti to bude žrtva. Povećaj iznos sve dok ti ne bude žrtva. Ljubav koja ne poznaje žrtvu nije prava ljubav već reklama sebeljublja!".
U nastavku svoje propovijedi splitski metropolit govorio je i o drugim važnim čimbenicima odgoja i obrazovanja: nedjeljno okupljanje oko euharistijskog stola, potom produžetak te božanske žrtve ljubavi obiteljski stol svakodnevnog razgovora, zajedništva, pažnje, povjerenja, ohrabrenja, prihvaćanja, molitve. «Za rast i odgoj naše mladeži nezaobilazan je stol školskih učionica za kojim se predstavljaju našim učenicima, licem i životom, toliki učitelji, nastavnici, profesori. Svi će oni biti uspješniji, ako učenicima ne samo govore što trebaju učiti, već i svjedoče zašto učiti i ponašati se ljudski. Stol odgoja ne manje važan jest stol medija. S ovog svojevrsnog stola informiraju i odgajaju nas ekrani televizora, računala, interneta. S novim tehničkim mogućnostima ubacuju nas u svoje mreže i nude nam svoje ponude. Za cjelovit i skladan odgoj mladih nužno je da mediji nadiđu logiku profita i senzacije, već radi dobra osobe, obitelji i budućnosti našega društva svoje programe usklade s vrjednotama drugih odgojnih stolova. Dakako, cjelovit odgoj uključuje sve ove stolove: Crkvu, obitelj, školu, medije, uključuje skladnost tijela, duše i duha. Potrebna je škola vrjednota, a ne ideologija», istaknuo je mons. Barišić te nastavio: «No, da bi se to u našem društvu ostvarilo, potrebno je poštivajući sve različitosti, nadići ideološke predrasude, kako one prošle tako i mladice iz njihova panja: one koje su htjele svoju pravdu bez slobode kao i ove koje žele slobodu bez istine i odgovornosti». Nadbiskup se osvrnuo i na gospodarsku krizu pitajući se ne proziva li ona i odgojitelje? «Koje vrjednote prihvaćamo, živimo i svjedočimo mladima? Nisu li materijalna dobra otklonila etičnu i duhovnu pismenost iz naših odnosa, ugrozila obitelj, tu zlatnu nit, prvu i zadnju crtu obrane života? Nismo li prihvatili relativizam bez otpora i učinili odgoj nemogućim, a isto tako obezvrijedili identitet i našu povijest? Imamo li mudrosti i uvjerljivosti reći istinu mladima da je svijet postojao i prije nas i njih? Imamo li poštenja priznati i posvjedočiti im da će svijet postojati i poslije nas? Zaboravljajući i omalovažavajući našu povijest, pa i najnoviju u koju su ugrađene žrtve života, ne niječemo li svoj identitet? Znamo li reći mladima tko smo i tko su oni? Brisanjem identiteta i zaboravom naše povijesti ne nalikujemo li najgorim đacima? A sa zaduženjima i kreditima trošeći i uzimajući od budućih naraštaja, ne ponašamo li se kao najgori starci - "poslije nas potop"?» Čini se da nisu problem mladi, nego ponajprije odrasli, ustvrđuje nadbiskup jer je reviše dugova i zaduženosti, i osobnih i društvenih. «Nije dobro radi sebičnosti dugovima opteretiti i osiromašiti budućnost i život svoje djece. Ali ima jedan dug, sveti dug, u koji bi kao roditelji i odgojitelji trebali svi duboko ući. Njega nam nudi sv. Pavao riječima: Nikomu ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite (Rim 13,8 ). Oslobodimo se drugih dugova, a iz duga ljubavi ne izađimo nikada!» - poručio je nadbiskup Barišić. Na kraju svoje propovijedi svoje misli usmjerio je Godini vjere, vremenu odgoja za novu evangelizaciju kako bismo ponovno otkrili radost i ljepotu vjere i s novim oduševljenjem živjeli i naviještali je djeci i mladima. «Ovdje u Solinu, na Gospinu otoku vrata su povijesnog ulaska našega naroda u krilo Katoličke Crkve. Majka Crkva, učiteljica i navjestiteljica Radosne vijesti, odgajala je i pratile generacije našeg hrvatskog rodoslovlja. Toliki su iz ljubavi "za krst časni i slobodu zlatnu" dali svoje živote. Svi znani i neznani svjedoci-mučenici, naši su odgojitelji u bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju. Zadužili su nas jedinim trajnim dugom: žrtvom ljubavi. U istom duhu i mi želimo živjeti i odgajati naše naraštaje skladno povezujući spomenute važne odgojne stolove u našem društvu, na dobro osobe, svih nas i naše budućnosti», zaključio je nadbiskup zazvavši Božji blagoslov i Majčin zagovor na sve učitelje i učenike. Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Vinko Sanader.
Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja i euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj. Na misi su se okupili i solinski gradonačelnik Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene, koji je sastavljen od župnih zborova iz Solina, Vranjica, Klisa, Kučina, Mravinaca te splitskoga Velog Varoša pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. Za proslavu blagdana i Dana grada Solina, Solinjani su se pripremali trodnevicom koju su predvodili don Pave Banić, don Ante Čotić i don Mladen Parlov, a proslava je završila svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup, a prigodnu je propovijed održao generalni vikar mons. Ivan Ćubelić.  Obraćajući se okupljenom mnoštvu vjernika na Gospinom Otoku dr. Ćubelić je kazao kako kršćani danas po čitavom svijetu slave rođendan Blažene Djevice Marije, a nju je Bog izabrao za svoju najbližu suradnicu: za majku utjelovljenog Božjeg Sina. Na taj način Krist i njegova Crkva već dvije tisuće godina promiču dostojanstvo žene. Nema druge vjere ili kulture koja ženu postavlja na ovako uzvišeno mjesto, svetkujući dan njezina rođenja. Stoga, kad god se događa ponižavanje žene u obitelji ili u društvu, na radnom mjestu ili u medijima, zanemaruje se Božja volja, izdaje se kršćanski duh ljudskog dostojanstva i ponižava slika Blažene Djevice koju danas slavimo, rekao je dr. Ćubelić istaknuvši da ako Gospu iskreno slavimo onda ćemo prepoznati vrednote iz njezina života i nasljedovati je jer ona je tražila i vršila volju Božju. Svoj je život shvaćala kao Božji dar pa nije tvrdoglavo ustrajavala na vlastitim egoističnim planovima. Ponizno je prihvatila put suradnje s Bogom, svjesna žrtava koje su pratile njezin pristanak uz riječi: «Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!» Upitajmo se danas na blagdan rođenja Djevice Marije: Jesmo li mi kršćani više svjedoci svetosti života ili smo jednaki onima koji ne vjeruju u besmrtnost i koji Boga ne poznaju? Pokušajmo učiniti kratki ispit naše kršćanske savjesti. Pogledajmo se iskreno u ogledalu svetosti Blažene Djevice Marije koju danas slavimo, rekao je dr. Ćubelić naglasivši kako se u svetosti Blažene Djevice Marije poglavito ističu dvije evanđeoske vrednote koje i nas podsjećaju na pravi smisao života i koje najviše znače u našoj svakodnevnici: poniznost i služenje. Želio bih da ovaj dan, nastavio je propovjednik, doista bude blagdan koji će u svima nama probuditi nadu, učvrstiti vjeru i ojačati ljubav za Boga i za ljude. Ne bojte se ni kušnja, ni napasti ovog vremena. Na muci se poznaju junaci. Sjetite se samo da su upravo na ovom mjestu Gospina otoka kroz povijest stolovale razne okupatorske vojske i bezbožne politike: osmanlijska, fašistička i komunistička. No, oblaci prolaze, a nebo ostaje. A mi danas ovdje slavimo Isusa i njegovu majku Mariju, kao potomci pradjedova koji su na ovome svetom tlu, prije više od tisuću godina, sagradili prvu crkvu nebeskoj majci. U čvrstoj vjeri i nepokolebljivu pouzdanju i danas je molimo: «Majko naše prošlosti, budi majkom i naše sadašnjosti i naše budućnosti. Dušo duše hrvatske, Isusova mati, sunce naših stradanja, ne prestaj nam sjati. Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!» - zaključio je svoju propovijed dr. Ćubelić. Tijekom mise pjevao je zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. Svima koji su sudjelovali u misnom slavlju te onima koji su pomagali u organizaciji, zahvalio je župnik Sanader. Misno je slavlje završeno himnom Lijepa naša.