U povodu otvaranja Godine vjere, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić je s vjernicima slavio misno slavlje u nedjelju 14. listopada u splitskoj katedrali sv. Dujma, a svaki je župnik toga dana s povjerenim narodom Božjim u svojoj župi, svečanim misnim slavljem i prigodnom propovijedi otvorio Godinu vjere. Na samome početku euharistijskoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uzveličao Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, nadbiskup je pročitao svoj proglas uz Godinu vjere, koji je uputio župnicima zadavši da se pročita na nedjeljnim misnim slavljima.

U svojoj je propovijedi nadbiskup Barišić protumačio evanđeoski tekst koji donosi susret Isusa i bogatog mladića (Mk 10,17-22). Mladić iskreno pita Isusa što treba činiti da bi baštinio život vječni i očituje svoju čežnju za pravim životom. Poput ovoga mladića svi mi čeznemo za ispunjenim i sretnim životom. Ta težnja za srećom upisana je u čovjekov gen. Nezadovoljstvo osjeća onaj tko je ugrožen, kojemu nisu zadovoljene osnovne potrebe dostojanstvenoga ljudskog života, nezaposleni, onaj s malim primanjima, bolesni i izolirani. Ali nezadovoljstvo često osjećaju i bogati, uvaženi, lijepi i zdravi. Oni otkrivaju da je za sretan i ispunjen život potrebno nešto više. Pitamo se koji je put sreće? To je Put koji je u naše duše upisao Onaj čija smo djeca Božja", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup. Ono što je također važno zaključiti iz spomenutoga susreta je to da mladić ozbiljno računa s Isusovom pomoći. Pristupa mu, jer je osjetio da je On onaj koji mu može dati pravi odgovor. Isus stavlja mladića pred izbor: sve što ima ili poći za Isusom. Na izboru je njegovo bogatstvo i Isus. Jedno i drugo ne ide skupa. Ako želi od Isusa primiti istinsko bogatstvo onda se mora osloboditi onoga što ga priječi, od navezanosti. Sveto pismo ne veliča siromaštvo, nego upozorava na zamke i opasnosti koje bogatstvo stavlja pred čovjeka. Kamo sreće da imamo više bogataša koji dijele svoj imetak s potrebnima, naglasio je nadbiskup Barišić dodavši da su u evanđelju neimenovani bogataši zatvorena srca, a imenovani oni koji su otvorili srce pred Bogom (Zakej, Nikodem, Matej, Josip iz Arimateje i dr.). Drugi je dio svoje homilije nadbiskup posvetio Godini vjere. "Ovo milosno vrijeme na poseban nas način poziva da propitamo i produbimo svoju osobnu i zajedničku vjeru u Isusa Krista. Vjera nije znanje ni emocija nego susret sa živim Bogom, Isusom Kristom. Zato je važno poznavati sadržaj naše vjere, koji je sadržan u Svetom pismu, u Katekizmu Katoličke Crkve i u Dokumentima Drugoga vatikanskog sabora, ali i produbljivati svoju vjeru u te sadržaje. 'Biti kršćanin' znači vjeru poznavati, slaviti, živjeti, naviještati i svjedočiti. Kao kršćani pozvani smo činiti ovaj svijet bogatijim duhovno i materijalno", poručio je nadbiskup Barišić zazvavši zagovor salonitanskih svetaca, sv. Dujma i sv. Staša.