Više tisuća hodočasnika sa Makarskog primorja, iz Neretvanske i Imotske krajine, susjednih otoka, Bosne i Hercegovine, ali i drugih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije i cijele Hrvatske, hodočastili su Majci Mariji u Lourdesko svetište Vepric, u subotu 7. rujna, uoči blagdana Male Gospe. Proslava rođendana Gospodinove, ali i naše duhovne Majke, započela od ranog jutra slavljenjem misa tokom kojih su hodočasnici mogli pristupiti sakramentu pomirenja. U 15.30 sati upriličen je križni put i molitva krunice nakon čega je, u 17.30 sati, održano središnje euharistijsko slavlje koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji sa 40-ak svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.

Toga dana u Vepricu su se, na susretu crkvenih zborova Splitsko-makarske nadbiskupije, okupilo gotovo 40 zborova koji su zajedno, pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, pjevali na misnom slavlju te ga tako učinili još bogatijim i svečanijim. Maloj Gospi, zajedno sa vjerničkim pukom, pjevali su zborovi: Sućidar , Škrape, Mertojak, Veli Varoš, Brda (Materinstva B.D.M.), Žnjan (Gospe od milosrđa) Kocunar, Sv. Frane (Obala), Strožanac, Dugi Rat, Tugare, K. Sućurac, K.Kambelovac, K. Lukšić, Solin (Svetih solinskih mučenika), Dugopolje, Podstrana, Imotski, Runovići, Proložac, Imotska Poljica, Lovreć-Opanci, Trilj, Katuni- Kreševo, Gala-Gljev, Metković(sv. Nikola), Metković (sv. Ilija), Opuzen, Makarska (sv.Marko, Makarska Kraljica Mira, Bast-Baška Voda i Vrgorac kao i pojedini zborovi iz drugih biskupija.

"Marijanska svetišta mjesta su duhovnog i povijesnog sjećanja, mjesta generacijske pobožnosti, izljeva duše i srca, zahvale i molitve. Svetišta svjedoče susret Neba i zemlje, govore o zlatnoj niti biblijskog i našeg rodoslovlja koje danas slavi Marijino rođenje - Malu Gospu, od koje se rodio Krist Gospodin", kazao je mons. Barišić na početku svoje homilije u kojoj je govorio o važnosti Marijanskih svetišta za čovjeka. Svakodnevno k Majci Mariji navraćaju mnogi da je pozdrave, da joj zahvale i mole za sebe i svoje, da joj otkriju svoje tjeskobe, izazove, križeve, ali i svoje radosti. "Doista, ovdje stvarnost života svakodnevno progovara u tolikim radosnim i umornim licima u najrazličitijim oblicima. Progovara u svemu što čovjeka može snaći, a štošta nam se grješnima i ograničenima može dogoditi. Nešto od toga je vidljivo i primjetljivo. Ali čuti šapate i tišinu srca, to može potpuno samo Majka Marija", kazao je nadbiskup te nadodao kako u svetištu, mjestu tišine riječi i govora srca, pjesme i molitve, život progovara na svome putu umora, praznine i ponora.
I naša srca često su prazna, izranjena, zatvorena, površna te nam je potrebno preobraženje, svježina i ohrabrenje. Zato je potrebno podići svoj pogled prema Srcu koje je izvor, temelj i punina roditeljske i svake iskrene ljubavi. "I božansko Srce kao i Srce Marijino je ranjavano i probodeno. Zato je izvor snage i svjetla svima nama u našim poteškoćama, ranama i križevima, jer samo ranjena ljubav je vjerodostojna ljubav. Križ je znak autentične ljubavi. Ljubav bez križa nije uvjerljiva. Ljubav bez žrtve je sebeljublje. Ljubav Srca Isusova i Marijina osposobljava roditelje, prve odgojitelje, da one geste ljubavi, glađenja po kosi i cjelivanja, znaju trajno riječju i životom prilagođivati dobi i rastu svoje djece".
Nadbiskup se, u svjetlu početka nove školske godine, posebno obratio roditeljima koje je podsjetio da njihovo blago ne mogu biti stvari, karijera, uspjeh i profit, već da su najveće blago njihova djeca. Ona su blago cijelog naroda i društva. Istaknuo je i kako su roditelji najbolji odgojitelji svoje djece, osobito kad su u pitanju moralne i duhovne vrijednosti te da država ne može i ne smije protiv volje roditelja nametati odgoj. "Država treba poštivati demokratska načela, a ne postavljati se totalitarno namećući ideološki odgoj. To bi bio povratak prošlosti za koju smo mislili da se ne će više ponavljati. Odgoj u našim školama treba biti produžena ruka roditeljske ljubavi, a ne šaka totalitarne ideologije", kazao je nadbiskup te dodao kako u tako važan mozaik odgoja i obrazovanja moraju najprije biti uključeni roditelji, a potom prosvjetni djelatnici, katehete, vjeroučitelji, ravnatelji.
Svoju homiliju nadbiskup je zaključio molitvom: "Majko Marijo, svatko od nas je dio složenog mozaika nevolja i potreba, molitve i zahvale, radosti i nade. U tom mozaiku prisutna je i nova školska i vjeronaučna godina. Blagoslovi, Majko, naš novi početak, pomozi roditeljima i svim odgojiteljima u odgovornom poslanju te prati i usmjeruj sve naše mlade na putu njihove ljudske i kršćanske zrelosti. Pomozi im otkriti blago i ljepotu vjere. Mala Gospe, daj da naši domovi i obitelji, uza sve poteškoće, s tobom i tvojim Sinom budu svetišta života, djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade".
Nakon mise uslijedila je veličanstvena marijanska procesija u kojoj je rijeka vjernika s upaljenim svijećama pjevala marijanske pjesme i upućivala svoje prošnje Mariji. Misno slavlje završilo je okupljanjem pred vepričkom špiljom, gdje im je nadbiskup udijelio svoj blagoslov.