"Kad smo se uputili na ovo mjesto gdje će biti nova crkva, zazvonila su zvona Gospe od Otoka, u najsvečanijoj formi. I dostojno je da zazvone danas u ovom trenutku kada započinjemo gradnju ovako važnog kulturno-crkvenog spomenika Bogu i čovjeku. Trebala bi zazvoniti i sva zvona u Hrvatskoj kao onog dana kada je don Frane Bulić konačno sastavio nadgrobnu ploču kraljice Jelene ovdje na ovom svetom tlu", kazao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, u petak 4. listopada, na samom početku svečanosti na kojoj je blagoslovio gradilište i početak radova nove bazilike u Gospinom prasvetištu u Solinu.

Svečanosti su nazočili gradonačelnik grada Solina Blaženko Boban, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Ivan Ćubelić, arhitekt Viktor Vrečko splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, predsjednik Gradskog vijeća Solina Renato Prkić, zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković, drugi predstavnici kulturnih i društvenih ustanova, župnik Gospe od Otoka, svećenici, časne sestre  i brojni vjernici, a program je pjesmom obogatio "Papa band".
Solinska bazilika gradi se na mjestu sadašnjeg parkirališta između Starog groblja i Doma kulture "Zvonimir". Arhitekt Viktor Vrećko, po čijem će se idejnom rješenju bazilika graditi, okupljenima je predstavio i tehničke podatke. Projekt se sastoji od dvije građevine, bazilike i pastoralnog centra. Dimenzije su 45 m dužine i 34 m širine te visine 15 m u prosjeku. Ukupna bruto površina crkve iznosi  1 100 kvadratnih metara sa 650 sjedećih mjesta. Glavni, od ukupno šest ulaza, bit će na jugozapadu.
"Ova crkva je bila san brojnih generacija. Taj san se mudrošću i zauzetošću nadbiskupa Barišića najprije 2009. godine pretočio u projekt, a evo danas i u djelo. Za mene je ovo zasigurno jedan od najzahtjevnijih arhitektonskih zadataka, ali i čast i zadovoljstvo stoga zahvaljujem nadbiskupu Barišću i njegovim suradnicima na ukazanom povjerenju", kazao je arhitekt Vrećko te pojasnio kako se njegov tim pri izradi projekta susreo sa tri izazova koja su pokušali objediniti. To su mjesto i značenje solinskog prasvetišta u hrvatskoj povijesti, liturgijski program i suvremena hrvatska sakralna arhitektura.
Gradonačelnik Boban prisjetio se boravka pape Ivana Pavla II. na Gospinom Otoku prije točno 15 godina. "Ovo je sveto tlo i najstarije hrvatsko prasvetište u kojemu solinski vjernički puk nedjeljom ili svakodnevno realizira svoje duhovne potrebe unatoč nedostatku adekvatnog prostora. Z a vrijeme misa, gotovo dvije trećine vjernika stoji pred crkvom po suncu, kiši i vjetru i neka Bog pomogne da radovi završe što prije kako bi se zajedno mogli okupljati na zatvorenom." Zahvalio je svima koji su doprinijeli početku izgradnje te poželio uspješan rad svima koji rade na realizaciji projekta.
Koliko je nova crkva potrebna pojasnio je i župnik Gospe od Otoka, don Vinko Sanader. Župa broji oko 12 000 vjernika, a postojeća crkva ima samo 200 kvadratnih metara. Tu svakodnevno na vjeronauk dolazi preko 1000 djece iz osnovne škole i oko 500 srednjoškolaca, no nemaju uvjete za sve što im se za župne kateheze potrebno pa su se često, zahvaljujući gradu Solinu, koristili drugi prostori. "Dragi župljani i ostali Božji narode, kao župnik i čuvar ovog prasvetišta s vama se radujem ovom događaju i želim vas sve pozvati da baš svaki dan zajedno molimo za uspješnu gradnju i dovršenje naše crkve. Vjerujem da Bog koji je s nama započeo ovo dobro djelo da će ga i završiti uz materijalni i duhovni pomoć svih nas pod zagovorom Gospe od Otoka koju s ponosom zovemo Kraljicom Hrvata".
"Ovdje smo rođeni i kršteni, ovdje nam je kolijevka i krstionica, i nema u Hrvatskoj svetijeg mjesta od ovog prasvetišta. Nova crkva, čija gradnja znači oživljavanje našeg krsnog saveza, svaki dan mora svjedočiti o važnosti ovoga mjesta", naglasio je nadbiskup i pojasnio da je na solinskom tlu kraljica Jelena sagradila prvu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, a ovdje je sagrađena i Crkva sv.Stjepana, crkva hrvatskih kraljeva. Ovdje su naši korijeni toliko duboki i snažni, no ono još bitnije, ovdje život i danas buja. Solin je po prosjeku godina stanovnika najmlađi grad u hrvatskoj. I toj mladosti je za budućnost potrebno ovo zdanje naše nacionalne, kulturne i vjerske povijesti, ali i budućnosti. Nadbiskup je napomenuo da je i blaženi Ivan Pavao II. znao koliko je za naš narod važno i sveto tlo na koje je došao na isti ovaj dan, 4. listopada prije 15 godina. "Otprilike u ovo vrijeme Solin je bio prepun raspjevane mladosti koja ga je čekala. Nigdje se nije toliko zadržao kao tu, pred vratima crkve, gdje je dugo klečao sabran u molitvi za sve nas. Vjerujem da se danas on, zajedno sa našim nadbiskupom Jurićem, raduje ovom događaju". Nadodao je i kako je svjestan da danas nije lako graditi, no raduje ga što će mnoge obitelji preko svojih sinova i očeva koji će raditi na izgradnji Božjeg hrama, imat svoj svakodnevni kruh. "Ovdje će svi dolaziti i po onaj drugi kruh još važniji, Kruh života, koji će se peći na žrtveniku  ljubavi, na oltaru, i svjedočiti o otvorenosti neba zemlji i zemlje nebu. Ovdje će se ljudi formirati u svojoj molitvi i duhovnosti, ovdje će rasti u odgovornosti i ljubavi prema Bogu i bližnjemu te graditi vjerničku Kristovu crkvu", zaključio je nadbiskup i izrazio nadu da se svi zajedno uskoro ponovo okupe na još većem slavlju, posveti nove crkve.