U okviru Trogirskog kulturnog ljeta uklopljen je blagdan Gospe od Karmela, koji se svečano proslavio u župi sv. Lovre u Pasikama- dijelu stare gradske jezgre. Samom blagdanu prethodila je devetnica u kojoj se vjerni puk Trogira i okolice duhovno pripremao. Svaku večer je misu predvodio drugi svećenik iz Trogirskog dekanata. Na sam blagdan, 16. srpnja, mise su održane u šest, sedam, osam, devet  i deset sati koje su predvodili svećenici iz dekanata i nadbiskupije Splitsko-makarske. Svečana koncelebrirana  sv.misa održana je u 19 sati u katedrali sv. Lovre. Tom činu je prethodila procesija  sa Gospinim kipom iz matične crkve do Katedrale kojeg su nosili članovi udruge Gospe od karmela na čelu s predsjenikom Vinkom Tomašem.

Procesiju i misno svečano slavlje predvodio je fra Petrar Lubina, urednik lista "Marija" u provinciji "Dalmatinski fratri" iz Splita uz koncelebraciju: župnika i dekana don Pavla Piplice, mons. Marinka Vidovića, don Branimira Marinovića, don Dražena Balića, don Jure Strujića, fra Nediljka Jerkana, fra Šimu Škibolu i mladomisnika koji je proveo đakonat u trogirskoj katedrali  don Ivana Đonića te pratnju župnog zbora kojim ravna maestro Mario Ugrina. Misnom slavlju nazočili su Gospini štovatelji iz dekanata i bliže okolice do Splita, među kojima je bio gradonačelnik Trogira Ante Stipčić koji pjeva u župnom zboru, dogradonačelnik Radovan Slade Šilović zadužen za kulturu kao i čanovi i simpatizeri Udruge Gospe od Karmela koji su svečano okitili gospin kip zlatom te novosašivenim ruhom, kao i portal matične crkve lovorom i ranim grođem crnog kardinala.

U propovijedi fra Petra Lubina jedan od napoznatijih Mariologa u Hrvatskoj je govorio o svetištu u Fatimi te napomenuo da smo prošli u procesiji ulicama ovog lijepog gada moleći i pjevajuči marijanske pjesme, sa strane su nas promatrali strani turisti i sigurno su se pitali što to mi slavimo  - slavimo blagdan Gospe od brda Karmela. Bro Karmel je zeleni lanac u Isusovoj domovini tik do Sredozemnog mora. To zeleno brdo privlačilo je mnoge proroke poput Ilije i pobožne ljude koji su tu proživljavali posebne duhovne trenutke u osamljenosti u zajedništvu s Bogom.To je uhvatilo zamaha u križarsko doba u 12. st. kada  se jedna zajednica zrelih muškaraca okupilja  oko špilje u kojoj je živio Ilija prorok i tu kraj crkvice posvećenoj BDM-i - najstarijeg gospinog svetišta na svijetu koje se spominje oko 300-te godine. Žive u špiljama, a okupljaju se oko Gospe na molitvu u kojoj vide svoju sestru koja će im pokazati kako se pristiže Isusu, a još više duhovnu učiteljicu i majku koja će im biti putokaz kako do Isusa doći i s njime zauvjek ostati. Upravo ta zajednica zrelih muškaraca proziva sebe braćom BDM-e od brda Karmela. Od tada se poćinje širiti štovanje prema BDM-i upravo pod nazivom Gospa od Kalmela, Gospa Karmelske ili Gospa od brda Karmela. Ta pobožnost dolazi na europski kontinent, gdje Gospa postaje nadahnuće tolikima i putokaz kako će doći do Isusa.Karmelićani promiću na poseban način njezino štovanje kao što je u Trogiru bila Bratovština Gospe od Karmela, a danas Udruga Gospe od Karmela. Oni u svijetu okupljaju tolike, učlanjujući ih u škapularsku bratovštinu kako bi živeći u duhu Karmela u blizini BDM-e i oni sami postali što bliže Isusu.

Majka Isusuova nazire se već u karmelskoj duhovnosti već u onom oblačiću koji se pojavio nakon suše od  tri godine i šest mjeseci, kada je iz toga oblačića pala rosa po Isusovoj domovini te donijela blagoslov i veliki urod. U tome Karmelićani gledaju sliku BDM-e koja je kao oblačić donijela rosu ovome svijetu, a ta rosa je Krist, Gospodin, Bog naš Spasitelj koji je u vremenu postao čovjekom jedan od nas da bi nam pokazao put prema Ocu, prema nebu jer mi smo na ovoj zemlji hodočasnici.

Štovati Isusovu majku pod imenom Gospa od Karmela, znači težiti prema vrhuncu jednoga brda  koje se naziva brom bogoslužje Isusom Kristom. Naš cilj na ovoj zemlji je upoznati Boga, Njega uzljubiti, toliko mu se približiti da bi se mogli naći u Njegovoj slavi i zajedno ostati. Zato upravo Isus dolazi da bi nam pokazao put prema nebu i On je taj vrhunac prema kojem moramo svi težiti,  ali penjati se uz brdo zahtjeva napor i snagu. Čovjek je po svojoj inertnosti sklon da od toga odustaje jer ne zna što ga na vrhuncu čeka. Slavlje današnjeg blagdana je upravo u tomu da u BDM-i prepoznamo onu koja će nam biti putovoditeljica i pokazati nam kako se penje prema vrhuncu brda, prema Isusu Kristu i kako se u njemu biva sretan u vremenu u kojem god  se mi nalazili i u kraju u kojem god  živjeli.

U našoj Domovini vidimo u zadnje vrijeme  toga što nam nije drago, malo toga što nas potiće i diže nam krila. Usprkos tomu, vjernik ne smije izgubiti nadu i gleda uvijek prema naprijed, prema vrhu na kojem je Krist Gospodin sa zastavom uskrsloga koji naš narod predvodi već 14 stoljeća i nitko nas nije uspio pokoriti i svladati. Zato se ne treba bojati ni u današnjem trenutku. Teško je vidjedti mnoge mladiće i cure koji se teško odlućuju za brak te postaju stari momci i cure. Još je teže vidjeti bračne parove koji se odlučuju za jedno ili dvoje djece. Kad sve to sažmemo, nisu  nas uništili nikakvi neprijatelji već 14 stoljeća, je li moguće da ćemo svojom šktošću i povlačeći se, uništiti sami sebe - vjerujemo da to Gospa neće dopustiti. Bl. Alojzije Stepinac klicao je:"Dok moj hrvatski narod bude štovao majku Božju, ne treba se bojati za njegovu budućnost".  Imamo svjedoćansto iz svježeg vremena - Ivana Pavla II., nedavno proglašenim svecem. U 23 godini ostaje bez brata i sestre te bez oca i majke  - sam, ali ga je otac kad mu je bilo desetak godina nakon mamine smrti doveo pred gospin ottar i pokazao mu 'ovo je tvoja majka' te to velikodušno prihvatio. Zato je svoje papinstvo posvetio njoj - Gospi. Zbog toga je bio neumorni navjestitelj radosne vijesti do zadnjeg trenutka svojega života.
Nikome na ovoj zemlji ne ide onako kako namjerava, ako nije napravio 'račun s Gospom' poput onoga Turčina koji je htio ubiti papu Ivan Pavla II.  jer je on Gospu prihvatio za svoju majku. Zato i mi poput Ivana Pavla II. prihvatimo Gospu kao svoju majku koja će nas štiti na ovoj zemlji i biti nam putokaz ka Isus Kristu da bi bili s Njim u Božjem kraljevst u vije vijekova, zaključio je fra Petar Lubina,

Župnik don Pavao Pilica pred kraj misnog slavlja zahvalio se svim svećenicima koji su predvodili devetnicu kao i jutarnje sv. mise, kao braći svećenicima koji su koncelebrirali na ovoj svečanoj misi.  Posebno se zahvalio predvoditelju misnog slavlja fra Petru Lubini koji je kao vrstan Mariolog ohrabrio vjerni puk poučnim riječima, kao i mladomisniku don Ivanu Đonliću, koji je u prošlu nedjelju rekao svoju mladu misu u Stobreću te će na sv. Lovru u Trogirskoj katedrali predvoditi večernju sv. misu, kao i Karmrlićanima koji su svojim programom uveličali ovaj blagdan.

Porocesija je nastavila put preko rive gdje joj se pridružila Trogirska  limena glazba. Sva crkvena zvona u gradu su zvonila kada je Gospin kip prolazio blizu njihovih zvonika. Ovu godinu Gospa je posebno pozdravljena sirenama kruzera vezanih u trogirskoj luci uz rivu, posebno je to napravo kruzer sv. Katarina iz Opatije koji je gromkim i dugotranim sirenama pozdravljao Gospu dok njen kip nije unešen u matičnu crkvu.

Fra Petar Lubina koji je napisao knjigu "Marija majka Isusuva i naša majka" i jedan od najpoznatijih Mariologa  u crkvi Gospe od Karmela je zahvalio puku i Karmelićanima što su ga vratili 50 - 60 godina natrag u djetinstvo jer  je on rođen u župi Gospe Karmelske i radovao se na današnji dana kao i oni. - Djeca se nigdje ne osjećaju ugodnije, nego kad su okupljena oko majke, tako i mi danas i večera oko nebeske Majke, kojoj neka bude hvala za sve, a vas neka prati Božji blagoslov i njezin zagovor da možete vedro gledati prema budućnosti, prema vrhu brda - Kristu koji nas čeka sve okupiti u nebeskom kraljevstvu na svojoj gozbi.

Na trgu Gospe od Karmela nastavljena je "Pućka veselica"  za domaće i strane posjetitelje, koju je organizirala Udruga Gospe od Karmela - besplatno: pečene srdele, vino i sok u glazbu "Cima" benda do kasno u noć.