Mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, u četvrtak, 14. svibnja., na blagdan Uzašašća, predvodio je euharistijsko slavlje u crkvi Gospe Sinjske povodom održavanja međunarodnoga znanstvenog skupa o 300. obljetnici slave obrane Sinja 1715. godine uz Gospin zagovor.

Na početku euharistijskog slavlja gvardijan fra Petar Klepež pozdravio je nadbiskupa Barišića, vikara Provincije fra Antu Udovičića, sudionike međunarodnoga znanstvenog skupa, braću svećenike i vjernike, a potom je izrazio radost i zahvalu za sudjelovanje o. Nadbiskupa u ovom velikom događaju u crkvi i samostanu Gospe Sinjske.

Uvodeći u slavlje mons. Marin Barišić zahvalio je na pozdravima i pozdravio vikara Provincije, o. Gvardijana, o. Župnika, braću svećenike, profesore i vjernike naglasivši kako se u ovoj jubilarnoj godini pripremamo i kulturno ali i duhovno. "Danas, na svetkovinu Uzašašća, slavimo temelj slavlja Uznesenja blažene Djevice Marije u nebo. Kristovo uzašašće i Marijino uznesenje su povezani. To povezuje i nas jer je to nada za naše uzvišenje", rekao je o. nadbiskup, i nadodao kako "u tom duhu želimo slaviti današnju svetkovinu".

"Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa€¦i postao čovjekom €¦ I uzašao na nebo", tim riječima iz Vjerovanja započeo je propovijed mons. Barišić, a potom istakao kako je Isus kroz četrdeset dana pripremao svoje učenike za novu prisutnost među njima. Zanimljivo je, nastavio je o. Nadbiskup, kako izraz u Djelima apostolskim "dok su blagovali" ima svoje posebno značenje. Naime, Gospodin je s njima razgovarao, ali je bilo teško da učenici prihvate njegove riječi i da te iste riječi uđu u njihovo srce jer oni postavljaju pitanje "Gospodine, hoćeš li uspostaviti kraljevstvo?". Tim pitanjem učenici se vraćaju u prošlost, a Isus im želi otvoriti pameti i srca za novu prisutnost. Kako nas Luka izvještava, Isus ih pokušava vezati uz njegove riječi i djela, ali se učenici vežu uz zemaljsko. Isus pokušava učenicima govoriti o životu kao cjelini, a ne samo o pojedinim trenutcima iz prošlosti. Međutim, učenici žele zemaljsko kraljevstvo koje je u suprotnosti sa željom Gospodina koja je došao ostvariti kraljevstvo povezanosti Boga i čovjeka, rekao je o. Nadbiskup, i nastavio kako Gospodin zna kakav je i što je čovjek jer je i sam prošao iskušenja moći, umišljenosti i oholosti. Zato Gospodin "dok su blagovali" želi svoje učenike nadahnuti svojom riječju mudrosti, bogatstva i prisutnosti što Isus pokušava i danas u slavlju euharistije. Gospodin želi da budu zajedno, da žive vjeru i s Gospodinom i međusobno jer se inače može dogoditi da će netko govoriti kako je Petrov ili Pavlov ili Apolonov, tj. ako nema zajedništva onda nastaju podjele i svađe. To zajedničko "blagovanje" je važno kako bismo ostvarili Gospodinu želju "bit ćete mi svjedoci". "Zašto nismo?", upitao je o. Nadbiskup, i nadodao kako nismo svjedoci "jer ne dopuštamo da Gospodin bude u našim životima svojom ljubavlju i jer ne otkrivamo bogatstvo slave u povezanosti s Isusom". Naime, učenici su bili 'zagledani u nebo', ali Isus želi da budemo zagledani u naše međuljudske odnose koji su otrovani i ugroženi te je stoga te odnose potrebno liječiti i hrabriti. U takvom svijetu Isus želi da budemo njegovi svjedoci, "svjedoci ljubavi, solidarnosti i sebedarja kako bi svaki čovjek doživio puninu ostvarenja na ovom ljudskom hodočašću". Blažena Djevica Marija hrabrila je vjernike 1715. godine, naši djedovi i bake svjedočili su tu majčinsku pomoć i povezanost s Bogom. Zahvaljujući hrabrima vojnicima i našim djedovima i bakama mi danas možemo biti ovo što jesmo. Međutim, ova jubilarna proslava "poziva nas da ne slavimo samo prošlost, tj. vjernost i svjedočanstvo Crkvi i svome narodu naših predšasnika, nego nas poziva da se osnažimo njihovim primjerom hrabrosti i vjere za budućnost". Na kraju propovijedi o. Nadbiskup je naglasio kako bi želio da uz ovaj jubilej doživimo "zajedništvo" koje se najviše osjeća u vrijeme ugroženosti, a u mirnim vremenima tražimo neprijatelje. "Nisu dobre podjele i sukobi, ne stvarajmo neprijatelje jer ionako imamo mnogo problema. Želio bih da ovi naši jubileji, i jubilej Oluje i jubilej Gospe Sinjske, budu jubileji zajedništva i međusobne povezanosti".