Vjernici župe sv. Stjepana pod borovima sa splitskih Meja proslavili su 50. obljetnicu postojanja svoje župe u petak, 16. lipnja euharistijskim slavljem koje je  u zidinama drevne benediktinske bazilike na Sustipanu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s župnikom i gvardijanom samostana sv. Frane na Obali fra Žarkom Relotom te ostalim svećenicima konventualcima.

"Pedeset godina je lijepa obljetnica koju još nazivamo zlatni jubilej. Možemo kazati da je, biblijski gledano, svaka 50. obljetnica milosna godina (7*7=49). Stoga trebamo još žarče zahvaliti Gospodinu za sva primljena dobra i milosti koje nam je udijelio kroz proteklo vrijeme. U zajedništvu s nebeskom Crkvom danas s nama slave toliki benediktinci, koji su Boga slavili u ovoj bazilici, potom nadbiskup Frane Franić, koji je utemeljio ovu župu, prvi župnik fra Ambroz Vlahov i brojni miljenici Božji", kazao je na početku misnoga slavlja nadbiskup Barišić čestitavši im zlatni jubilej.

U svojoj je propovijedi nadbiskup podsjetio na povijest toga lijepog i svetog mjesta. Na starom splitskom groblju Sustipan naleze se ostaci srednjovjekovnoga benediktinskog samostana i bazilike koji se u povijesnim izvorima prvi put spominje u 11. stoljeću. Samostan Sv. Stjepana bio je najugledniji splitski samostan, a opatiju su u srednjem vijeku darivali hrvatski kraljevi Petar Krešimir lV., Dmitar Zvonimir i Stjepan ll. Trpimirović, dok je posljednji član hrvatske vladarske loze Trpimirovića tu našao i konačno utočište. Na tim ostacima 1814. godine podignuta je župna crkva Sv. Stjepana. Za njenu gradnju zaslužan je rektor splitskoga Nadbiskupskog sjemeništa don Nikola Didoš, o čemu svjedoči natpis na nadvratniku crkve, jer su 1699. godine dobra sustjepanske benediktinske opatije pripala, odlukom Svete Stolice, tek osnovanom splitskom sjemeništu. 

Uz crkvu je od 1826. uređeno prvo gradsko groblje izvan gradskih zidina, koje je u vremenu od 1959. do 1961. uništeno, a dio kostiju prebačen je na novo gradsko groblje Lovrinac. Uništavanjem sustipanskoga groblja nepovratno su izgubljena brojna umjetnička djela i spomenici, a mali dio koji je spašen pohranjen je u Muzeju grada Splita. Nadbiskup Franić osnovao je ovu župu 1967. godine.

Osvrnuvši se na biblijska čitanja mons. Barišić je govorio o riječima sv. Pavla koji kaže da blago vjere nosimo u glinenim posudama. U tom je surječju naglasio da je ova premalena i na neki način neprikladna crkva na Sustipanu glinena posuda u kojoj se slavi Gospodin i sakramenti, u kojoj se sluša Riječ Božja i u kojoj vjernici rastu u vjeri. Dodao je da je svatko od nas glinena posuda, ograničena i grešna, obilježena Gospodinovim križem i smrću, ali i snagom uskrsnuća.

U svjetlu evanđeoskoga teksta koji donosi Isusov "Govor na gori" progovorio je o bračnoj vjernosti, preljubu i rastavi naglasivši da je preljub "agresija na savez ljubavi i vjernosti". Upozorio je da preljub započima u srcu. Slikovito je usporedio ljudsko srce s vrtom kazavši: "Ljudsko je srce slično vrtu. Ukoliko je ograđen i zaštićen, njegovan i uređen lijep je i ugodan za život. Ako je bez ikakve ograde i zapušten te se u njemu nalaze sve vrste životinja neugodan je, a počesto i opasan. Stoga je potrebno odstraniti ono što narušava ljepotu i sklad. Vjernost i stabilnost braka je civilizacijski doseg." Dodao je kako "Krist ima jednu zaručnicu - Crkvu i živi u monoganom braku". Na kraju svoje propovijedi pozvao je vjernike da se permanetno obrazuju poput benediktinaca čije je geslo "Moli i radi" dodavši "i studiraj".

Zahvalu mons. Barišiću i svima koji su uzveličali slavlje uputio je župnik i gvardijan fra Žarko Relota. Nakon misnoga slavlja, koje je pjevanjem uljepšao mješoviti župni zbor, upriličen je prigodni domjenak.

Župa sv. Stjepana pod borovima u početku je obuhvaćala područje Meja, te Sustipan i zapadni dio splitske luke. Kasnije su joj granice proširene na franjevački samostan na Obali i okolno područje zvano Šperun te sada ima oko 3800 stanovnika. Ove godine imala je oko 40 prvopričesnika i krizmanika, oko 30-ak sprovoda i 100-ak krštenja. Za proslavu 50. obljetnice postojanja pripremala se bogatim duhovno-kulturnim programom.