Nakon toga je fra Ante Branko Periša, koji je postavio izložbu, govorio o povijesti franjevačkih božićnih jaslica.

Ovo je prigoda da se prisjetimo kako je započeo slikoviti Božić u obliku jaslica kao pobožno uprizorenje Isusova utjelovljenja. Složit ćemo se da je prvu kolijevku za Isusa izradio sv. Josip kada je zajedno sa zaručnicom Marijom pronašao utočište u štali kod pastira iznad Betlehema. Tada se dogodio prvi živi Božić.

Kršćanski su umjetnici često oslikavali događaj Isusova utjelovljenja. Tako je nastalo bezbroj božićnih likovnih djela.

Prvo slikovito uprizorenje Isusova utjelovljenja potječe od pape Siksta III., koji je 432. u bazilici Svete Marije Velike u Rimu podigao špilju, sličnu onoj u Betlehemu.

Prve božićne jaslice, koje su preteča današnjih, i smatraju se početkom štovanja kolijevke Isusova rođenja, postavio je 1228. papa Nikola IV. u istoj bazilici u Rimu, pet godina nakon sv. Franje.

Kako spominje njegov životopisac Toma Čelanski, sv. Franjo bio je prvi začetnik božićnih jaslica kao kršćanske pučke pobožnosti. Za njega je Božić bio «svetkovina nad svetkovinama». U zanosnom nadahnuću prve žive jaslice uprizorio je sa svojom braćom 1223., kao polnoćno bogoslužje, u špilji kraj mjesta Greccio u blizini Asiza. Pozvao je prijatelja Ivana i zamolio ga da mu «brižljivo pripravi… uspomenu na ono Dijete koje je rođeno u Betlehemu».

Kao uspomenu na ovaj događaj, papa Honorije III. odobrio je franjevcima štovanje božićnih jaslica. Pobožni običaj iz franjevačkih crkava prenesen je i u druge redovničke zajednice, tako da se proširio po svim crkvama, a kasnije i u katoličkim obiteljima.

Tako je katolička obitelj Šarić, odnosno otac Eduard, u Splitu njegovao pobožni običaj uprizorenja božićnih jaslica sa svojom suprugom i djecom. Upravo zahvaljujući obitelji Šarić, koja je u skromnom stanu čuvala više od 30 božićnih jaslica u različitim veličinama, uspjeli smo uprizorili 12 motiva, koristeći obiteljsko figurativno bogatstvo koje se očitovalo u bezbroj božićnih likova, kao i u čarobnim štalicama, kućicama, kulama, tvrđavama, mostićima…

U ime franjevačke obitelji na Dobromu, hvala obitelji Šarić na svesrdnoj darežljivosti; tako će i naši štovatelji Gospe od Zdravlja u Splitu moći osjetiti neobični božićni ugođaj u samostanskom izložbenom prostoru promatrajući dvanaest različitih prizora u dužini od 15 metara, rekao je fra Ante Branko Periša u svom obraćanju.