Uskrs 2011.

U vremenu sve zasićenijeg medijskog prostora, s mnoštvom vijesti i događaja raste i naša ravnodušnost prema njima. Novosti dolaze i prolaze, žute i stare. Samo one vijesti i događaji koji nas se osobno tiču, oni nas zanimaju i pokreću. Braćo i sestre, danas slavimo vijest koja nije prolazna, koja je trajna i stalna, ozbiljna i radosna, osobna i univerzalna, ljudska i božanska. Raspeti Krist uskrsnu! Doista, nema radosnije vijesti koja zavrjeđuje našu pažnju, zahvaća naš um i srce, od događaja kojeg danas slave svi kršćani svijeta.

    Događaj Kristova uskrsnuća temelj je svih naših slavlja i izvor svih naših nada. Uskrs nije tek važan datum kalendara, već najvažniji događaj u povijesti ljudskog roda. Izvor života nije ostao u vlasti smrti. Krist uskrišen od mrtvih, više ne umire, smrt njime više ne gospoduje“ (Rim 6, 9). Zato vas radosno pozdravljam pozdravom kojim uskrsnuli Gospodin onog prvog jutra iznenadi svoje učenike: Mir vama! Svoj mir upućuje i nama danas. Događaj prvog dana u tjednu novi je ključ čitanja našega života i smrti u vremenitosti i u vječnosti. Ljubav je pobijedila – slavimo Uskrs! 

1. Govoreći o ljubavi, koliko je ljubav važna i snažna u našim odnosima, starozavjetna Pjesma nad pjesmama, kaže: „Ljubav je jaka kao smrt“ (Pj 8,6). Snagu ljubavi uspoređuje sa snagom smrti, koja naizgled pobjeđuje i ljubav i život. Neizbježna smrt bila je i jest naš trajni izazov. I naša tehničko-znanstvena civilizacija nemoćna je pred smrću. Samo umiranje čini manje bolnim, a smrt ostaje. Toliki su se u povijesti, umirući za svoja uvjerenja, hrabro nosili pred smrću, ali samo je Krist pobjednik nad smrću.

    Razmišljajući o Kristovom uskrsnuću u svojoj novoj knjizi, Sveti otac papa Benedikt XVI., kaže: „Naravno da ne može biti nijednoga suprotstavljanja onome što je jasna znanstvena danost. U svjedočanstvima o uskrsnuću, razumije se, govori se o nečemu što se ne pojavljuje u našemu iskustvenom svijetu. Govori se o nečemu novom, do tada jedincatomu – o novoj dimenziji stvarnosti koja se očituje. Postojeće se ne osporava. Štoviše, kaže nam se: postoji jedna dimenzija više od onih koje do sada poznajemo. Je li to u proturječju spram znanosti? Može li stvarno postojati samo ono što je uvijek postojalo? Ne može li postojati ono što je neočekivano, nepredočivo, novo?

    Ako postoji Bog, ne može li onda stvoriti i novu dimenziju ljudske stvarnosti? Zar stvorenje zapravo ne čeka ovaj konačni i najviši 'mutacijski skok'? Sjedinjenje konačnoga i beskonačnoga, sjedinjenje čovjeka i Boga, pobjedu nad smrću?“ Da, to su izazovna pitanja pred tajnom otvorenog i praznog groba. Zar ova i slična pitanja nisu bila i Petrova i Ivanova, pa i naša danas?

Uskrs nam svjedoči istinu: ljubav nije jaka kao smrt; ona je jača od smrti! Bog je ljubav, i njegova je ljubav jača od smrti. Gospodnje je to djelo! Djelo i ime njegove ljubavi jest uskrsnuće: Kristovo uskrsnuće i po njemu naše uskrsnuće! No, možemo li mi danas, razočarani poslije tolikih ideologija i diktatura istina, a potom zatvoreni u relativizam protiv svake istine, biti otvoreni ovoj sudbonosnoj evanđeoskoj istini? U svakom slučaju, istina Isusovog uskrsnuća ne nameće se nasilno, već se svjedoči i naviješta u ljubavi i slobodi, poštujući dostojanstvo svakoga čovjeka – kao što ga je Krist poštivao. Uskrsli Krist, susrećući svoje učenike, želi podijeliti novost i dar svoga uskrsnuća već ovdje i sada, s nama živima, a ne tek u konačnoj ostvarenosti poslije smrti, kad se pojavi Krist, život naš, u slavi (Kol 3, 4). Znakovi njegove pobjede, izlaska i oživljavanja iz različitih oblika zarobljenosti groba i smrti, stvarni su i proročki znakovi naše zemaljske i nebeske nade.

    2. Prepoznatljivi i proročki znakovi pobjede Kristove ljubavi nad smrću očituju se u našoj stvarnosti, a poglavito u sakramentu njegove ljubavi - u bračnom savezu i obiteljskom zajedništvu. Brak i obitelj po svojoj naravi svjedoče uskrsnu dinamiku ljubavi. Ljubav utemeljuje obitelj iz koje se rađa novi život. Uskrsna novost živi u obiteljskim vrjednotama darovanosti, besplatnosti, povjerenja, odgovornosti, ljubavi, nade... I samim rađanjem novoga života, obitelj brani društvo od groba i smrti; unosi u društvo temeljne vrjednote zajedništva, pravednosti, međusobnog povjerenja, odgovornosti i solidarnosti.

    Obitelj spašava čovjeka i društvo od stalne opasnosti da se ne svedu samo na trgovinu, cijenu i prodaju robe. Koliko god je važno kao sredstvo, ipak bračno i obiteljsko zajedništvo se ne temelji na trgovini, već na daru i darovanosti, ne na količini novca, već na snazi ljubavi i povjerenja, bitnim odrednicama uskrsne novosti života. Obitelj je stoga zdravi temelj i snažni pokretač društva, najisplativije unutarnje ulaganje i najvrjednije bogatstvo humanog, zdravog i uspješnog društva. U tom smislu, obitelj zavrjeđuje svu pažnju naše društvene zajednice; ako ne iz poštovanja, onda iz nužnosti; ako ne iz uvjerenja, onda iz dogovora. Doista je potrebno opredijeliti se, podržati i promicati kulturu, da ne kažem kult obitelji, na svim društvenim razinama.
    
    3. Poštovane obitelji, osobito mlade obitelji! Uskrsli Krist želi biti s vama i među vama sa svojim križem i uskrsnućem, u vašim poteškoćama, ljubavi i nadi. U životu nas ne nosi obična ljubav i nada, već zajedno s njima i Kristova uskrsna ljubav i nada. Kaže se da ljudska nada posljednja umire. Možda je negdje već umrla. Međutim, Kristova uskrsna nada ne zavarava i njegova ljubav ne umire. One nas nose i s njima nadvladavamo osobne, obiteljske i društvene poteškoće.

     „Budućnost čovječanstva je u rukama onih koji budu znali budućim pokoljenjima pružiti razloge života i nade“ (GS 31). Uskrsli Krist je naša nada! I lakše ćemo izaći iz  svih kriza ako u svjetlu pobjede ljubavi nad smrću otkrijemo svetost obitelji i posvjedočimo je mlađim naraštajima. On koji reče: „Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta“ (Mt 28, 20), želi biti s nama i boraviti na našoj kućnoj adresi. Zajedno s nama želi dignuti kamen s grobova naših zamrlih odnosa i pokopanih nada. Želi biti s nama da se ne zatvorimo u egoizam potrošačkoga mentaliteta i izrabljivanja drugih. Pomaže nam da u braku i u obitelji ne zašuti razgovor, a progovore optužbe, da drama rastave nikada ne razapne bračnu ljubav i ne učini grob od bračnog i obiteljskog zajedništva.

    U vremenu tolikih izazova, dobro smo svjesni svojih poteškoća i ograničenja. Potreban nam je susret s izvorom ljubavi, s pobjednikom nad smrću. Gdje ga možemo naći i susresti? Prije svega, uskrsloga Gospodina susrećemo u nedjeljnom euharistijskom slavlju u zajedništvu braće i sestara u vjeri. Doista, euharistija i brak-obitelj najdublje su povezani. Euharistija je slavlje uskrsne ljubavi, novoga saveza. I brak je također savez ljubavi, utemeljen pred oltarom Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Nedjelja je tjedno slavlje Uskrsa. Raspeti i uskrsli Krist, prisutan u otajstvu kruha i vina, otvara nam oči duše i srca da ga mognemo prepoznati jedni u drugima, a osobito u onima koji oskudijevaju kruhom. U tom svjetlu, Krist nas podsjeća: „Što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40).     
    Oče, majko, uz nedjeljnu svetu misu, izvor i osvježenje vašeg zajedništva, život traži i svakodnevnu molitvu: molite jedno za drugo i molite sa svojom djecom! Molitva nas drži uspravne na nogama da ne padnemo, molitvom držimo jedno drugo za ruku, molitvom jedno drugom prenosimo Božju ljubav da snaga uskrsloga Krista zagrijava naša srca i teče našim venama. Doista, nedjeljno euharistijsko slavlje i svakodnevna molitva, pravi je popis pučanstva i svjedočenje u današnjem vremenu svoga kršćanskog identiteta.   

    4. Je li moguće biti kršćanin u našem društvu? Svjedočiti vjeru u Kristovo uskrsnuće privatno i javno, osobno i zajedno? Stvarnost nas ponekad zbunjuje i obeshrabruje. Na prvi pogled nam se to čini gotovo neostvarivim.
    Draga braćo i sestre, u Godini obitelji, želim vam danas svima biti blizak s radosnim ohrabrenjem i osobnim iskustvom. Događaj Kristova uskrsnuća poziva nas i ohrabruje da je biti kršćanin ne samo moguće, već radosno i lijepo. Kristova pobjeda ljubavi nad smrću na djelu je među nama u tolikim svjedocima, pojedincima i obiteljima, po njihovoj odgovornosti i solidarnosti u Crkvi i u društvu.

    Toliki svjedoci uskrsloga prisutni su u našoj stvarnosti, ali ih ne primjećujemo ili im ne poklanjamo dužnu pažnju. I ne samo to, uskrsli Gospodin i nas same traži i poziva za svoje glasnike i svjedoke pobjede života u našoj sredini. U ovome trenutku čudnih osuda, neka nas nepravde ne podijele, a poteškoće ne obeshrabre. Opće dobro neka nam bude iznad sebičnih interesa. Budimo svi zajedno kao jedna obitelj u svojoj župi, gradu i u čitavom hrvatskom društvu. Neka i nas pokreće i nosi na putu Isusovih učenika Petra i Ivana, ista Radosna vijest Prvoga dana u tjednu. Neka nas svojom snagom ponese dalje od blagoslovljene hrane, pisanica i tradicije. Ljubav Krista uskrsloga puno nam je bliža od tolikih naših pitanja i sumnji.

    Neka uskrsli Gospodin blagoslovi sve naše obitelji, sve one koje čeznu za potomstvom, one koje su u strahu za budućnost svoje djece, kao i srca svih onih koji se plaše rođenja novoga života, da budu svjesni da je ljubav pobijedila smrt.      S geslom Zajedno u Kristu, naći ćemo se na susretu sa Svetim ocem papom Benediktom XVI., čiji nas radosni pohod 4. i 5. lipnja u Zagrebu želi ohrabriti i učiniti još više kao obitelj koja vjeruje i svjedoči novost Kristova uskrsnuća: da je ljubav jača od smrti. Svim obiteljima, a osobito mladencima čiji će savez ljubavi i vjernosti u ove dane blagosloviti uskrsli Gospodin, njima i svima vama, u Domovini i svijetu, kličem: Krist uskrsnu! Doista uskrsnu! Aleluja!

 Marin Barišić

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit te predsjednik Komisije HBK za dijalog sa Srpskom ...
„Danas započinjemo korizmeno vrijeme, vrijeme dubljeg ulaska u Pashalno otajstvo. Gospodin živi u nama i za nas u ...
U povodu Svjetskoga dana bolesnika koji se slavi na blagdan Gospe Lurdske u četvrtak, 11. veljače, misno slavlje u ...
Na blagdan Gospe Lurdske i 29. Svjetski dan bolesnika, u četvrtak 11. veljače, misno slavlje u kapelici Sv. Josipa u ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je župnicima i upraviteljima župa odluku kojom ih ovlašćuje da ...
U prigodi posvete nove kapele Gospe Lurdske na Križinama u Splitu, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je, u utorak, 9. veljače u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, gosp. ...
Sjednica dekana Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u velikoj vijećnici Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, u ...