„Ovoga trenutka moje misli idu prema vječnom gradu Rimu i prema našem Splitu u koji sam imenovan apostolskim upraviteljem, počevši danas u 12 sati. Idu mi misli prema papi Franji, jer ovo je također znak njegovog povjerenja. Iz poslušnosti i zahvalnosti prihvatio sam tua obvezu. Makar sam se, iskreno govoreći, radovao mirnim danima nadbiskupa u miru. Isto tako razmišljam i o mom predšasniku, mons. Draženu Kutleši, koji se premješta u Zagreb. Želim mu blagoslovljene dane i blagoslov u svakom pogledu, u radu na novom polju Zagrebačke Crkve. Ovoga trenutka mislim i na svećenike, moje prve suradnike koje od srca pozdravljam, sve Bogu posvećene osobe, sve vjernike laike, a osobito obitelji i mlade. Svoju službu, koja ne mora biti dugačka, ne znam koliko će trajati, ali svakako, volio bih, rekao bih, odraditi je onako kako Crkva traži. U tom smislu, preporučam se toplo u molitve svećenicima i Bogu posvećenim osobama, a osobito onima koji trpe i pate; neka svoje trpljenje i patnju prikažu Gospodinu za blagoslov naše nove Nadbiskupije, splitsko-makarske“ rekao je mons. Puljić u prvoj reakciji o svom novom imenovanju.

„Služba apostolskog upravitelja je, možemo reći, privremenog karaktera, ali sa svim ovlastima jednog biskupa koji preuzima punu obvezu i ovlasti u onome što biskup u jednoj biskupiji čini“, pojasnio je apostolski upravitelj Puljić.

Nadbiskup Puljić upitan je i je li ga iznenadilo imenovanje pape Franju za tu novu službu?

„Pa iznenadilo me. Iznenadilo me u smislu jer sam se zaista opustio i htio živjeti u miru, kako bih rekao. I baviti se poslom kojim sam se već na neki način i do sada posvećivao, a to je pisanju, čitanju. Ovaj zadatak prihvatio sam kao jedan povjereni zadatak i s te strane ponovno zahvaljujem papi Franji na povjerenju. I nadam se uistinu da ću i u narodu Božjem koji mi je povjeren naći potporu i razumijevanje“, rekao je mons. Puljić.

Upitan seli li živjeti u Split, nadbiskup je rekao: „Pa selim se, neću reći, skroz. Selim se povremeno, ako smijem tako reći. Ne znam, vidjet ću, možda se i preselim određeno vrijeme, s nadom da to neće dugo trajati“.

Zaključno, mons. Puljić je rekao: „Split mi nije nepoznat. U Splitu sam bio tri godine kao student teologije. U Splitu sam počeo studirati teologiju. Ostao mi je Split zaista u lijepom sjećanju, ne samo kao grad uz more, nego zbog dinamike koju Split pokazuje i u svom navijanju za svoga Hajduka i zbog životne dinamike koju Split možda ima osobito istaknutu, u odnosu na druge primorske gradove. S te strane, ne idem kao ‘tuđinac’, idem u neki svoj grad gdje sam proveo svoju mladost i s lijepim uspomenama vraćam se ponovno u lijepi grad Split“.

-------------------------------

Mons. Želimir Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, kao peto dijete od oca Ivana i majke Ane rođ. Raguž.

Osnovnu školu počeo je pohađati u Blagaju i Mostaru, a završio je u Požegi gdje su mu se roditelji preselili. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku (1962. – 1966.).

Nakon završene mature upisao je teološki studij u Splitu (1966. – 1970.) a nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Urbaniani. U Rimu je 1978. postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije na Lateranskom sveučilištu.

Uz studij teologije, završio je i fakultet Odgojnih znanosti na Salezijanskom sveučilištu u Rimu gdje je doktorirao iz psihologije na Papinskom salezijanskom sveučilištu 12. ožujka 1980. godine.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. u Rimu. Po završetku studija i povratku iz Rima na Katoličkoj bogosloviji u Sarajevu vršio je službu prefekta studenata (1978. – 1980.), prefekta studija (1980. – 1986.) i rektora bogoslovije (1986. – 1989.).

Na teologiji predaje kolegije Opća psihologiju, Psihologija religije i Katehetika.

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990., kad je i preuzeo službu upravljanja biskupijom.

Nakon dvadesetogodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije 24. travnja 2010. godine.

U subotu, 14. siječnja 2023., na uočnicu Svetkovine svete Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj (Prot. br. 1583/2023., od 12. siječnja 2023.) obavijestila je kako je prihvaćeno odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića. Sukladno kanonskim propisima, od subote, 14. siječnja 2023., mons. Želimir Puljić je umirovljeni zadarski nadbiskup.

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je više službi: bio je član Stalnog vijeća HBK (1996. – 2002.), predsjednik Vijeća za obitelj (1991. – 1998.), član Komisije za Hrvatski zavod ‘Sv. Jeronima’ u Rimu (1997. – 2002.), član Komisije za uređenje odnosa s državom (1996. – 2002.) te njen predsjednik (1999. – 2002.).

Službe mons. Puljića pri HBK su i predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra (od 1998. g.), predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu (od 6. ožujka 2002.) te član Biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom.

Mons. dr. Želimir Puljić je član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 29. rujna 1995. godine.

Bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993. – 1995.) te član Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku (25. siječnja 2005. – 31. ožujka 2009.).

Izdavačka djelatnost mons. dr. Želimira Puljića

Uz brojne članke i studije objavljene u hrvatskim časopisima, uredio je i objavio mnoge knjige: Josip Stadler, Sarajevo (1989.); Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Sarajevo (1991.); Vatikan i Dubrovnik, Dubrovnik (1994.); Častimo te križu sveti, Dubrovnik (1997.); Euharistija izgrađuje Crkvu, Dubrovnik (2000.); 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik (2000.); Josip M. Carević – dubrovački biskup, Dubrovnik (2002.); Obitelj – snaga Crkve i naroda, Dubrovnik (2004.); Rođeni iz ljubavi Kristove, Dubrovnik (2010.), Zadarski govori i razgovori, Zadar (2015.) u kojoj su, povodom 25. obljetnice njegove biskupske službe, objavljeni govori i razgovori, izjave, propovijedi i nastupi u vrijeme Puljićeve službe zadarskog nadbiskupa od travnja 2010. do prosinca 2014. godine.

Zatim, knjiga Djeliteljima svetih tajni: prigodne propovijedi uz 30. obljetnicu biskupskog posvećenja, Zadar (2020.), Monografija ‘Dubrovnik je odsada i moj grad – pastirski pohod Ivana Pavla II.’, Zadar (2022.), Monografija “Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama” povodom desetogodišnjeg predsjedanja mons. Puljića Hrvatskom biskupskom konferencijom, Zadar / Zagreb (2022.).

Svećeničko, biskupsko, teološko i znanstveno djelovanje nadbiskupa Puljića predstavljeno je i u dva vrijedna izdanja drugih autora.

Dr. Jakša Raguž priredio je knjigu „Ohrabri se, narode moj! – Djelovanje biskupa dubrovačkog mons. dr. Želimira Puljića u razdoblju pada komunizma i Domovinskog rata 1990. – 1993.“.

Godine 2015. izdan je Zbornik znanstvenih radova ‘U jedinstvu, slobodi i ljubavi’ koji je priredio mons. dr. Tomo Vukšić. Izdavači toga Zbornika su Zadarska nadbiskupija, Dubrovačka biskupija, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i Teološko-katehetski institut u Mostaru – to su sve crkvene ustanove u kojima je mons. Puljić djelovao kao svećenik i profesor, kao biskup i nadbiskup 25 godina.

Kao zadarski nadbiskup, mons. Puljić je od 2019. do 2022. ukoričio i kao knjižice priredio 14 stručnih izdanja u nakladi Nadbiskupskog ordinarijata Zadar u kojima razmatra crkvene i društvene teme, pojedina područja i prigode smatrajući ih potrebnima dodatnog teološkog, duhovnog, crkvenog i društvenog razmatranja ponuđenima javnosti. Nazivi tih izdanja su:

Zahvalno sjećanje na Branimirovu godinu (2019.), Crkva nije na putu ili usput, već je pozvana biti subjektom povijesnih zbivanja (2020.), Ivan Pavao II. podupirao je opravdane težnje Hrvata za slobodom i neovisnošću (2020.), Svjedok teškog prijelomnog razdoblja 20. stoljeća – Uz 100. obljetnicu rođenja zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka (1919.-2019.) (2020.), 59. svećenički dan Zadarske nadbiskupije – Vrana, Vodič za svećenike u prigodi svećeničkog dana (2020.), Mnogima su ratne nevolje oduzele mir dušama njihovim – uz 30. obljetnicu stradanja u Škabrnji (2021.), Godina Svetog Josipa (2021.), Sredozemlje (Mediteran) – mjesto susreta i mira (2021.), Idite k Josipu (2021.), 45. katehetski dan Zadarske nadbiskupije: Odgoj u vjeri izraz je Božje naklonosti i povjerenja“ te Kateheta – animator i odgojitelj djece i mladih (2021.), Ne bojte se! Otvorite širom vrata Kristu! – serijal nadbiskupa Želimira Puljića uz 100. rođendan Karola Woytile (2021.), Sjećanje na dane tjeskobe i ponosa koji ne blijede – uz Dan branitelja (2021.), Raduj se, zemljo Hrvatska! Uz 10. obljetnicu slobode hrvatskih generala (2022.) te Europa – osobito ozemlje na kartama svijeta (2022.), izdanje povodom ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.

Geslo i grb mons. Želimira Puljića

Nadbiskupsko geslo umirovljenog zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića glasi ‘Unitas, libertas, caritas – jedinstvo, sloboda, ljubav’.

To znači – U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav. Jedinstvo je prva i temeljna riječ koja daje prostora slobodi, a hrani se ljubavlju koju nam je raspeti naš Otkupitelj posvjedočio svojim životom.

Nadbiskupski grb mons. Želimira Puljića sastoji se od štita iznad kojeg se nalazi nadbiskupski galero šešir. Iza štita nalaze se biskupski znakovi: štap – pastoral, mitra te dvostruki križ.

Ispod štita nalazi se lenta s geslom nadbiskupa na latinskom jeziku. U pozadini štita je grb dubrovačkih boja u naizmjence crveno srebrnim poljima. To simbolizira povezanost s Dubrovnikom odakle je mons. Puljić došao nakon dvadesetogodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji.

U sredini štita je Branimirov križ iz Nina što sadrži višestruku simboliku. Nin je staro biskupsko sjedište i sjedište hrvatskih narodnih vladara. Za vrijeme kneza Branimira u Ninu papa Ivan VIII. 879. godine priznao je Hrvatsku kao suverenu državu. U to vrijeme u Ninu je stolovao biskup Teodozije.

Stoga je Branimirov križ simbol ne samo Zadarske nadbiskupije, nego i cjelokupne povijesti i kršćanske kulture hrvatskog naroda, potvrđene vjernosti hrvatskog naroda Svetoj Stolici i Petrovom nasljedniku.

Tom vjerom i kulturom obilježena je povijest i Dubrovačke biskupije iz koje je mons. Puljić došao u Zadar kao 69. zadarski nadbiskup i 113. pastir Zadarske Crkve u 17 stoljeća njenog postojanja, kao i Zadarske nadbiskupije kojoj je odlukom pape Benedikta XVI. bio poslan u Zadar ‘predsjedati u ljubavi’.

Tako je u grbu dobio tzv. dvostruki nadbiskupski križ koji se u umjetnosti inače stilizira s dvije poprečne grede, za razliku od dosadašnje jedne koju je imao kao biskup.

Pokraj nadbiskupskog križa na grbu nalaze se mitra i pastirski štap. Ispod grba upisane su riječi Unitas, libertas, caritas, što je biskupsko geslo mons. Želimira Puljića.