Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu proslavilo je u četvrtak, 8. prosinca svoju nebesku zaštitnicu Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, koja već tri stoljeća svojim zagovor prati bogoslovske naraštaje.

Tom prigodom, svečano misno slavlje u bogoslovskoj kapeli predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem, dekanom KBF-a u Splitu fra Anđelkom Domazetom, odgojiteljima i profesorima.

Čestitajući svima blagdan nadbiskup je istaknuo da sve što znamo o Blaženoj Djevici Mariji je nedovoljno da bismo u cijelosti shvatili otajstvo njezinoga Bezgrješnog začeća i vidjeli plan u Božjim očima. „Molimo Gospodina da nam pomogne shvatiti koliko je velik ovaj događaj za ljudski rod“, kazao je nadbiskup Barišić.

Ovogodišnji je propovjednik đakon don Luka Stipinović govorio o ulozi Blažene Djevice Marije u Božjem planu spasenja i otkupljenja svih ljudi. Govoreći o poslanici Efežanima koja objavljuje Božji plan spasenja svih ljudi u Kristu, naglasio je da grijeh praroditelja nije izazvao srdžbu zbog kazne prvog grijeha, „već ljubav i milosrđe po kojima Otac objavljuje praroditeljima radosnu vijest spasenja koju od tog trenutka stavlja u pogon da se u punini vremena ostvari. Otac tim riječima očituje svoju Očinsku ljubav kojom zakriljuje i štiti svoju dječicu od zmijinih ubilačkih nasrtaja, i daje naslutiti da će potpuna pobjeda nad zmijom doći po ženi. To jedinstveno mjesto, ta jedinstvena Žena jest Majka onoga komu je Otac povjerio djelo spasenja.“

Istaknuo je da Marija biva uvedena u otajstvo Krista po anđelovom navještenju koji je pozdravlja kao „milosti puna“. Ona razmišlja o tim riječima koje „otkrivaju Božji plan koji se u tom trenutku njoj otkriva, a ujedno kroz te riječi jasno vidi  tko je ona u očima Boga Oca. Marijino meditiranje i duboko kušanje tih, Anđeoski objavljenih riječi prepoznajemo u njenom Veliča koji pokazuje kako je Marija bila jako svjesna svoje uvučenosti u misterij spasenja utjelovljenja Sina Božjega, i još svjesnija kako taj misterij nju nadilazi.“ Nadalje je đakon podsjetio da je u otajstvu Krista Marija prisutna već „prije postanka svijeta“ jer ju je „Otac izabrao za majku svoga Sina, a zajedno s Ocem izabrao ju je Sin, povjeravajući je odvjeka Duhu Svetosti. Ona je na sasvim poseban i jedinstven način sjedinjena s Kristom pa je stoga isto tako odvjeka ljubljena od Oca u tom istom 'Sinu ljubljenome' s Ocem istobitnomu, u kojemu se usredotočuje sva slava milosti. U isto vrijeme je ona savršeno otvorena i otvorena ostaje ovom 'daru odozgor'.“

Da bi navještaju svoga poziva Marija mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću, naglasio je don Luka dodavši da je Božje izabranje Marije moćnije od svakog iskustva grijeha i „neprijateljstva“ kojim je označena čovjekova povijest te da u toj povijesti Marija ostaje znak sigurne nade. U tom je surječju naglasio da je blagdan Bezgrješnog začeća BDM „utjeha svima nama: predodređenje nije u tome da smo podložni nekoj sudbini. Predodređeni smo biti ljubljeni od Gospodina i po njemu moći ljubiti jedni druge.“

Prigodnim riječima na kraju misnoga slavlja obratio se rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu mr. don Boris Vidović.

Nakon euharistijskoga slavlja i zajedničkoga blagovanja, održana je tradicionalna utakmica između bogoslova i sjemeništaraca u kojoj su pobijedili bogoslovi. U popodnevnim satima u velikoj bogoslovskoj dvorani upriličena je svečana akademija. Bogoslovi su izveli glazbeno-scenski prikaz „Priča o pozivu – kratki ljetopisi“, koji kroz osam priča govori o životu jednoga svećenika od njegova začeća pa do smrti, kroz otkrivanje poziva, odgovor, življenje i predanje Bogu. Predstavu su pripremili odgojitelji s bogoslovima kojih je u bogosloviji 42. Cjelovitom programu nazočio je i nadbiskup Barišić, odgojitelji u Bogosloviji i Sjemeništu, profesori i studenti KBF-a, dijecezanski bogoslovi i bogoslovi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, isusovački novaci sa svojim odgojiteljima, sjemeništarci i redovnice te mnogobrojni gosti.