Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom zadušnicom, koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u nedjelju 30. rujna u Gatima održana je komemoracija u povodu 70. obljetnice pokolja 96 civila (toga poljičkog mjesta i okolnih sela), što su ga počinile združene snage talijanske vojske i četnika u Drugom svjetskom ratu. Komemoracija pred crkvom svetoga Ciprijana održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a nazočili su joj brojni uglednici iz javnoga i političkog života, među kojima i predsjednikov izaslanik, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Lovrić, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, omiški gradonačelnik Ivan Škaričić, saborski zastupnik Ante Babić te veleposlanica Republike Italije u Hrvatskoj Emanuela D'Alessandro.

U propovijedi se nadbiskup Barišić zapitao "zašto šutimo pred zlodjelom" te istaknuo da se Gatima 1942. nije dogodila tragedija nego "nešto strašnije - dogodilo se zlodjelo i zločin". "Ovaj zločin je samo detalj grubog mozaika od 1941. do 1945. Možda nećemo pogledati i ne možemo registrirati te vapaje, nepravdu, duboke jame, tamu. Kao ljudi i vjernici to ne možemo olako prihvatiti i ne možemo se olako pomiriti s onim što se ovdje dogodilo", kazao je nadbiskup Barišić. Smatra da se tu radi o "složenoj ljudskoj nevolji" koju treba sagledati cjelovitije i dublje te da na žrtve u Gatima i drugim sredinama ne treba gledati navijački, ali ne i zaboraviti žrtve. "Ovo nije športsko društvo niti stranačka pripadnost. Sramotno bi bilo slaviti svoje pobjede gdje su 'drugi' žrtva i ne želimo na takav navijački način pristupiti ovom ovdje tragičnom i užasnom događaju", rekao je ponovivši kako je potrebno prijeći granicu "mi" i "oni", "naši" i "oni drugi" te da su to i kršćanske vrijednosti o kojima je i Isus govorio. "Ove podjele pripadnosti su opasne kao i monopoliziranje dobra, da je dobro ono što mi činimo, a drugi što čini to je zlo. Pa zar je dobro ako naši čine zlo?", upitao je mons. Barišić. Kazao je kako vjeruje da je došlo vrijeme za cjelovitije sagledavanje zločina. "U svima nama kao da postoji dimenzija demonska, kao da nam je svima potreban egzorcizam, oslobođenje od tih demona. Ako ih budemo prenosili opteretit ćemo budućnost, potreban nam je ovaj moment egzorcizma našeg srca da budemo otvoreni istini", kazao je.
Nadbiskup je kritizirao postupke sadašnje vlade u vezi s žrtvama rata i poraća te je pozvao na unutarhrvatsko pomirenje. "Vjerujem da je poštene i objektivne ljude malo zabrinuo događaj kada je hrvatska vlada skoro dokinula ured za ispitivanje žrtava Drugoga svjetskog rata, posebno poraća. Mislim da to nije dobro", rekao je nadbiskup Barišić, koji smatra da vlada "nije dobro učinila kad se želi povući s obilježavanja žrtava na Bleiburgu, simbolu 900 jama širom Hrvatske". "Nisam stručnjak za ova pitanja ali kao čovjek i vjernik želim reći svoje mišljenje: opasno bi bilo pomiriti se s drugima preko granice i na svoj način, evo, reći - idemo se pomiriti i izgladiti ono što je bilo kroz povijest. Mislim da to ne bi bila iskrena pomirba. Ne mogu ljubiti bližnjega na daljinu ako ne ljubim svoga bližnjega u svojoj obitelji i sredini. Zato, čini mi se da je potrebna ovo pomirenje naše unutarnje. Ako se ono ne dogodi, sve je drugo u opasnosti, to je privid i nije iskreno", poručio je splitsko-makarski nadbiskup. Kazao je da je za "unutarnje naše pomirenje" potrebno da se više humaniziramo i budemo više ljudi, otklonimo ove demone od sebe i ove kategorije "mi", "oni", pa čak i lutanja našeg društva. Jer ako to ne nadiđemo, ne možemo učiniti bitan korak koji je važan za nas i budućnost novih naraštaja, istaknuo je nadbiskup Barišić. Izrazio je želju da se naše društvo gradi "malo brže, odgovornije , slobodnije i poštenije", a to je moguće, dodao je, ako plaće radnika neće biti "zadržane i uskraćene".
S velikim zanimanjem pratilo se izlaganje Andrije Pivčevića, posljednjega živog svjedoka toga tragičnog događaja, koji je ustvrdio kako rehabilitacija Draže Mihailovića vodi stvaranju novih četnika, i to u Srbiji koja ih ionako, kako je rekao, ima dovoljno. Omiški gradonačelnik Škaričić istaknuo je da žrtva Hrvata poginulog u poraženoj vojsci ne smije biti manja od žrtve Hrvata poginulog u pobjedničkoj vojsci. Nakon mise nadbiskup Barišić blagoslovio je spomen-grobnicu na groblju u Gatima u čast 96 nevinih žrtava.