"Danas slavimo svetkovinu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnicu našeg Centralnog bogoslovnog sjemeništa. Ovaj veliki dan predstavlja važan događaj za naše spasenje jer svi smo obilježeni dimenzijom grijeha i tu istinu o sebi nije lako prihvatiti. Zato želimo ovu tajnu u adventu zajedno slaviti jer od Marije počinje bolji život", kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodeći svečano euharistijsko slavlje za svetkovinu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u ponedjeljak, 9. prosinca 2013. godine u kapeli Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu. U suslavlju je sudjelovalo 24 svećenika među kojima su bili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i rektor CBS-a u Splitu mr. don Boris Vidović, odgojitelji bogoslova i profesori. Svima njima nadbiskup Barišić je, na početku misnog slavlja, čestitao njihovu nebesku zaštitnicu, a potom je svoje pozdrave uputio i đakonima, franjevačkim bogoslovima, isusovačkim novacima, sjemeništarcima, studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta i svim podupirateljima CBS-a.

Prigodnu homiiliju održao je đakon Ivo Bezina koji je o Majci Mariji govorio  iz dva kuta, 'odozgor' jer "je u prvome času svojeg začeća bila je posebnom milošću i povlasticom svemoćnog Boga unaprijed sačuvana neokaljanom od svake ljage iskonskoga grijeha" (DS 2083), ali i 'odozdol' jer je kršćanski puk od samih početaka uzor za svoj svakodnevni vjernički život pronalazio promatrajući Marijine ljudske vrednote: skrovitost, samozatajnost, poniznost, blagost, obazrivost, vjera, predanje i ustrajnost. "Ovo prividno proturječje u načinu na koji prilazimo Mariji moguće je nadići. Nadišla ga je sama Marija. Evanđelje koje danas slušamo otkriva Mariju kao Božje stvorenje koje u sebi savršeno pomiruje sve ono što dolazi odozgor i odozdol. Pomirenje se ostvaruje duboko u njezinoj nutrini. Marija nam tako pokazuje da se istinski odnos s Bogom ne događa niti samo odozgor, niti samo odozdol, nego iznutra", naglasio je đakon. Osvrčući se na čitanja kazao je kako u oči upada razlika Adamova i Marijina stanja pred Bogom. Adam je odvojen od Gospodina jer je ispao iz milosti Božje, a Marija je 'našla milost u Boga', i zato je 'Gospodin s njom'. Ona je našla ono za čim je cijelo čovječanstvo tragalo još od Adama. Uspjela je naći milost u Boga, ali samo zato jer je Bog nju prvi pronašao, pogledao, izabrao i zaogrnuo. Tako i u anđelovom 'Ne boj se Marijo!' već odzvanja 'ne boj se!' upućeno cijelom ljudskom rodu. Razlog anđelovog dolaska objava je Božjeg milosrđa, objava koja je već i početak ostvarenja.

U nastavku homilije đakon je ukazao na činjenicu da Marija nije samo pasivni primalac Božjih djela već aktivni izvršitelj i suradnik: ona će začeti, roditi i nadjenuti ime utjelovljenom Bogu. Marija sebe shvaća kao Božju suradnicu u ovome svijetu upravo zato jer se do kraja prihvaća kao Božje stvorenje. Ona u sebi odražava istinu o čovjeku kao slici Božjoj koji je od samoga početka bio pozvan kao Božji suradnik u djelu stvaranja i proslave života." Odgovorom 'Evo službenice Gospodnje' Marija priznaje i prihvaća svoje stvarno stanje službenice koje dolazi odozdol, od istine da je samo stvorenje; a odgovorom 'neka mi bude po riječi tvojoj' prihvaća biti stavljena u jedno novo stanje po milosti koja dolazi odozgor. I ovdje pronalazimo dvije temeljne istine koje dijelimo s Marijom: prvo, Marija je stvorenje kao i mi, i dijelila je s nama ovaj isti svijet obilježen grijehom; i drugo, Marijin životni put nerazumljiv je i neodvojiv od Božjeg ulaska u svijet u Isusu Kristu. Svaki je kršćanin po krštenju stavljen u jedno novo stanje, stvoren je nanovo, odozgor", poručio je đakon i zaključio da je Marija kao izvršitelj Božjeg plana milosrđa, u zajedništvu sa svojim Sinom ujedno i Božji milosni dar čovječanstvu, a posebno kršćanima. Bog nam je daje kako bi od nje imali konkretnu pomoć, kao što su je imali Elizabeta, učenici u Kani galilejskoj, cijela prva Crkva i mi danas.

Na kraju slavlja kojeg je pjevanjem obogatio zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, okupljenima se obratio rektor mr. don Boris Vidović koje je na prisutnosti zahvalio biskupima, svećenicima i svim dionicima slavlja te Bogu i Majci Marji koja ih vjerni prati u njihovom pozivu. Nakon zajedničkoga blagovanja održana je tradicionalna utakmica između bogoslova i sjemeništaraca, a u popodnevnim satima u velikoj bogoslovskoj dvorani upriličena je svečana akademija za bogoslove, sjemeništarce i goste. U prvom dijelu bogoslovski klapa izvela je nekoliko pjesama, nakon čega je uslijedio scenski prikaz "Križ ili strah" kojeg su izveli bogoslovi.