Na blagdan blaženog Augustina Kažotića, 3. kolovoza, svečano je u samostanskoj crkvi sv. Dominika u Trogiru proslavljena 700. obljetnica blaženikove smrti. Euharistijsko slavlje predvodio je apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić, a u koncelebraciji su bili: provincijal Hrvatske dominikanske provincije Uznesenja BDM fr. Slavko Slišković, starješina trogirskog samostana fr. Petar Galić, trogirski dekan don Vinko Sanader, fr. Jozo Čirko te još desetak svećenika. Misi su, između ostalih, nazočili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader te predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Josip Matković.

Misi je prethodila procesija kroz grad (oko Pasika) s blaženikovim relikvijama i kipom koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela uz pratnju svečanih barjaka, samostanskog Zbora bl. Augustina Kažotića te mnoštva vjernika iz Trogira i okolice.

Osvrćući se u uvodnom dijelu homilije na život i pastoralni rad bl. Augustina Kažotića, mons. Puljić je kazao: „Životopisci su se natjecali kako opisati njegov svestrani pastoralni život i rad. Isticali su da je 'sredio' liturgijske knjige, obnovio i osposobio sjemenišnu školu u Zagrebu, strogo pazio na duhovno dobro kao i na materijalne potrebe svojih vjernika, zalagao se za školovanje nadarenih mladića, obilazio prostranu biskupiju i neumorno propovijedao te sudjelovao na Općem saboru u Vienni u Francuskoj. Zbog svetosti, velike kulture i snažne rječitosti uživao je ugled među ugarsko-hrvatskim biskupima. Ali, životopisci spominju i kako je tijekom biskupske službe u Zagrebu (1303.-1322.) doživio i puno nepravdi od domaćih plemića. Ukratko bismo mogli reći da je današnji svetac bio poznati trogirski dominikanac, splitski i pariški student, zagrebački i lucerski biskup, prosvjetitelj, prijatelj siromašnih i odbačenih. Bez pretjerivanja moglo bi se reći da je ovaj skromni i nedovoljno poznati Trogiranin postao jedan od 'velikana hrvatske povijesnice', koji je zadužio Zagrebačku biskupiju i Crkvu u Hrvata svojim brojnim djelima neprolaznoga značenja”.

Cijelu propovijed pročitajte ovdje!

Mons. Puljić je u nastavku homilije govorio o Augustinovim značajnijim djelima: utemeljenju katedralne škole; rješavanju crkvenih problema Zagrebačke biskupije preko biskupskih sinoda; izgradnji hospicija i prihvatilišta za putnike i siromašne kod svoje katedrale.

Poručivši kako ga je papa Klement XI. proglasio blaženim 1702. godine, mons. Puljić je naglasio: „Kako je lijepo i ugodno slušati i čitati ovako pozitivne stvari o našim ljudima. Pogotovo kad znamo da smo u govoru i razgovoru o drugima skloni iznositi uglavnom ono najlošije, crno i negativno. Evo, pred nama je sin roda našega koga je duhovno resila velika učenost, zapažena dobrotvornost i iskrena pobožnost. Ponizna učenost, zapažena dobrotvornost i iskrena pobožnost jest troplet po kojem prepoznajemo, cijenimo i poštujemo ovoga nedovoljno poznatog Hrvata koji je u svoje vrijeme uživao veliki ugled među klerom i ondašnjim hrvatskim i mađarskim biskupima. Malo je poznato da je bio dobar organizator crkvenog pjevanja i tvorac 'Zagrebačkoga obreda', pa ga je 'Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika' proglasilo svojim zaštitnikom. Povjesničari poput Galvana Fiamme i Mihe Madijeva, koji su bili njegovi suvremenici, zapisali su da je bio 'vrstan propovjednik i učenjak s osobitom erudicijom. Uz to bio je obdaren dobrotom i drugim ljudskim vrlinama, te imao izvanredno suosjećanje za siromahe i obespravljene'”.

„Dobrota je evanđelje društva i norma Kraljevstva Božjeg. Ona nas uči kako se brinuti o drugima bez interesa i kamata i kako 'ljubiti bližnjega kao sebe samoga'. No, kako govoriti o dobroti i altruizmu u svijetu koji gubi osjećaj za pravdu i solidarnost, za tuđu čast i dobar glas?! Kako graditi civilizaciju ljubavi u svijetu koji sliči više Darwinovoj džungli u kojoj preživljavaju samo najjači?! Kako promicati i stvarati civilizaciju dobrote i ljubavi među onima koji poznaju samo 'zakone uspješnosti i brzine', a ne prihvaćaju žrtvu, samozataju, finoću i dobrotu. Današnjem svecu nije bila poznata 'logika uspjeha', već kršćanska vrijednost služenja, ljubavi i dobrote. Poznato je da su veliki učitelji duhovnosti imali 'oštro oko i milosrdnu dušu za konkretne ljude', poput Isusa koji je 'prošao zemljom čineći dobro' i apostola Pavla koji potiče svoje Kološane neka se 'zaodjenu u milosrdno srce, dobrostivost, blagost i strpljivost' (Kol 3, 12-14). Dobro se toga prisjetiti uz blagdan sveca koji je bio 'zaogrnut u milosrdno srce i dobrostivost', pa postao prepoznatljivim kao milosrdni Samarijanac svoga vremena. 'Bože, ti si biskupa Augustina obogatio apostolskim duhom da se posveti službi siromaha i odgoju duhovnih zvanja. Daj da i mi prožeti tim duhom ljubimo što je on ljubio i u djelo provedemo što je naučavao'”, zaključio je mons. Puljić.

Na kraju slavlja starješina fr. Petar Galić zahvalio je mons. Puljiću na predvođenju slavlja te svim nazočnim svećenicima, članovima Udruge Gospe od Karmela, zboru, članovima dominikanskog Trećeg reda, nazočnim vjernicima i hrvatskoj policiji koja je osiguravala red pri održavanju procesije.

Ovogodišnja proslava započela je devetodnevnom duhovnom pripravom, a mise posljednja tri dana devetnice predvodili su: fra Marko Mrše, fra Marinko Vukman i fr. Slavko Slišković.