Župa sv. Nikole b. - Otrić-Strugeotric sv nikola

Adresa: Otrić-Struge, 20342 Otrić Seoci

Telefon: (020) 695-694

 

Župnik: don Domagoj Jelača

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (nedjeljom - od 1. rujna do 15. lipnja)

Mali Prolog / Pozla Gora - u 8.15 sati;
Kobiljača - u 9.30 sati;
Otrić-Seoci - u 11.00 sati (blagdanima u 10.00 sati)


LJETNI RASPORED
(nedjeljom - od 15. lipnja do 1. rujna)

Mali Prolog / Pozla Gora - u 8.00 sati;
Kobiljača - u 9.30 sati;
Otrić-Seoci - u 11.00 sati (blagdanima u 10.30 sati)

Radnim danom su svete mise prema dogovoru s vjernicima.

Povijest

Prvi stanovnici ovoga kraja bili su stari Iliri od kojih su se sve do danas sačuvale gomile i gradine. O srednjovjekovnoj nazočnosti hrvatskog stanovništva govore nekropole stećaka koje se nalaze na nekoliko mjesta na području ove župe. Današnje stanovništvo uglavnom potječe od doseljenika koji su se doselili iz Hercegovine pod vodstvom serdara Mate Bebića za vrijeme Morejskog rata (1684.-1699). Najstariji dokument koji govori o tadašnjim doseljenicima je zemljišnik iz 1704. godine, u kojemu se spominju sljedeća prezimena: Antunović, Bašić, Čotić, Grmosić (Grmoja), Guinović, Jakić, Krstić, Matić, Mialović, Petrušić, Romić, Šimunović i Žderić. Tijekom vremena tim su se obiteljima pridružile nove, posebice nakon Malog rata s Turcima, koji je završio mirom u Požarevcu 1718. godine, kojim se ustalila granica prema Hercegovini.

Župa je u početku bila u sastavu velike župe Podjezerje. Narod, koji se na ovom prostoru nalazio za vrijeme turske okupacije, bio je posluživan od franjevaca iz Ljubuškoga, a kada su 1563. godine srušili samostan u Ljubuškom, tada su duhovnu brigu nad ovim stanovništvom preuzeli franjevci iz samostana u Zaostrogu.

Župu je pokušao osamostaliti makarski biskup Stjepan Blašković 1733. godine. Župnom crkvom proglasio je crkvu Sv. Mihovila u Struzima,a pripadala su joj sela: Otrići, Struge i Seoca, koja su tada zajedno imala 25 obitelji. Međutim ta se biskupova odluka nije provela radi negodovanja franjevaca, pa je stanje ostalo nepromijenjeno i župa je silom prilika i nadalje ostala u sastavu župe Podjezerje, koju su vodili franjevci. Novim dekretom od 25. rujna 1747. godine biskup Blašković Struge je priključio Plini, a Otriće Dusini. Nije poznato je li ta odluka ostvarena, jer se i poslije toga vremena ova dva sela spominju zajedno. Do kraja 18. stoljeća sjedište župe bilo je u Struzima, a poslije toga sjedište župe prešlo je u Otriće i župnom crkvom proglašena je crkva Sv. Nikole, što je i danas.

Godine 1767. dolazi do konačnog osamostaljenja župe Otrić-Struge, a prvi župnik bio je svjetovni svećenik don Mate Vuletić. Poslije toga župom stalno upravljaju svjetovni svećenici.  

Župna kuća nalazi se na Malom Prologu. Sagrađena je 1890. godine za župnikovanja don Srećka Škakoca. Za gradnju je Vjerozakonska zaklda dala 16.000 kruna, a ostatak je pokrila župa. Kuća je sagrađena na sredini župe. Prije izgradnje ove kuće bile su dvije kuće, jedna u Otrićima, a druga u Struzima, pa su župnici stanovali jedan dio godine u jednoj, a drugi dio u drugoj kući. To je dovodilo do seoskih nesuglasica. Župna kuća u Struzima izgorjela je 1766. godine i tada je stradao župni arhiv s matičnim knjigama. Organski dekret iz 1849. godine nije mijenjao status župe, nego je i nadalje ostala samostalna župa.

Matične knjige R od 1825. do 1859.; V od 1825. do 1857. nalaze se u DAZ. Knjige R od 1859. do 1948., četiri svezaka; V od 1893. do 1948., dva sveska; U od 1825. do 1948. nalaze se u MU Metković. Knjiga R, V i U od 1693. do 1730. za Podjezerje, Plinu, Bristu, Pasičinu, nalazi se u Franjevačkom samostanu u Zaostrogu, gdje se nalazi i knjiga R i V od 1695. do 1770. za Podjezerje.

Župa je 1938. godine imala 1.750 duša, a 2001. bilo ih je 1.318.

Crkve

otric sv nikola1. Župna crkva Svetog Nikole nalazi se u Otrićima. Prvi put se spominje 1733. godine u Knjizi vjenčanih župe Podjezerje, pa se sigurno može reći da je sagrađena i prije te godine. Ova je crkva 1798. godine postala župnom crkvom. Bila je malena pa je 1852. podignuta, a 1856. godine produžena. Za župnikovanja don Ćire Burića 1965. godine podignut je zvonik, a za do Ante Matešana 1988. godine bila je posve obnovljena. Tom je prigodom proširena sa 4,5 na 8 metara, te je postavljena krovna betonska ploča i betonski kor, prema nacrtu inženjera Vinka Matića, mještanina. Crkva je duga je 20, široka 8 i visoka 5,20 metara. Novi oltar prema puku posvetio je nadbiskup Jurić 2. travnja 1989. godine. Iza pregrađenog svetišta smještena je sakristija. Pročelje crkve i zvonik obloženi su kamenim pločama za župnika don Nevena Vukovića 1998. godine. Od župne crkve pa do crkve sv. Roka na vrhu Gračine podignuto je 14 betonsko-kamenih postaja Križnog puta, za župnikovanja don Nevena Vukovića 1997. do 2001. godine.  

2. Crkva Svetog Mihovila u Struzima. Sagrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća. Crkva se spominje 1733. godine kao župna crkva. Taj je naslov izgubila 1798. godine, kada je župna crkva postala crkva Sv. Nikole u Otrićima. I ova je crkva više puta bila produljivana. Na sredini pročelja je okrugli prozor, a na vrhu je preslica za dva zvona. Duga je 14 i široka 5,50 metara. Oko nje je staro groblje za ovaj dio župe.  

otric kobiljaca gospa od jezera3. Crkva «Gospe od Jezera» u Kobiljači. Stanovnici iz Struga i okolnih zaselaka poslije Drugog svjetskog rata masovno su se spuštali prema Jezeru i nastalo je novo naselje Kobiljača. Budući da u novom naselju nije bilo crkve, narod je pod vodstvom tadašnjeg župnika don Srećka Franića 1976. godine sagradio novu crkvu, koja je posvećena «Gospi od Jezera», čiji se blagdan slavi na Malu Gospu, 8. rujna. Crkva je moderna betonska građevina sa zvonikom. Duga je 14 i široka 7 metara. Oko crkve je novo groblje. Za župnika Matešana, svećenik splitsko makarske nadbiskupije don Ante Škobalj naslikao je 1987. godine, na  zidnoj plohi iza oltara prema puku, veliku Gospinu sliku, pod nazivom Gospa od Jezera, te izradio kip sv. Leopolda Bogdana Mandića iz smokvina drva.  

otric struge sv roko gracina4. Crkva Svetog Roka nalazi se na brdu Gračini poviše Otrića, visokom 298 metara. Na tom se mjestu nalazila stara ilirska gradina, po kojoj je brdo dobilo ime, a u srednjem vijeku na njemu je bila podignuta nekropola stećaka. Crkva je duga 9,20 i široka 5 metara. Nije poznata godina njezine gradnje. Budući da se crkva nalazi na vrhu brda, više puta je stradala od udara groma. U početku je bila presvođena i pokrivena kamenim pločama. Za župnika Matešana crkva je popravljena, oštećeni zidovi zaliveni su betonom i na krov je postavljena betonska ploča. Na vrhu pročelja je preslica za dva zvona. U crkvi su mali kipovi sv. Roka i sv. Ante. Crkvi je potrebna temeljita obnova.  

otric pozla gora mala gospa5. Crkva Male Gospe u Pozloj Gori počela se graditi za župnikovanja don Ante Matešana i već je početkom devedesetih godina 20. stoljeća bila završena. To je jednostavna betonska građevina sa zvonikom na lijevoj strani pročelja. Gradnju ove crkve vodili su sami mještani, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iz brdskih zaselaka spustili na staru Napoleonovu cestu. Crkva je duga 14 i široka 7 metara. U crkvi je jednostavni oltar prema puku i Gospin kip. Gradnju crkve novčano je pomogao mještanim don Petar Krstičević, na službi u Austriji. Pročelje crkve sa zvonikom obloženo je kamenim pločama, zaslugom mještana i svih župljana, a pod vodstvom župnika don Dražena Dukića, 2003. i 2004. godine.  

otric mali prolog sv ciril i metod6. Kapela Svetog Ćirila i Metoda na Malom Prologu. Sagrađena je 1900. godine za župnika don Ante Žamića kod župne kuće i služila je za svakodnevne potrebe župnika. Podignuta je od klesanog kamena. Duga je 8 i široka 4,60 metara. Poslije Drugog svjetskog rata kapela je služila za održavanje vjerske pouke i nedjeljne svete misa za narod iz ovog dijela župe. U njoj su kipovi Gospe od Ružarija i svete braće Ćirila i Metoda.

 

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 10
 Prvopričesnici 9
 Krizmanici -
 Ženidbe 9
 Sprovodi 23