"Mnogi samostani primali su samo plemkinje, a ovaj samostan primao je i pučanke koje su kroz duhovni rast postale plemkinje duhom", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan sv. Klare, u subotu 11. kolovoza, u samostanskoj crkvi sv. Klare u Splitu. U koncelebraciji je bilo desetak svećenika, a to je ujedno svečani završetak jubileja 800 godina od utemeljenja reda sv. Klare.

Samostan sv. Klare najstariji je ženski redovnički samostan u Splitu, koji datira od 1308. godine, a sadašnji samostan na Lučcu je treća zgrada od osnutka u kojem klarise borave od 1883. godine. Danas u njemu pod vodstvom poglavarice s. Dolores Mandić živi dvadeset sestara, od toga petnaest sestara s doživotnim zavjetima, tri novakinje, jedna kandidatica i jedna s privremenim zavjetima. U svojoj je propovijedi nadbiskup govorio o životu sv. Klare, utemeljiteljice reda osnovanog 1212. godine, sljedbenice sv. Franje, koja se po uzoru na njega odrekla bogatstva i svijeta u 18. godini ogradivši se zidinama samostana sv. Damjana u Asizu. Red se od samih početaka razlikovao od ostalih po svom potpunom odreknuću posjeda koji bi osiguravali uzdržavanje sestara, a Klara je u samostanu proživjela 40 godina, od kojih je 28 bila nepokretna. "Sv. Klara je strpljivo znala nositi svoju bolest. Već u mladosti pokazala je zrelost, znala je izabrati ono što je vrjednije, ostavila je materijalno bogatstvo i ispraznost svijeta da bi slijedila Krista i tako postala svjetlo cijelom svijetu", naglasio je nadbiskup. Klara sada ima oko 20 tisuća svojih sljedbenica diljem svijeta, a ovaj samostan, istaknuo je mons. Barišić, "svjetionik je ovoga grada više od sedam stoljeća. Brojne su generacije sestara prošle kroz njega te su bile dar Božji ljudima i znak za Crkvu svoga doba".
Uronjene u kontemplativnu dimenziju vjere, izdvojene ali ne i izolirane iz današnjeg svijeta, klarise su cijeli svoj život posvetile služenju i ljubavi prema Isusu Kristu, svjedočeći njegovu živu prisutnost u sakramentima i Sv. pismu. Red je to koji najviše moli - sedam puta dnevno po otprilike sat vremena, a svaki dan od 13 do 15 sati imaju vrijeme šutnje. Svaka sestra tijekom dana osim molitvi ima svoje zaduženje, tako da slobodnog vremena za sebe gotovo da i nemaju - tek nekih sat, sat i pol. Dostignuća moderne tehnologije njih su dotakle u najmanjoj mogućoj mjeri - televiziju i radio pale samo u posebnim vjerskim prigodama, dnevnu štampu ne čitaju. Informacije izvana doznaju putem vjerskih tiskovina u kojima se informiraju o najvažnijim događajima, ali samo u onolikoj mjeri koliko je to nužno. U tom je svjetlu nadbiskup Barišić naglasio kako imaju dvije vrste klauzure: ona koja izolira od svijeta i zatvara se u svoj egoizma i ona koja ne izolira od svijeta već se u njoj aktivno živi Božja ljubav. Stoga je važno, istaknuo je nadbiskup, otkriti bogatstvo čistoće srca, poniznosti i ljubavi, bogatstvo molitve, šutnje i sabranosti.
Zahvalivši klarisama na svemu što čine za mjesnu Crkvu, čestitavši blagdan sv. Klare te imendan onima koji nose svetičino ime, nadbiskup je potaknuo brojne okupljene vjernike da se nadahnjuju na Klarinu krjeposnom životu zbog ustrajne molitve i velike ljubavi prema Isusu Kristu i BDM, strogo pokorničkog života, duha služenja i dubokog poštovanja kojeg je iskazivala prema sestrama i drugim osobama. Na kraju misnoga slavlja riječ zahvale uputio je duhovnik klarisa fra Ivon Menđušić, koji skoro dva desetljeća duhovno skrbi o sestrama. Njega će zamijeniti novoimenovani kapelan fra Josip Lucić. Jutarnje misno slavlje u samostanu predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman uz koncelebraciju brojnih svećenika te sudjelovanje redovnica, bogoslova i vjernoga Božjeg puka.