U nedjelju, 2. kolovoza, na blagdan Gospe od Anđela, zavjetnu svetu misu na Gospinu Gradu i procesiju kojom se Gospina slika  po drugi put u 300 godina od pobjede nad Turcima 1715. godine pronijela sa Gospina Grada i vratila u crkvu Čudotvorne Gospe Sinjske, prevodio je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolita. U koncelebraciji su bili sinjski gvardijan fra Petar Klapež, župnik fra Ante Bilokapić i drugi svećenici. Na svetoj misi sudjelovali su predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, vojvoda Ante Vučić i drugi članovi, alkari i njihovi momci, folklorna društva Cetinske krajine te obnašateljica gradonačelnice Grada Sinja Kristina Križanac. Među sudionicima bili su članovi udruge 'Obitelji 4 plus', sinjska glazba te vjernici župa Cetinskog dekanata, časne sestre i franjevači bogolovi. Pjevanje je predvodio Zbor Župe i Svetišta Gospe Sinjske pod ravnanjem fra Frane Bosnića, a za orguljama je svirala s. Jelena Mijić.

Uoči početka euharistijskog slavlja, nakon kratke procesije gvardijan fra Petar Klapež rekao je kako je"'ovo dan što ga učini Gospodin, jer je Gospina slika sinoć donešena na Grad u procesiji u kojoj su sudjelovali vojska, policija i branitelji". Ovo je poseban dan, objasnio je fra Petar, jer je ovo drugi put kroz ovih 300 godina da Gospina slika dolazi na Grad, te pozvao okupljene da kroz misno slavlje zahvale Gospi na svim milostima kroz ovih 300 godina te da mole za Domovinu i osobne nakane.

Mons. Marin Barišić, uvodeći u slavlje, izrazio je radost da se danas nalazi u zajedništvu sa svima okupljenima na Gradu. Pozdravio je sve okupljene, a zatim naglasio kako smo "danas ovdje okupljeni jer smo potomci hrabrih branitelja i dionici one milosti koju je udijelila Majka Marija - Gospa Sinjska. Ona je bila onda s braniteljima, a danas je s nama njezin lik", rekao je nadbiskup. Potom je pozvao sve da upute hvalu Gospi zamole Majku da "budemo branitelji svoje domovine i vjere kako bismo bili dostojni potomci branitelja i milosti", završio je mons. Barišić.

"Nije vam Mojsije dao kruh s neba nego Otac moj", citirao je mons. Barišić svetopisamske riječi i nastavio kako branitelji davne 1715. godine su vidjeli i spoznali da nisu oni donijeli slobodu nego blažena Djevica Marija. Branitelji su prepoznali zahvat čudesnog interventa blažene Djevice Marije i zbog toga je dobila titul, čast i zahvalnost izraženu u nazivu "Čudesna Gospa Sinjska", iako su možda i drugi dobili određene titule i nagrade njezinom zaslugom. Taj Majčin zahvat zabilježen je i povijesno i kulturno i u srcu čovjeka. Iz toga Marijinoga zahvata rodila se i igra 'Alka'. To nije bila igra nego 'život', tj. to se ne odnosi na pojam "kruha i igara". Što je Alka, možemo razumjeti iz današnjeg evanđelja, rekao je  nadbiskup i naglasio kako je Isus čovjeku dao kruh, dao mu je život. Čovjek uglavnom razmišlja o životu u materijanom i ekonomskom smislu, ali to nije dovoljno, jer postoji i život (kruh) koji Gospodin daje i hrani čovjeka - to je kruh smisla, zajedništva, mira i ljubavi. Potom je nadbiskup upitao 'koje je značenje imala pobjeda protiv neprijatelja 1715.?' I u nastavku odgovorio kako su branitelji vidjeli da je to znak da je sve moguće pretvoriti u pobjedu i ostvarenje radosti. "Pobjeda 1715. bila je životno važna jer je otvorila perspektive prema konačnoj pobjedi. Naime, kruh i Alka imaju u sebi dublje značenje i poruku. Vidimo danas kako su alkari i njihovi momci te KUD-ovi obučeni u odore", rekao je mons. Barišić, a zatim citirao sv. Pavla koji poziva da se obučemo u vjeru, nadu, poštenje, vjerodostojnost i milosni život. Govoreći kako je alkarska trka duga 160 m, nadbiskup je istakao kako je to vrlo kratka trka u odnosu na dužinu našega života jer smo svi na toj stazi. "Alkarska trka, kao i kruh, nije samo pitanje trenutka nego u sebi ima bogatstvo koje treba pročitati i otkriti. Osim toga, kao što alkar ima koplje tako i naš život ima svoje koplje, a to je vjera. Drugim riječima, kao što alka ima tri polja za pogodak - srida, 1 punat i dva punta - tako i naš život ima ta obilježja". Međutim, dodao je u nastavku propovijedi da kao što u alci postoji i mogućnost za 'u ništa' ili 'promašaj' tako  to postoji i u našem život. Svatko od nas treba odgovoriti na pitanje 'što ciljam?' jer, ako pogodim u 1 ili dva je dobro, ali  je opasnost ako svoj život promašim ili pogodim 'u ništa'. Naglasio je kako Alku trčimo u čast Gospi Sinjskoj. "U ovom slučaju povezani su život i vjera, proslava i igra. Netko je bio pokušao to odvojiti. Možda je bilo treniranih janjičara koji su željeli odvojiti Gospu od Alke. Danas, kada vidimo  zajedništvo Gospe i Alke, možemo biti ponosni jer bez Gospe Alka je samo pojam "kruha i igara", kazao je nadbiskup. Važnim je istaknuo kako Blažena Djevica Marija nije prestala ni danas braniti nas u našem svakodnevnom životu. Svaki od nas ima pobjeda u životu zahvaljujući milosnom zahvatu blažene Djevice Marije koja nam pomaže u našoj bolesti, u obitelji, u nadvladavanju svađa i mržnje. U nastavku  potaknuo je da se kao potomci branitelja kojima je Gospa pomogla, upitamo jesmo li branitelji i tko je danas branitelj svoje Domovine i života? "Branitelj je svatko tko želi graditi život u svojoj Domovini, kao što su zaručnici koji dolaze pred oltar, obitelji 4 plus, gospodarstvenici koji otvaraju nova radna mjesta i daju dostojanstvo čovjeku. Branitelj je političar koji se brine za opće dobro. Branitelji su mediji kojima je stalo do istine; branitelji su mladići i djevojke koji ostaju u Domovini i ne idu u inozemstvo. Branitelji su i gradovi koji će odbaciti ono što su drugi već odbacili a ne to nazivati cvijećem i prodavati se za eure", kazao je nadbiskup i nastavio kako je danas važno vidjeti sebe u tom kontinuitetu povijesti i biti ponosan na svoje branitelje. Podsjetio je kako već od 8. stoljeća knez Branimir  dao riječ Papi da Hrvati nikada neće napadati nego braniti i kako je to danas i naša obveza da branimo i izgradimo svoju Domovinu koja nam je dar jer su u nju utkali svoje živote i žuljeve naši branitelji. Nažalost istaknuo je nadbiskup ako Domovinu ne primamo kao dar onda je ugrožavamo kriminalom i nemoralom kao i vlastitim interesom te dugovima i zaduženjima. Branimo li svoju zemlju ili je ugrožavamo, upitao je nadbiskup, te na kraju pozvao sve da "dok slavimo ovaj veliki jubilej, zamolimo Majku našu da nam pomogne u obrani slave Gospodnje i naše Domovine njezinom majčinskom ljubavlju u svakodnevnom životu".

Na završteku euharistijskog slavlja gvardijan Klapež zahvalio je Gospi na milostima kao i o. nadbiskupu za ovaj poseban dan jer se ovdje spajaju nebo i zemlja, Bog i čovjek. Zaželio je alkarima čvrstu desnicu i oko sokolovo. Župnik fra Ante Bilokapić najavio je raspored i molitvu krunice za vrijeme procesije sa slikom Gospe Sinjske. Slavlje na Gradu završilo je pjesmom 'O Gospe Sinjska', himnom 'Lijepa naša' i blagoslovom. Sliku su nosili fratri, alkari, alkarski momci, članovi VAD-a, načelnici, članovi kulturno umjetničkih društava i drugih molitvenih zajednica. Nakon dolaska u crkvu nadbiskup je pokadio Sliku koja je zatim postavljena na oltar.