U prigodi 100. obljetnice rođenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Frane Franića (1912.-2007.) Splitsko-makarska nadbiskupija, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Grad Kaštela priredili su znanstveni simpozij o njegovu životu i radu koji se održao od 29. studenoga do 2. prosinca u Splitu i u Kaštelima. Na simpoziju je nastupilo 26 predavača, čija će predavanja biti objavljena u zasebnom Zborniku posvećenom nadbiskupu Franiću. Program je započeo u četvrtak 29. studenog u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, a nazočili su brojni javni i kulturni djelatnici, predstavnici crkvene i društvene vlasti, među njima splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, dubrovački biskup Mate Uzinić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, kaštelanski gradonačelnik Joško Berket i prorektorica splitskoga Sveučilišta prof. dr. Branka Ramljak.

U svom je uvodnom pozdravu nadbiskup Barišić istaknuo da je sto godina rođenja nadbiskupa Franića dovoljan razlog za organiziranje znanstvenog simpozija o njemu, ali i da postoji važniji razlog a to je "Godina vjere koja zahtjeva od nas da osvijetlimo svjedoke vjere u našoj sredini. Jedan od tih svjedoka je zasigurno nadbiskup Franić". Usporedio je teška i tamna vremena prvog salonitanskog biskupa Dujma s olovnim vremenima nadbiskupa Franića koji je, također, "ostavio duboko svjedočanstvo, utkao sebe, svoju dušu i srce, bogate talente u različite uloge ali s istom ljubavlju i vjernošću prema svojoj majci Crkvi. Dao nam je doista svjedočanstvo vjere u Boga i ljubavi prema čovjeku, Blaženoj Djevici Mariji i Svetomu Ocu, ali i ljubavi prema svom hrvatskom narodu. Budući da u životu svakoga čovjeka postoje određene faze razvitka i sazrijevanja, tako postoji i u životu i radu nadbiskupa Franića", kazao je nadbiskup Barišić te nastavio: "Možemo ih promatrati kroz tri faze: od pomoćnog biskupa do Koncila, od Koncila do umirovljenja te od umirovljenja do kraja života. U svakoj etapi ostavio je svjedočenje vrijedno poštovanja, a predavači će iz različitih uglova pokušati osvijetliti njegov lik. Zajednička nit koja veže sve uglove je to da je s jedne strane Franić bio čovjek čvrstih stavova u pitanjima vjere, morala, Crkve, ustrajan do kraja - spreman na mučeništvo, a s druge strane bio je osoba otvorena novostima i suradnji. S jedne strane bio je čuvar staroga, tradicije, a s druge strane pionir otvorenosti i novosti." Mons. Barišić se osvrnuo i na nadbiskupovo geslo "Pobjeda svetih" ustvrdivši da se već na neki način ostvarilo na zemlji u slobodnoj Hrvatskoj. "Franić je zahvaljivao braniteljima i mudrom vodstvu. No njegovo je geslo otvoreno do neba. Vjerujem da će izići Zbornik radova ovoga simpozija koji će biti temelj daljnjeg razmišljanja i otkrivanja nadbiskupovoga bogatog svjedočenja i života, ali i da će sve ovo biti upisano u Zbornik neba, a da nadbiskup uživa u slavi svetih. Ovaj je simpozij zato organiziran da osvijetli nadbiskupovu ljudskost i vjeru te da nama bude poticaj i ohrabrenje na istom putu prema proslavi svetih", zaključio je metropolit Barišić.
Dekan KBF-a u Splitu prof. dr. Ante Vučković  svoj je pozdravni govor započeo mislima o ljudskom životu i smrti. "Cjeloviti ljudski život nije u ljudskoj ruci. Sve dok je čovjek živ njegov život nije zaokružen, cjelovit. Kada umre, cjelovit je, ali više nije u njegovoj ruci. Prelazi u ruke drugih ljudi. Kada čovjek ode, iza sebe ostavlja sve i sve dospijeva u ruke drugih. S onim što je stvarao drugi mogu ophoditi na vrlo različite načine. Nekada se žele osloboditi tereta koji je ostao nakon odlaska. Nekada žele nastaviti dobrotu koju je umrli započeo. Nekada sve lako ode u zaborav. Nekada od umrlih stvaramo idole, pričamo mitove ili se njihovim imenom služimo u vrlo različite svrhe. Naše ophođenje s ljudima koji su nam prethodili ne govori samo o njima. Govori, naravno, i o nama", kazao je dekan KBF-a te nastavio: "Istražujući život i djelo drugih na vidjelo iziđu i naše skrivene nakane i neizrečene želje. Pa ipak, u podnožju svih različitih nakana leži neutaživa ljudska žeđ za spoznajom istine. Ima ljudi čiji život, talent i položaj u sebi sažimlju epohu. Što je čovjek snažnijega duha to se u njegovom životu i radu jasnije opažaju struje njegova vremena sa svim proturječjima i mukama." Simpozij o nadbiskupu Franiću, naglasio je dr. Vučković, "otvara prigodu za susret interpretacija i o njegovu životu i njegovu vremenu. Simpozij, naravno, govori o nama, o nadbiskupiji, o Kbf-u, o predavačima, o našem vremenu. Ono što će izići u prvi plan bit će dijelom slika Franićeva rada i života, a dijelom preslika i naših potreba, izbora, privilegija". Zahvalivši svima koji su pridonijeli organizaciji skupa zaželio je dobar rad te izrazio nadu da će "svima biti od koristi približavanje istini o vremenu koje je iza nas, ali još uvijek tvori dio našega zajedničkog pamćenja, života i naših korijena".
Nazočnima se obratio i kaštelanski gradonačelnik Berket, koji je izrazio ponos što se Franić rodio u Kaštelima (Kaštel Kambelovcu) te što je u svojemu biskupskom grbu uz hrvatsku šahovnicu stavio i kaštelansku kulu. To svjedoči o njegovom domoljublju u teškom komunističkom vremenu, a sudjelovanje na Drugom vatikanskom saboru govori o njegovoj važnosti za Katoličku Crkvu. Pohvalio se i s činjenicom da je Franić bio dobar s njegovim roditeljima te da mu je kao mladom kadetu pomogao 1972. god. oko dobivanja vize da može otići na brod u Španjolsku. Franićevim kaštelanskim korijenima pohvalio se i župan Sanader, koji je dugo bio kaštelanski gradonačelnik te je imao privilegij da se često osobno susretao s nadbiskupom Franićem. "Kao Kaštelanin posebno sam bio ponosan što smo u to doba nadbiskupa proglasili počasnim građaninom grada Kaštela. S tim se i on osobito ponosio. Uvijek smo razgovarali o brizi za Hrvatsku. Velika je stvar, danas, kada se ne priznaju autoriteti i kada nema velikih autoriteta govoriti o radu i životu ovoga velikog čovjeka. Zato je važan ovaj simpozij te se nadam da će radovi biti objedinjeni u Zborniku i da će tako biti dostupni i civilnoj javnosti", poručio je župan Sanader.
Potom su uslijedila izlaganja. Dr. sc. Drago Šimundža, dugogodišnji bliski Franićev suradnik, prikazao je životni put i crkveni duh Frane Franića (1912.-2007.). Dr. sc. Miroslav Akmadža održao je predavanje na temu "Djelovanje Frane Franića u svjetlu crkveno-državnih odnosa 1945.-1980." O odnosima nadbiskupa prema svećeničkim udruženjima govorio je dr. sc. Josip Dukić. Dr. sc. Vicko Kapitanović održao je predavanje na temu "Crkvene i društvene okolnosti u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kroz XX. stoljeće". Dr. sc. Mile Vidović, dugogodišnji Franićev generalni vikar, govorio je o putu do uspostave Splitske metropolije 1969. godine. Time je završen program prvoga dana simpozija, koji su moderirali mons. Ivan Ćubelić i dekan Vučković.
Drugoga dana simpozija, u petak 30. studenoga, upriličeno je u dvorani splitske bogoslovije osam predavanja. Program, kojemu su nazočili nadbiskup Marin Barišić i biskup Mate Uzinić, započeo je predavanjem dr. sc. Nediljka Ante Ančića o temi "Sudjelovanje biskupa Franića na Drugom vatikanskom saboru". Fra Nikola Mate Roščić govorio je o temi "Dijaloška otvorenost u duhu II. vatikanskog sabora". Dr. sc. Ante Mateljan govorio je o Frani Franiću i saborskoj viziji obnove Crkve u časopisu Crkva u svijetu. Dr. sc. Ante Vučković govoreći o obilježjima jezika u nadbiskupovim porukama i poslanicama progovorio je o tekstovima (propovijedima, poslanicama, čestitkama) koji su sabrani u Franićevoj knjizi "Bit ćete mi svjedoci" (CuS, 1996.). Dr. sc. Jadranka Garmaz izlagala je o temi "Katehetske inicijative nb. Frane Franića u duhu postkoncilske obnove". Dr. sc. Ivan Tadić održao je predavanje na temu "Filozofijska misao u nastavi i nekim tekstovima nadbiskupa dr. Frane Franića". Dr. sc. Ivan Kešina prikazao je kršćanski etos u spisima Frane Franića. Dr. sc. Dušan Moro govorio je o temi "Mons. F. Franić i ekumenizam. Franićevi interventi u raspravi o dekretu Unitatis redintegratio". Program su moderirali Silvana Burilović i Marinko Vidović.
Trećega dana znanstvenoga simpozija, u subotu 1. prosinca, upriličeno je osam predavanja u prijepodnevnom dijelu programa u dvorani splitske bogoslovije. Program, kojemu je nazočio generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, započeo je predavanjem dr. sc. Ivice Žižića o temi "Liturgijske teme u spisima splitsko-makarskog nadbiskupa dr. F. Franića", koje je zbog izostanka predavača, pročitao mr. sc. Jenko Bulić. Dr. sc. Josip Delić govoreći o temi "Osnivanje župa i gradnja pastoralnih objekata" naglasio je da je nadbiskup Franić svome 34-godišnjem pastirskom pastoralnom radu osnovao 24 župe te se brinuo da u svakoj župi postoje prikladni uvjeti za pastoralno djelovanje. O temi "Priprava i održavanje 55. splitske sinode" govorio je dr. sc. Ivan Jakulj, koji je iscrpno prikazao pripremu i tijek 55. splitske sinode. Dr. sc. Ivan Bodrožić govoreći o svećeničkom zajedništvu i skrbi za duhovna zvanja istaknuo je da je nadbiskupu Franiću na srcu bilo svećeničko zajedništvo kao preduvjet plodnoga pastoralnog djelovanja i same svetosti crkvenih službenika. Uslijedila su dva predavanja o Franićevoj suradnji s redovnicima i redovnicama dr. sc. Jure Brkana i s. Manete Mijoč. Silvana Burilović izlagala je o temi "Pisani oblik komunikacije nadbiskupa s vjernicima i društvom", a mr. sc. Mirko Mihalj govorio je o temi "Pastoralni pohodi hrvatskim iseljenicima". Program su moderirali: Jadranka Garmaz i Mladen Parlov.
U poslijepodnevnom dijelu programa trećega dana upriličeno je pet predavanja u dvorani konkatedrale Sv. Petra u Splitu. Prvo predavanje održao je dr. sc. Mladen Parlov na temu "Blažena Djevica Marija u životu i misli nadbiskupa Franića". Dr. sc. Slavko Kovačić govorio je o temi "Zatvaranje sjemeništâ i crkvenih učilišta u Splitu (1956./1957.)". U svom je podužem izlaganju "Otvorenost nadbiskupa Franića duhovnim pokretima" dr. o. Josip Marcelić najprije ukazao na nadbiskupove korijene, obiteljske i mjesne, na njegovu početnu isusovačku formaciju te na njegovu duhovnu teološku otvorenost i znatiželju. Dr. sc. Božidar Nagy u svome je predavanju naslovljenom "Doprinos nadbiskupa Franića utemeljenju Doma hrvatskih hodočasnička u Rimu" prikazao tijek nastanka ideje i ostvarenja ideje o Doma hrvatskih hodočasnika u Rimu. U zadnjem predavanju dr. sc. Marinko Vidović izložio je "Nadbiskupove bilješke iz Duhovnog dnevnika". Na kraju programa, koji su moderirali Nediljko A. Ančić i Ante Vučković, u ime Organizacijskog odbora simpozija dr. Drago Šimundža zahvalio glavnom inicijatoru simpozija nadbiskupu Marin Barišiću, potom svim sudionicima s nadom da će sva izlaganja čim prije biti objavljena u zasebnom Zborniku posvećenom nadbiskupu Franiću.
Potom je u konkatedrali sv. Petra u Splitu, koja se radi komunističkih zabrana "gradila" 22 godine a u čijoj je kripti Franić pokopan, upriličeno je euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskup Barišić, u koncelebraciji s dubrovačkim biskupom Uzinićem, kotorskim biskupom Ilijom Janjićem, generalnim vikarom mons. Ivanom Ćubelićem, župnikom don Radojkom Vidovićem te uz sudjelovanje dvadesetak svećenika, trojice đakona, bogoslova, sjemeništaraca, redovnica i brojnoga vjerničkog puka. Misu je svojim pjevanjem uzveličao Konkatedralni mješoviti zbor župe sv. Petra pod ravnanjem don Mihaela Provića te uz orguljašku pratnju prof. Mirka Jankova.
Program proslave završio je u nedjelju 2. prosinca u nadbiskupovu rodnom Kaštel Kambelovcu prigodnim duhovnim i kulturnim programom te otkrivanjem poprsja nadbiskupa Franića. Programu, koji je vodio župnik don Božo Delić, nazočio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, kotorski biskup Ilija Janjić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, kaštelanski gradonačelnik Joško Berket sa svojim zamjenicima, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader i brojni drugi crkveni i društveni predstavnici. Prigodno slovo o liku i djelu Frane Franića izrekao je u župnoj crkvi dugogodišnji nadbiskupov suradnik dr. Drago Šimundža. Budući da je suorganizator proslave grad Kaštela, nazočnima se pozdravnim riječima obratio  kaštelanski gradonačelnik Berket, zahvalivši Bogu i Gospi od Karmela što je tako velikoga sina Katoličke crkve i hrvatskoga naroda iznjedrio grad Kaštela. Program je obogaćen pjesmama, koje je skladao maestro Šime Marović u prigodi većih slavlja i jubileja, a koje je za ovu prigodu izveo mješoviti župni zbor "Karmel" i dječji župni zbor pod vodstvom s. Mirte Lišnjić. Potom je uslijedilo misno slavlje koje je predvodio nadbiskup Barišić u koncelebraciji sa biskupom Janjićem, provincijalom Kodžomanom, župnikom Delićem, njegovim pomoćnikom don Josipom Perišem, mons. Šimundžom te ostalim svećenicima. Nakon mise svečanost se nastavila na Trgu Brce, glavnom trgu Kaštel Kambelovca, gdje je otkrivena bista nadbiskupa Franića. Bistu, odnosno poprsje izgrađeno je u bronci, a rad je ak. kiparice Dijane Ive Sesartić. Nakon hrvatske himne "Lijepa naša" u izvedbi klape sv. Juraj HRM-e, koju je nadbiskup Franić nazivao molitvom za domovinu, nadbiskup Barišić izgovorio je prigodno slovo: "Dragi Kaštel Kambelovčani, imat ćete mogućnost čitati bogatstvo svoje povijesti i u ovoj bisti koja obogaćuje ovo mjesto. Franić je izrastao iz ovoga mjesta, stoga je potrebno veličine koje su ovdje nikle naglasiti svima. Uz bistu je i njegov grb koji govori o njegovoj ljubavi za svoj narod, zemlju i Kristovu Crkvu." Nadbiskup Barišić se osvrnuo i na partizanski spomenik koji se nalazi na istom trgu kazavši: "Vjerujem da će ova bista, koja je smještena na lijepom mjestu zahvaljujući gradonačelniku i župniku, uljepšati ovaj trg na kojem se nalaze i drugi spomenici. Ali to je naša stvarnost od koje ne bježimo, nego koju prihvaćamo. Sjećam se da je nadbiskup Franić kao mladi kapelan zatvora u Splitu pomagao našim ljudima koji su bili na različitim stranama, pomagao je i onima koji su bili optuženi da su komunisti. Provodio je koncilski duh koji je poticao na dijalog sa svima i otvorenost jer je znao da je čovjek važan, a da je ideologija oblačno vrijeme koje će sutra proći. ÄŚovjek je važan, to je naš susjed, rođak, otac. Franićevo razumijevanje za svakoga čovjeka dolazit će još više do izražaja, a vjerujem da sada svojom molitvom još žarče prati svakoga od nas. Dok otkrivamo ovu bistu, vidljivi znak njegove duhovne prisutnosti, zahvaljujemo mu još jednom za sve te ga molimo da svojom molitvom prati naše korake", zaključio je nadbiskup Barišić pomolivši se s brojni pukom koji je stajao s kišobranima u rukama sabran oko biste svoga sumještanina Franića, kojemu su još za života posvetili ulicu u Kaštel Kambelovcu.