U povodu 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti Vrhbosanskoga svećenika dr. Krunoslava Stjepana Draganovića u Sarajevu je ujesen 2013. na KBF-u održan međunarodni znanstveni skup o tom izuzetnom svećeniku i znanstveniku. Nepunu godinu dana poslije tiskan je zbornik radova pod naslovom "Krunoslav Stjepan Draganović - svećenik, povjesničar i rodoljub€ť u nizu Studia  Vrhbosnensia 18, a  u izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, HKD-a Napredak i Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva (Sarajevo 2014) te suizdanju Glasa Koncila iz Zagreba. Radi se o impozantnoj publikaciji koja na 511 stranica objedinjuje priloge 22 znanstvenika iz povijesne struke. Urednik je na kraju pridodao Draganovićevu bibliografiju od sedamdesetak radova znanstvenoga karaktera. Zbornik je predstavljen u nekoliko hrvatskih gradova, a 24. travnja 2015. predstavljanje je upriličeno na KBF-u u Splitu.

Na ovo vrijedno djelo  najprije se kratko osvrnuo prof. dr. Franjo Topić predsjednik Napretka ističući osobito dvije velike ljudske, svećeničke i stručne kvalitete dr. Draganovića (1903-1983). Pritom je citirao kardinala Vinka Puljića koji je u Uvodu Zbornika za nj naveo da je bio veliki karitativni djelatnik i vrli povjesničar. Pri kraju i nakon II. Svjetskog rata obilazio je po talijanskim logorima mnogobrojne hrvatske izbjeglice, brinuo se za njih i svesrdno je pomagao desetcima tisuća stradalnika  bez obzira na njihovo  političko uvjerenje da nađu novi dom ili otputuju u prekomorske zemlje. Istodobno je stručno istraživao počinjene komunističke zločine nad Hrvatima krajem rata, skupljao o tome svjedočanstva i pripremao knjigu. Zatim je prof. dr. Darko Tomašević urednik Zbornika također kratko izvijestio o pripremi i organizaciji znanstvenog simpozija te o prikupljanju radova predavača za objavljivanje što je teklo prilično glatko pa je vrijedna i ukusno uređena knjiga brzo ugledala svjetlo dana.

Sadržaje svih pojedinačnih radova o životu, liku i djelu Draganovića koji su različitog opsega i vrsnoće u kratkim crtama je predstavio prof. dr. Marko Trogrlić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Tu je riječ o Draganovićevu arhivu, o radu u pojedinim razdobljima života (do 1943, vrijeme provedeno u Italiji, u Austriji, zatim prisilni povratak u Sarajevo), o odnosu s Vatikanskim državnim tajništvom u Rimu, o ulozi u pomaganju i spašavanju hrvatskih izbjeglica. Obrađeni su i drugi aspekti kao što su  Draganovićevo skupljanje izvješća o stradavanju Hrvata na Bleiburgu i Križnom putu, istraživanje komunističkih zločina, odnos prema Poglavniku i NDH, lik Draganovića u Hrvatskoj reviji, Draganović u svjetlu crkveno-državnih odnosa u ondašnjoj Jugoslaviji, pisanje onodobnog tiska o Draganoviću te nekoliko svjedočenja.

Na kraju je prof. dr. Josip Dukić s KBF-a u Splitu, koji je autor jednog od priloga u knjizi,  iznio nekoliko svojih procjena  s obzirom na teme i događaja u sadržaju Zbornika. Spomenuo je između ostalog kako je prisilni Draganovićev povratak iz Austrije u Sarajevo 1967., što ga je organizirala Udba, pobudio golemo zanimanje u tadašnjoj javnosti kako u emigrantskim, tako  u crkvenim i političkim krugovima. Ondašnji režimski tisak je Draganovića etiketirao s mnoštvom lažnih i zlobnih etiketa, a jugoslavenske komunističke tajne službe su ga odlučile uhititi kada je u emigraciji najavio izdanje knjige o Bleiburgu. Radovi nisu tematski podijeljeni u zasebne dijelove pa je Dukić naznačio nekoliko tematskih cjelina oko kojih kruže tekstovi u Zborniku. To su prilozi Draganovićevoj biografiji, zatim odnos Draganovića prema nekim osobama i institucijama, Draganović kao povjesničar, prilozi o njegovu povratku i djelovanju u Sarajevu, briga za izbjeglice i stradalnike, istraživanja o zločinima nad Hrvatima krajem rata 1945. i dr. Posjetitelji su mogli nabaviti Zbornik po povlaštenoj cijeni od 150 kn. Šteta što je predstavljanje ovako važne publikacije kratkoročno organizirano i medijski nedovoljno praćeno. (N.A. Ančić)