U prepunoj velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, u ponedjeljak 14. studenoga svečano je otvorena kulturno-društvena manifestacija „Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju“, koju petu godinu zaredom organizira Hrvatska udruga „Benedikt“.

Ovogodišnjoj manifestaciji pokrovitelj je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a tijekom sedmodnevnog programa, kojim se obilježava 25. godišnjica stradanja u mjestima koja simboliziraju otpor Hrvatske u Domovinskom ratu, odvijat će se paralelno još i u Imotskom te u Omišu. U četvrtak, 17. studenoga predviđeno je otkrivanje spomenika u čast Gradu heroju na raskrižju Vukovrske i Ulice domenskog rata u Splitu. Početak manifestacije započeo je minutom šutnje kojom je dana počast onima koji su u Domovinskom ratu položili živote za slobodu Hrvatske.

„Ponosan sam što sada već u kontinuitetu obilježavamo stradanja u Vukovaru i Škabrnji te se prisjećamo povijesnih dana u kojima se stvarala država. Ova manifestacija prije svega ima za cilj prenijeti mladima iskustva sudionika Domovinskog rata jer su graditelji nove Hrvatske. Neka je vječna slava svima koji su dali živote za domovinu“, kazao je na početku svečanog otvaranja u ime organizatora dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge „Benedikt“. Potom je na binu stupio splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, izaslanik Predsjednice, rekavši, kako nam je velikosrpska agresija nanijela ogromnu bol, a Vukovar i Škabrnja su zdenac na kojem se budući naraštaji trebaju napajati istinom o zbivanjima u Domovinskom ratu. „Nakon Domovinskog rata gotovo 2.800 hrvatskih branitelja izvršilo je suicid“ podsjetio je Ževrnja te naglasio kako branitelji Domovinskog rata žive u prosjeku oko 50 godina i život im je kraći 25 godina u odnosu na prosječan život sugrađana. Ževrnja je također upozorio kako državi u kojoj je od strane agresora ubijeno više civila nego vojnika treba predstavljati kao dokaz da je izvršena agresija s namjerom genocida.

Zapovjednik samostalnog bataljuna Škabrnje Marko Miljanič istaknuo je da godišnje Škabrnju posjeti na stotine autobusa gostiju kako bi „hodočastili krvi nevinih stradalih“ i mjestu koje je do temelja porušeno, i to iz razloga što su u Škabrnji živjeli samo Hrvati katoličke vjeroispovijedi. „Škabrnja je jedno malo pitomo hrvatsko selo 16 kilometara od Zadra, a u njemu žive ljudi koji nikome nisu napravili ništa nažao. Nikad neću širiti mržnju. Ljudski je opraštati, ali s druge strane nitko se ne kaje zbog onoga što nam je napravljeno u Hrvatskoj.“

Čast otvoriti manifestaciju pripala je u ime braniteljske populacije Ivanu Turudiću, predsjedniku Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije. Govoreći o Slobodi koju je Hrvatska platila životima branitelja i civila, ali i strašnim mučenjima kojima su bili izloženi zarobljenici u Domovinskom ratu, Turudić je kazao kako je 30 tisuća logoraša prošlo kroz 70 srpskih kazamata, 15.800 civila je poginulo, a 6.800 branitelja je položilo život za slobodu. „Država u kojoj tijekom rata pogine više civila od vojnika je pretrpjela genocid. Zmaj ponovo diže glavu i riga vatru preko Beograda, Orašja, Banja Luke i uz pomoć Sarajeva“, ustvrdio je na kraju Turudić. Potom se nazočnima vidno ganut obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Marin Barišić. Nakon što je još jednom podsjetio na počinjene zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima, nadbiskup se pomolio za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu. U glazbenom djelu programa nastupila je klapa HRM-e „Sveti Juraj“, dok su u atriju Sjemeništa tijekom svečanosti izloženi učenički radovi na temu „I u mom gradu Vukovar svijetli“. Program je vodila Danira Matijaca.

Potom je prikazan i 70-minutni dokumentarni film „Ovčara neispričana priča“ redatelja Vladimira Andrića u kojem se četvrt stoljeća nakon tog zločina nad hrvatskim zarobljenicima prvi put dubinski govori što se zaista događalo u ratnom Vukovaru. Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studeni 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija. U filmu kojemu je trebalo tri i pol godine da ugleda svjetlo dana se potanko opisuju javnosti nepoznati detalji zvjerskih zločina nad ratnim zarobljenicima, civilima, ranjenicima. Nakon projekcije filma nazočnima u dvorani se obratio njegov scenarist Nikola Kajkić koji je ujedno i predsjednik Nacionalnog sindikata policije. „Obveza nam je prema Domovini govoriti istinu, a istina je zločin u Vukovaru učinjen u većem smislu pod zvijezdom petokrakom nego pod kokardom“ naglasio je scenarist filma Kajkić, te kazao kako je na Ovčari 20. i 21. studenoga 1991. od 17 do 1 sat ujutro ubijeno 276 osoba, a još se traga za posmrtnim ostatcima 76 osoba. Od tristo zarobljenih civila i branitelja koji su izvedeni iz vukovarske bolnice na stražnji izlaz samo su neki na putu do Ovčare spašeni na molbu bolničkog osoblja. Za vrijeme više minutnog govora o stravičnim događanjima u Vukovaru Kajkić je nekoliko puta zaplakao s govornice, ali su ga nazočni ohrabrili pljeskom da nastavi govoriti. „Najmlađa žrtva imala je 15, a najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je unatoč molbi da je trudna, ubijena u sedmom mjesecu trudnoće“, kazao je Kajkić, te naglasio kako je zbog zločina 13 osoba bilo nepravomoćno osuđeno na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu i to zahvaljujući tadašnjem Državnom odvjetništvu na čelu s Mladenom Bajićem, koje je prepustilo suđenje za događaje u Vukovaru. Podsjetio je kako je dokumentarni film „Ovčara – neispričana priča“ snimljena isključivo sredstvima nacionalnog sindikata policije i nešto donacijama, dodavši da od Hrvatske nisu dobili niti kune.