U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Splitu i nakladne kuće Alfa iz Zagreba, u dvorani samostana sv. Dominika predstavljena je knjiga „Glagoljica - bitna odrednica hrvatskog identiteta“ autora mons. dr. sc. Mile Bogovića, biskupa u miru.

Knjigu su predstavili glavni urednik Alfe mr. sc. Božidar Petrač, prof. dr. Ante Bežen, priređivač knjige i prof. dr. Slavko Kovačić, crkveni povjesničar. Goste je pozdravio i predstavio posjetiteljima predsjednik Ogranka MH u Splitu dr. Joško Kalilić.

Predstavljači su naglasili da glagoljica ima status prvorazredne kulturne baštine zbog velikog broja kamenih spomenika i rukopisnih glagoljskih knjiga iako ni do danas još nije utvrđeno kada je i gdje točno nastala glagoljica iako se je u hrvatskom narodu i bogoslužju održala od 9.-19. stoljeća. Glagoljicu je latinica pomalo počela potiskivati već u 16. stoljeću.

Jedna od važnih teorija je da su glagoljicu stvorili Ćiril i Metod za potrebe misijskog djelovanja u širenju kršćanstva među Slavenima u Moravskoj po naredbi bizantskog cara. Autor knjige Mile Bogović smatra da je glagoljica nastala puno prije i to baš na teritoriju Hrvatske što se vidi po velikom broju kamenih spomenika, a da su Ćiril i Metod autori ćirilice koju su u 12. stoljeću prihvatili narodi istočno od Hrvatske.

Najstariji spomenik na glagoljici u Hrvata je Bašćanska ploča koja datira iz 1100. Papa Inosent IV je 1284. odobrio biskupu Filipu uporabu narodnog jezika i glagoljskog pisma u bogoslužju što je bio jedinstveni slučaj u katoličkom svijetu.

Upravo je glagoljica u Hrvatskoj utjecala na stvaranje ideje o Ilirskom pokretu i povezivanju Južnih Slavena u jedan narod s jednim jezikom i književnošću.